Europska komisija objavila je prošloga tjedna drugo Godišnje izvješće o vladavini prava u državama članicama. Izvješće pokriva četiri ključna područja – pravosuđe, borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija – kao i institucionalna pitanja vezana uz sustav uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. U dijelu koji se odnosi na Hrvatsku ustanovljen je napredak u skraćivanju sudskih postupaka, ali je i istaknuto da je percepcija neovisnosti pravosuđa najniža u EU-u. Spomenut je i prijepor u vrhu vlasti oko imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, što je izazvalo dodatne kontroverze u javnosti i pridonijelo nepovjerenju u suce. U Izvješću se navodi i da je nova Strategija o prevenciji korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. još uvijek u javnoj raspravi, a spomenuto je i kršenje etičkog kodeksa i discipline u slučajevima određenih sudaca, protiv kojih se provodi kriminalna istraga. Što se tiče medija, opet se naglašava visoki broj tužbi protiv novinara, koji su u svom poslu izloženi prijetnjama. Apostrofira se i upitna politička neovisnost Agencije za elektroničke medije, kao i netransparentnost vlasništva nad medijima, što bi trebalo biti bolje regulirano novim Zakonom o elektroničkim medijima. Na kojeg se, kao što znamo, čeka godinama. Unatoč svim tim primjedbama, Hrvatska ipak nije najgora članica EU-a kada je u pitanju vladavina prava. Europsku uniju i dalje najviše zabrinjavaju Mađarska i Poljska, zbog kršenja ljudskih prava, ugrožavanja slobode medija i neovisnosti sudstva, onemogućavanja djelovanja civilnog društva, zloporabe novca iz europskih fondova, kao i najnovijeg homofobnog zakona koji je donesen u Mađarskoj, gdje vlasti, između ostalog, prisluškuju novinare i opoziciju preko pametnih telefona, uz pomoć izraelskog sustava Pegasus.

Zbog svega navedenog liberalna politička grupacija Renew Europe (Obnovimo Europu) objavila je u Europskom parlamentu priopćenje u kojem upozorava na alarmantno stanje u tim zemljama i traži hitnu akciju Europske komisije i Europskog vijeća. „O godišnjem izvješću treba suditi na temelju njegovih posljedica. Potrebno nam je izvješće nakon kojeg će Komisija i Vijeće slijediti konkretne mjere. Renew Europe neprestano traži da se godišnje izvješće veže uz preporuke i, prema potrebi, sankcije“, rekao je Michal Šimečka, izvjestitelj u sjeni Renew Europea za taj spis.

Zato Renew Europe, čiji je neformalni vođa francuski predsjednik Emmanuel Macron, poziva Europsku komisiju da primijeni Mehanizam uvjetovanja vladavine zakona i potpuno iskoristi svoje alate za očuvanje vladavine zakona, a Vijeće da nastavi postupak prema članku 7. protiv Poljske i Mađarske zbog kršenja pravila Zakona.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s hrvatskim europarlamentarcem iz redova IDS-a Valterom Flegom, koji je član političke obitelji Obnovimo Europu. Bivši gradonačelnik Buzeta u dva mandata i bivši istarski župan, član je Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i potpredsjednik Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, kao i zamjenski član u nekoliko drugih odbora.

NACIONAL: Kao hrvatski europarlamentarac član ste političke obitelji liberala Renew Europe, koja je nakon objave drugog Izvješća Europske komisije o vladavini prava najglasnije tražila da ta izvješća budu povezana s konkretnim mjerama, a tamo gdje je potrebno – i sankcijama u vidu blokade fondova EU-a, što je zapravo i bio smisao Mehanizma uvjetovanja vladavine prava. Jeste li sudjelovali u raspravi, koji su vaši sljedeći koraci? 

Točno je da upravo o tim temama raspravljamo na grupi gotovo na svakom sastanku. I to zato što se predugo ta tema i problemi koji iz nje proizlaze stavljaju pod tepih. Naime, često znamo reći da je Europa prije svega zajednica vrijednosti. To je tako u teoriji i na papiru, ali u praksi u nekim zemljama to već dulje nije tako. Vidimo da neki politički vođe uporno ignoriraju upozorenja europskih institucija i bildaju svoju snagu na populizmu, ugrožavanju demokracije, kršenju ljudskih prava. Mi u Parlamentu kroz različite inicijative, rezolucije i amandmane upozoravamo na to da je došlo vrijeme da se istini pogleda u oči, kako bi se izvršio pritisak i na Komisiju i na Vijeće, ali i na države u kojima se sustavno krši vladavina prava. A to i jest zadatak Europskog parlamenta – mi zato i nastojimo biti taj „upaljač“ koji će potaknuti civilno društvo u tim državama da izvrši dodatni pritisak, kako bi se političari na vlasti našli u jednom “sendviču“. Takav zajednički napor trebao bi ih natjerati da promijene kurs, jer jasno je da Bruxelles i institucije EU-a to ne mogu same.

NACIONAL: Iako ni drugdje ne cvate cvijeće, ipak su već godinama najproblematičnije Mađarska i Poljska, a vaša politička grupacija Renew Europe poziva Europsku komisiju da primijeni Mehanizam uvjetovanja vladavine prava i iskoristi alate za očuvanje vladavine prava, kao i da Vijeće nastavi postupak prema članku 7. protiv Poljske i Mađarske zbog kršenja pravila Zakona. Kakve su šanse da se to doista i dogodi, s obzirom na to da su te dvije zemlje tužile EU Europskom sudu?

Sada se čeka presuda Suda. Vrijeme ide i mislim da je to vrlo loša situacija za cijeli EU, koja naročito odgovara Orbánu i njegovoj vladajućoj većini, pred izbore u Mađarskoj. S druge strane, mi u europskim institucijama smo legalisti i želimo čekati odluku Europskog suda. Dakle, jedna pat pozicija, koja je rezultat činjenice da se godinama gledalo kroz prste tim zemljama i da je i taj Mehanizam prekasno uveden.

NACIONAL: Dio izvješća Europske komisije koji se odnosi na Hrvatsku ne donosi neka iznenađenja, a ukazuje i na činjenicu da je, prema percepciji građana, neovisnost hrvatskog pravosuđa najgora u EU-u. Mislite li da će Europska komisija izvršiti neki pritisak na vladu Andreja Plenkovića kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti ili je previše zaokupljena Mađarskom i Poljskom pa se na Hrvatsku neće posebno obazirati? 

Mislim da ovo posljednje odražava trenutno stanje stvari. Mađarska i Poljska su u fokusu, a korak iza njih je Slovenija. Trenutno Hrvatska nije tema europskih institucija. Zato vjerujem da u nekom bližem vremenu nekog većeg pritiska na Hrvatsku neće biti.

NACIONAL: Prema pisanju tjednika Nacional, Viktor Orbán navodno ucjenjuje Hrvatsku ulaskom u Schengen. Zbog toga Plenkovićevi suradnici lobiraju kod sudaca Vrhovnog suda da otežu proces što dulje, kako bi Hernádijeva presuda otišla u zastaru. Kako to komentirate? 

Moram priznati da nemam saznanja o tome. No nije Hrvatska jedina država koja je u čekaonici za Schengen. Tamo su već godinama Bugarska i Rumunjska. Zato mi se čini malo vjerojatnim da bi Mađarska tako ucjenjivala Hrvatsku. Naime, u Parlamentu se gotovo svi slažu da bi bilo dobro proširiti Schengen i da bi sve tri države trebalo primiti u paketu, a ne pojedinačno. No postoje naznake da su neke zemlje oko toga skeptične, poput Nizozemske i Danske, i to prije svega zbog izbjeglica i straha od dolaska novog vala migranata. Osim toga, radikalna ljevica pokušava i u EU parlamentu nametnuti temu o grubom postupanju hrvatske policije, o čemu se raspravljalo i na nekoliko plenarnih sjednica. Zato mislim da bi trebalo i tehnički i diplomatski poraditi na tim temama. Međutim, Europski parlament izglasao je rezoluciju kojom se za sve tri države daje zeleno svjetlo za Schengen, iako ni to nije išlo tako glatko, a nisu prošli ni neki amandmani. Rezultat za Hrvatsku je bio dosta knap – svega dvadesetak glasova više, koje smo uspjeli izlobirati da ta odluka prođe. No, iskreno, ne vjerujem da Orbán može Hrvatsku nečim ucjenjivati.

NACIONAL: I Ursula von der Leyen i potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley, iz redova socijaldemokrata, pozvale su Komisiju da se Mađarskoj blokira sedam milijardi, a Poljskoj 24 milijarde eura iz fondova EU-a, odnosno, da im se uskrati zeleno svjetlo za Nacionalne planove oporavka i otpornosti. Je li to izgledno?

Slažem se da bi te vlade tako snosile određene posljedice i u svojim zemljama i o tome sam i govorio na našoj političkoj grupi. No, nažalost, to u ovom trenutku nije izgledno. Ne samo zato što se čeka presuda Europskog suda, već i zato što će se odobriti nacionalni planovi oporavka državama članicama koje nemaju vremena više čekati zbog krize uzrokovane pandemijom. A i Hrvatska je jedna od njih.

NACIONAL: Problem je u tome što se, nakon što je konačno uveden Mehanizam uvjetovanja vladavine prava, nakon prvog Godišnjeg izvješća Europske komisije iz 2020. ništa se nije dogodilo, jer o sankcijama na kraju odlučuje Europsko vijeće, i to jednoglasno.

To nas vodi natrag do temeljnih ugovora i srži funkcioniranja EU-a. Jasno je da su europske institucije građene u nekim boljim vremenima. Međutim, praktički još od 2008. mi smo stalno u kriznim situacijama. Iskreno, ja im i ne vidim kraj. Smatram da je došlo vrijeme i da se preispitaju ti temeljni ugovori, jer jedna država u Europskom vijeću, koje čine šefovi država i vlada zemalja članica, može blokirati što joj padne na pamet. Zato mi je jako drago što se održava Konferencija o budućnosti Europe koja će trajati oko dvije godine. Tada će doći ključan trenutak u kojem će trebati zaključke sažeti na papir. Uvjeren sam da će u njima biti sadržane konstatacije da je EU i pretroma i prebirokratizirana, preopterećena administracijom i često talac jedne države. A ta jedna država može uvjetovati ostalim članicama sve ono što je samo njoj u interesu.

NACIONAL: Osim što ugrožava demokraciju, slobodu medija i govora, gasi nevladine organizacije, netransparentno zloupotrebljava europski novac, Orbán je, navodno zbog zaštite djece, donio i homofobni zakon kojim se zabranjuje učenje o homoseksualnosti u školama. Na to se diglo pola EU-a, većina zemalja članica potpisala je Deklaraciju protiv tog zakona. Može li se zbog toga vršiti dodatni pritisak i što vaša grupacija u tom smislu namjerava činiti? 

Mi smo o tome već imali nekoliko sastanaka, u rujnu ćemo u Parizu imati još jedan i sasvim sigurno ćemo inzistirati na tome da se, ako se taj Zakon ne ukine, Mađarskoj maksimalno oteža pristup europskom novcu. Uostalom, naša liberalna politička grupacija zove se Obnovimo Europu, a na čelu joj je francuski predsjednik Emmanuel Macron. On je jedan od dvoje najsnažnijih lidera u EU-u i vjerujem da će i on, osobito nakon što potvrdi svoj predsjednički mandat na izborima sljedeće godine, s novom njemačkom vladom vršiti dodatni pritisak – i u Vijeću i kroz Europski parlament, kao i preko Komisije. Vjerujem da će dosta toga staviti na stol ove jeseni i zime.

‘Mislim da bi Hrvatska u ovoj regiji trebala biti lider u poštovanju europskih vrijednosti i da bi trebala biti u društvu onih koji osuđuju mađarski zakon o LGBTQ zajednici’, smatra Valter Flego. PHOTO: Europski parlament

NACIONAL: Hrvatska je u jako dobrim odnosima s Mađarskom, zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu nisu glasali za Rezoluciju protiv Orbána, a nismo ni potpisnici Deklaracije. Kako na to gledaju u EU-u? 

Mislim da bi Hrvatska u ovoj regiji trebala biti lider u poštovanju europskih vrijednosti i da bi trebala biti u društvu onih koji osuđuju takav mađarski zakon o LGBTQ zajednici. Žao mi je da to nismo učinili. Nažalost, Hrvatska se često svrstava u klub problematičnih zemalja, u kojem su, osim Mađarske i Poljske, ostale zemlje tzv. Uspravnice, a odnedavno i Slovenija. Teško mi je, osobito s obzirom na europsku dimenziju premijera Plenkovića, razumjeti takve poteze i reći zašto je to tako. Mislim da je razlog tome unutarnja politička situacija u Hrvatskoj, koju vodi vlada Andreja Plenkovića. A to sigurno ne doprinosi hrvatskom ugledu unutar EU-a.

NACIONAL: Spomenuli ste i Sloveniju kao jednu od problematičnih zemalja u kojima se također krše medijske slobode i ljudska prava. Vidjeli smo da se, kada je Europska komisija došla u posjet slovenskoj vladi, prilikom preuzimanja predsjedanja nad Vijećem Europske unije, 1. srpnja, povjerenik Europske komisije iz redova SD-a Timmermans nije želio fotografirati s Janšom…

Dosta pratim političku situaciju u Sloveniji, tamo imam puno kolega, prijatelja i rodbine, a i rođen sam u Kopru. Premijer Janša u posljednje vrijeme sve se više postavlja kao sudski tumač poljskog i mađarskog predsjednika vlade prema europskim institucijama. Kao da je njihov moderator. To je jedna čudna situacija, a on to sasvim sigurno radi zato što vidi da može. I tako bilda mišiće za slovenske izbore koji će biti sljedeće godine. I opet ta ista Europa nema efikasnih instrumenata da takvo ponašanje ekspresno kazni.

NACIONAL: Viktor Orbán je, usprkos svemu, jako popularan u Mađarskoj i ima uvjerljivu većinu u nacionalnom parlamentu, a njegova stranka Fidesz osvojila je i najviše mandata u Europskom parlamentu. Ima li u vašoj političkoj grupaciji zastupnika iz Mađarske i kako oni gledaju na Orbánovu političku budućnost? 

Ima, dvije kolegice su iz Mađarske. One su mi objašnjavale kako na regionalnim i lokalnim izborima 2019. stvari i nisu išle baš glatko za Orbána. Uostalom, on je izgubio Budimpeštu od liberala Gergelya Karácsonyija. Mislim da mu neće biti najjednostavnije na predstojećim parlamentarnim izborima jer postoje naznake da će se cijela opozicija udružiti. Budimpešta je svakako dala vjetar u leđa promjenama. Zato Orbán i ide sve više udesno kako bi homogenizirao desno, nazovimo to, nacionalno osviješteno biračko tijelo. A i računa da će mu EU ionako dati novac za sve ostalo.

NACIONAL: Kad smo kod ucjena jedne države, svjedočimo blokiranju otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom od Bugarske, gdje je sve do nedavno bio na vlasti Bojko Borisov, također član europskih pučana. Ima li načina da se Bugarsku uvjeri da popusti?  

Naša politička grupacija Renew Europe ima tu vrlo jasan stav i mi smo apsolutno za deblokadu pregovora. Razgovarao sam i s bugarskim predstavnicima u svojoj grupi i to nije upitno. Upitno je kada će se to dogoditi. Mislim da je prošlo previše vremena, ne samo za Sjevernu Makedoniju već i za druge države, i strah me da utjecaj nekih drugih svjetskih sila ne počne dominirati na tom prostoru. Jer one sigurno ne sjede skrštenih ruku. A to se ne odnosi samo na Sjevernu Makedoniju, već i Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i BiH. Međutim, jasno je da Europi, nažalost, nije u fokusu proširenje i kao što smo već više puta zaključili, očito je da u mandatu ovog Parlamenta i ostalih europskih institucija EU treba prvo reformirati sebe kako bi reformirala svoje susjede. Međutim, vrijeme prolazi i sigurno će biti teže reformirati neku od tih zemalja za četiri ili pet godina. Zato ćemo, onoliko koliko je u našoj mogućnosti, tražiti da se – ne samo za Sjevernu Makedoniju već i ostale zemlje Zapadnog Balkana – ubrzaju procesi. Vjerujem da se iza reflektora već dulje vode intenzivni pregovori s Bugarskom kako bi se pronašao kompromis za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Veseli me što će Slovenija, kao predsjedavajuća Vijećem EU-a, u listopadu održati veliku konferenciju o Zapadnom Balkanu.