Ravnateljica Uskoka priznala propust, Hrvoj Šipek: “U Hrvatskoj 15 predmeta za europskog tužitelja”

Autor:

Patrik Macek/PIXSELL

Glavna državna odvjetnica RH Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić održale su u srijedu konferenciju za medije, na kojoj je ravnateljica Uskoka priznala propust jer je Uskok ured europskog tužitelja propustio na vrijeme obavijestiti o nalazima u “aferi Softver”. Glavna državna odvjetnica Hrvoj-Šipek, pak, izjavila je kako je u Hrvatskoj petnaest potencijalnih predmeta za europskog tužitelja.

Obje su odbacile tvrdnje da su Uskok i Glavno državo odvjetništvo zataškale “aferu Softver”, a govorile su i o ostalim aferama koje tresu DORH i USKOK, naročito o povlačenu optužnice protiv Ivice Todorića za Agrokor.

USKOK je istraživao navode o aferi Softver, ali su ih odbacili jer, kako su tvrdili, nisu pronašli dovoljno dokaza.

Tijek konferencije:

Najavljeno je da će se prvo govoriti o jučerašnjim uhićenjima (Piruška Canjuga i bivša tužiteljica koju se sumnjiči da je Canjugi odavala tajne podatke o istrazi afere Agrokor), a potom o slučaju Gabrijele Žalac.

Prva govori Zlata Hrvoj Šipek.

“Prošlo je samo par mjeseci od moje prve presice. U tih par mjeseci dogodilo se dosta toga, puno smo toga odradili. Održali smo dva stručna skupa. U međuvremenu je Vrhovni sud potvrdio presude u slučajevima Ina Mol i Fimi Media”, rekla je na početku.

Dodala je da se osobno nada da će uskoro biti donesena politička odluka o tome hoće li se osnovati Visoko državno odvjetništvo ili ne. Kaže da bi to jako utjecalo na njihovo rasterećenje i pomoglo im da se posvete onom što im je posao.

“Drago mi je da je prihvaćen moj prijedlog da se ODO u Zagrebu podijeli na dva državna odvjetnišva, dosad je to bilo najveće državno odvjetništvo u Europi. Ide se u neposredan nadzor rada građanskih odjela”, rekla je šefica DORH-a.

Istaknula je da se radi na izmjenama i dopunama zakona o USKOK-u. “Nužan je novi zakonski okvir koji će omogućiti da USKOK radi učinkovitije nego dosad. I državno-odvjetničko vijeće je ove godine puno aktivnije nego dosad, pokrenuto je više stegovnih postupaka. Prema informacijama koje imam, možemo očekivati još poneki do kraja ove godine”, istaknula je.

‘DORH ne radi pod utjecajem izvršne vlasti’

Zlata Hrvoj Šipek poručila je da je odlučna u namjeri da se razina odgovornosti podigne na višu razinu. “Neki smatraju da se prljavi veš mora prati iza zatvorenih vrata. Smatram da kao DORH možemo pokazati svima da smo spremni, razgovarati i otkrivati vlastite probleme koje imamo u vlastitoj kući. Ovo što sam rekla osporava sve ove teze koje se provlače kroz javnost, da DORH radi pod utjecajem izvršne vlasti, to odlučno poričem. Kad pogledamo tko plasira te objede i neutemeljene kritike? To su osobe koje zastupaju okrivljenike ili imaju političke ili druge interese. Mene su davno učili da pogledam tko govori prije nego što pogledam što se govori”, rekla je.

“Neke od vas je iznenadila koju je jučer pokrenuo USKOK, gdje je među okrivljenima i bivša zamjenica državnog odvjetnika u Zagrebu”, rekla je, nakon čega je riječ preuzela šefica USKOK-a Vanja Marušić.

“Ono što mogu reći obzirom na tajnost postupka je da je to rezultat, dakle istraga koja je vođena u predmetu Janaf. Istraga je dovela do realizacije jučerašnje akcije. Činjenica je da se radi o pet osoba, da se radi o bivšoj zamjenici županijske državne odvjetnice.. U 16 sati je zakazano istražno ročište, traži se istražni zatvor za sve okrivljene. Epilog i ishod ćemo vidjeti, vjerujem da će biti sukladno prijedlogu koji je otišao na sud”, naglasila je.

Povlačenje optužnice za Agrokor

O Agrokoru je ponovno govorila Zlata Hrvoj Šipek: “Nakon jučerašnjih uhićenja postalo je jasno da moramo povući optužnicu u slučaju veliki Agrokor, ali to ne znači da je DORH odustao od optužnice za Agrokor. Opet ćemo ju podići kad se predmet očisti od onog što je radila tužiteljica. Svi znaju što bi se dogodilo da to nismo napravili. Da dođe do pravomoćne presude, to bi bilo osnova za ponovo pokretanje postupka, to bi bila blamaža za DORH. Ovo nije ni blamaža ni poraz DORH-a. Insinuacija da se to radi zbog vještaka su neosnovane, dolaze od osobe koja brani osobe u postupku”.

Predmet Borg

Zlata Hrvoj Šipek rekla je da se, uz Agrokor, u javnosti neminovno vuče i predmet Borg.

“Ono što mogu reći da sam zatekla predmet dolaskom u ured. Ono što se u javnosti plasira kao ekspresno odbacivanje, a zanemaruje se da je po mom dolasku u ured počele stizati nove kaznene prijave, one Ivice Todorića. Te nove prijave su bile sveobuhvatne od one prve prijave. Temeljem izvida je provedena zakonita odluka. Ponavljam, nakon toga su počele pristizati nove kaznene prijave, od Ivice Todorića i ostalih. Pristupilo se izvidima, sagledavanjem svega, rezultat je bio isti. Odbačena je kaznena prijava. Da je naš stav bio ispravan, potvrđuje i odluka suda u Zagrebu koji je potvrdio stajalište USKOK-a”, istaknula je Vanja Marušić.

Zašto optužnica nije povučena ranije?

Šefica DORH-a odgovorila je da optužnica nije povučena prije godinu dana jer tada nisu imali nikakvih saznanja da je ta zamjenica imala veze s ovim što se događa, odnosno da je dostavljala podatke optuženima u predmetu Agrokor.

“Ja sam osobno obavila razgovor s njom, pitala sam ju za aktivnosti i postupanja njezina supruga, rekla je da ne zna ništa ali je rekla da ne želi biti teret DORH-u i odstupila je. Kad se potom u izvidima analizirao predmet Janaf, došlo se do saznanja o kojima je govorila ravnateljica USKOK-a”, rekla je Zlata Hrvoj Šipek.

Je li im neugodno zbog uhićene bivše tužiteljice?

Zlata Hrvoj Šipek kaže da je njoj neugodno bog negativnog konteksta u koji se stavlja DORH. “Ali, nije mi neugodno zbog onog što radim jer radim težak posao. Da, teško mi je, ali nisam za to odgovorna. Za to treba vrijeme. Kad nešto počnete sijati, treba proći vremena da se vide plodovi toga”, rekla je.

Vanja Marušić poručila je da ona svoj posao radi odgovorno i profesionalno. “Mogu reći da je ova situacija koja nas prati nešto što ima odjek u javnosti, to ide u rok službe. Ali apsolutno poričem da bih postupala po nečijim pritiscima, nalozima ili dirigiranju. Odluke koje su donesene su rezultat profesionalnog i zakonitog postupanja”, rekla je i dodala da ovo pokazuje da ne štite nikoga i da beskompromisno postupaju te da nema nedodirljivih, ni u njihovim redovima.

“Pitanje tajminga se uvijek postavlja. Ako pitate branitelje okrivljenih, nikada. Ja ne zna kad bi to bilo konkretno vrijeme da se nešto pokreće ili ne pokreće. To je determinirano samo količinom dokaza i stanjem predmeta”, dodala je šefica USKOK-a.

Zlata Hrvoj Šipek je dodala da o ostavci uopće ne razmišlja. “Stojim iza onog što radim. Radim to na najbolji mogući način, najbolje što mogu. Nove činjenice koje se otkrivaju dalje usmjeravaju postupanje. Govoriti o Agrokoru kao da se radi o pljački bankomata, to je neusporedivo. A što se tiče izjava poštovanog predsjednika RH, neću ih komentirati”, rekla je.

Dodala je da ne smatra da je povlačenje optužnice za Agrokor fijasko. “Naravno da je vještačenje skupo i da dugo traje. Radi se o toliko složenom predmetu da takvih predmeta nema puno ni u EU. To nisu predmeti s kakvim sa se suočavamo svaki dan. Radi se o izuzetno složenom predmetu, prema tome govoriti da je fijasko – ne. Fijasko bi bilo da padne optužnica ili da bude oslobađajuća presuda”, rekla je i poručila da je lako biti general poslije bitke.

Slučaj Žalac

Ravnateljica Uskoka Vanja Marušić ustvrdila je kako nije bilo “nikakvih pritisaka ni zataškavanja” u slučaju Žalac.

“U javnosti se polemizira i različito tumače dosadašnja priopćenaj Ureda i moja izjava. Sve što sam rekla u izjavi i što je priopćeno, ostajem kod toga u cijelosti. Objasnila bih sad neke detalje i otvorena pitanja. Točno je da USKOK otvorio ovaj predmet i to ne temeljem kaznene prijave, nego temeljem medijskih napisa. USKOK je provodio opsežne višemjesečne izvide tijekom kojih je pribavljena dokumentacije, uzete su izjave od 30-ak osoba, sama dokumentacija Ministarstva, radi se o opsežnim materijalima, samo oni dokumenti iz Ministarstva imali su 3000 stranica. Opsežni višemjesečni izvidi. Ono što je rečeno da nije donesena meritoran odluka u predmetu je točno. Temeljem svih provjerenih informacija i opsežnih izvida nije se bio u tom trenutku bio prikupio dostatan stupanj sumnje za otvaranje istrage”, rekla je Marušić.

“Sad se u javnosti raspravlja je li neki predmet živ ili mrtav. No, mrtvi predmeti su samo oni koji su okončani ili pravomoćnom presudom ili obustavljanjem istrage. Ovaj predmet i svi drugi na kojima se radi su se mogli obnoviti bilo kojom novom informacijom. Ali temeljem svih informacija, izjava, dokumentacije, nije se moglo prikupiti dovoljno dokaza da bi se došlo do osnovane sumnje. Sve to je dostavljeno Uredu europskog javnog tužitelja”, dodala je te naglasila: “Nikakvih zataškavanja u ovom predmetu nije bilo”, rekla je ravnateljica Uskoka.

“Ne mogu govoriti o radu Ureda europskog javnog tužitelja, ali rezultati naših izvida su njima dostavljeni. Ono što sam govorila i prije, vrijedi i sada. Nikakvih pritisaka ni zataškavanja nije bilo. Da je bilo zataškavanja, bi li se protiv bivše ministrice otvorile istrage za koruptivna djela? Priča se o blamaži i fijasku USKOK-a, aposlutno to poričem. Ponavljam da nije bilo moguće biti donijeti meritornu odluku po ovoj istrazi. Svaka nova informacija se provjerava, to se radilo i u ovom predmetu i svim drugima. Vi nekad ne možete donijeti odluku jer vam fale elementi za osnovanu sumnju. Ponavljam, protiv bivše ministrice su rezultati istrage doveli do otvaranja predmeta. Isto tako, provjeravanje slučaja Janaf nas je dovelo do predmeta koji je jučer otvoren”, dodala je Marušić.

“Ne spominje se sve ono što je USKOK u zadnjih par godina napravio, koje su to istrage, i protiv visoko rangiranih dužnosnika, pa i pravosudnih. To se sada ne spominje. Ja apsolutno tvrdim da je naš rad temeljen samo na dokazima i rezultatima postupka koji se odrađuju profesionalno”, istaknula je Marušić.

Na slučaj Gabrijele Žalac osvrnula se i Hrvoj-Šipek.

“Zbog velikih nepravilnosti u trošenju novca EU je i osnovan Ured europskog javnog tužitelja, Hrvatska je jedna od zemalja koje su sudjelovale u osnivanju toga. Jučer sam razgovarala s ravnateljicom Ureda europskog javnog tužitelja, istaknuta je dobra suradnja s DORH-om. Dogovorile smo se da ćemo imati jedan video poziv da vidimo o nesporazumima i koji je njihov značaj, mi mislimo da to nije ništa značajno. Procijenjeno je da u Hrvatskoj za taj Ured ima 15 potencijalnih predmeta. Preuzeo je predmet o kojem se govorilo i još jedan predmet”, rekla je glavna državna odvjetnica.

Ustvrdila je da o predmetu Žalac “nije znala ništa”.  “Zamjenici glavne državne odvjetnice samostalni su u svom radu. U ovom slučaju i u drugim nisam dala nikakvu uputu za rad. Ja o ovom predmetu nisam znala ništa. Ako vi mislite da glavni državni odvjetnik može znati za sve predmete koje vodimo, jasno je svakom razumnom da je to nemoguće. Procjena je na državnim odvjetnicima da oni pokušaju zaključiti koji su to predmeti od nacionalnog interesa o kojima moraju izvještavati glavnu državnu odvjetnicu”, rekla je Hrvoj-Šipek.

Marušić je rekla da je taj predmet bio statistički zatvoren, ali nije bio mrtav.

“USKOK je dostavljao podatke o mogućim predmetima koji bi dolazili u ovlasti europskog javnog tužitelja. Oni su u ovom slučaju dobili podatke od OLAF-a. Mi smo odmah dostavili podatke da je spis kod nas formiran, predali smo rezultate svih izvida koji su prikupljeni u tom predmetu. U to vrijeme nisu bili aktivni izvidi i to je razlog zašto nismo odmah dostavili informaciju. Mi smo pojasnili što je bilo s predmetom, što je tada zaključeno. Po prijavi OLAF-u, koja se dostavlja Uredu europskog javnog tužitelja, a onda se dostavlja nama… Da, nije donijeta meritorna odluka, ali ja to ne smatram neuspjehom USKOK-a onako kako se to predstavlja”, rekla je.

“Točno je da su prilikom izvida uzimane izjave od 30-ak osoba. Izjave svih osoba se moraju upariti. Ja sad ne mogu govoriti o konkretnoj izjavi jer je sve dokumente preuzeo ured europskog tužitelja. Ponavljam, mi tada nismo imali dovoljno dokaza da bi postojala osnovana sumnja, da bi se mogla donijeti odluka. Činjenica da tada nije bilo aktivnih izvida u tom predmetu je razlog što nismo obavijestili. Ja ću sad reći da je to bio propust, ali to nije bilo zataškavanje. Da nije u konačnici sve dostavljeno uredu europskog tužitelja, to bi bio propust za sankciju”, kazala je ravnateljica USKOK-a.

Da nema europskog tužitelja, Hrvoj-Šipek je rekla da bi dokumentacija i dokazi došli USKOK-u i on bi nastavio rad.

Na novinarsko pitanje čiji je propust bio to što nije obaviješten ured europskog tužitelja, Marušić je odgovorila: “To je bio propust u izvješćivanju, a ne u proceduri”.

“Nema savršenih i nepogrešivih, događale su se pogreške i previdi koji nisu posljedica namjere. Odlučno se obračunavamo s tvrdnjama da se radi o namjeri”, rekla je Hrvoj-Šipek.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.