Rat u Ukrajini polako uvlači u Bjelorusiju. U veljači su ruske snage u svoj neuspješni napad na Kijev krenule s teritorija Bjelorusije.

Minsk je također pružio logističku podršku, linije opskrbe, medicinsku njegu za ruske vojnike, kao i piste za zračne napade na Ukrajinu. Također postoje i izvještaji da su bjeloruski tenkovi i streljivo poslani u Donbas i na Krim, piše Al Jazeera.

Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko dao je naslutiti da bi se njegova zemlja mogla pridružiti borbama u rusko-ukrajinskom ratu jer je 10. listopada najavio slanje združene bjelorusko-ruske vojne skupine kao odgovor na navodnu prijetnju napadom iz Ukrajine.

Raste uloga Bjelorusije

Ovaj korak predstavlja značajnu eskalaciju uloge Bjelorusije u ratu dosad. On znači da Lukašenko priprema bjelorusku javnost koja se od početka konflikta snažno protivila slanju bjeloruskih oružanih snaga u borbe a istovremeno traži formalno opravdanje, koliko god ono bili nerealno, za veće involviranje Bjelorusije u sukob.

Direktno uključenje u rat ipak bi moglo biti previše riskantno za režim u Minsku, čak i za sam Kremlj, ali i prekomplicirano za izvesti. Združena bjelorusko-ruska vojna skupina dio je zajedničke politike obrane saveza. Najavom slanja te skupine, Lukašenko je praktički objavio da je Bjelorusija u “predratnoj” situaciji, piše Al Jazeera.

U rat bi išli i rezervisti

Nejasno je što bi to točno moglo značiti u vojnom kontekstu i koliko velika bi ta snaga mogla biti. Ipak, “brzo slanje” koje je spomenuo Lukašenko inače uključuje intenziviranje obavještajnih aktivnosti, aktivaciju najvećeg broja trupa, postavljanje komunikacijskih i operacijskih sustava, kao i pojačanje stanja spreme na borbu, između ostalog.

Najava bi također mogla značiti i mobilizaciju rezervista i stavljanje teritorijalnih obrambenih snaga u stanje spremnosti. Te trupe sudjelovale su u čestim vježbama na bjeloruskom teritoriju posljednjih godina.

Trenutno bjeloruska vojska broji nekih 65.000 trupa, od kojih 20.000 čini podrška ili kadeti. To znači da govorimo o 45.000 vojnika. Njihova spremnost na borbu možda i nije na zavidno visokoj razini budući da u vrijeme mira služi samo dio trupa.

Utjecaj Putina na Lukašenka

Ruski predsjednik Vladimir Putin ima dovoljno utjecaja da natjera Lukašenka da pošalje bjelorusku vojsku na frontu no postavlja se pitanje je koliko bi to bilo razumno.

Politička sudbina bjeloruskog vođe leži u rukama Kremlja od lažnih izbora 2020. kada je ruskom podrškom na vlasti zadržan Lukašenkov režim, a masovni prosvjedi su ugušeni.

Putin bi također mogao pritisnuti Bjelorusiju da pristane na nešto s čim se dosad nikada nije slagala – združeno vojno zapovjedništvo Bjelorusije i Rusije. Ako se to dogodi, Bjelorusija bi zadržala pravo na donošenje odluka samo na papiru, pogotovo što se tiče slanja bjeloruskih trupa preko granice. U praksi bi sve odluke najvjerojatnije donosili ruski generali.

Ratno iskustvo bjeloruskih trupa je upitno

Nejasno je koliko bi korisne Rusiji bile bjeloruske trupe, kojima nedostaje ratnog iskustva. Ne samo da će bjeloruskih vojnika biti malo, nego će vrlo vjerojatno biti i slabo motivirani, što bi njihovu prisutnost moglo pretvoriti prije u slabost, nego u prednost.

Mobilizacija bi svejedno mogla predstavljati visoki politički rizik za Lukašenka. Ruski rat u Ukrajini vrlo je nepopularan u bjeloruskoj javnosti još od samog početka. Prema nedavnim podacima iz ankete Chatham Housea, samo 9 posto ispitanih podržava ideju slanja bjeloruskih trupa u Ukrajinu, navodi Al Jazeera.

Slanje bjeloruskih trupa u Ukrajinu ne bi bilo pretjerano korisno na terenu, a moglo bi ubrzati Lukašenkov pad, čega je Kremlj sigurno svjestan i što uzima u obzir kada se donose odluke.