DORH u priopćenju navodi da je žrtva izjavila da se ne osjeća oštećenom, a samo ona može inicirati kazneni progon

Ne zato jer za takvo što ne bi postojala osnovana sumnja, koja proizlazi iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja, nego samo zato što su oštećenice izjavile da se ne osjećaju oštećenima, Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku nakon završenog istraživanja odbacilo je kaznenu prijavu PNUSKOK-a protiv Milijana Brkića, potpredsjednika Sabora i zamjenika predsjednika HDZ-a, njegova brata Joze Brkića, te Franje Varge i Blaža Curića, dvojice protagonista afere SMS.

DORH je u priopćenju naveo da je tijekom istrage proizišla osnovana sumnja da je Milijan Brkić počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1. KZ/11, a njegov brat Jozo dva kaznena djela poticanja na počinjenje upravo tog kaznenog djela. U priopćenju se šturo navodi: “Ali budući da se kazneni progon za ovo kazneno djelo, sukladno odredbi članka 266. stavka 4. KZ/11 progoni isključivo po prijedlogu oštećenika, a oštećenice su prilikom ispitivanja izričito navele kako se ne smatraju oštećenima i da ne traže kazneni progon okrivljenika, državno odvjetništvo u izostanku navedene procesne pretpostavke nije moglo pokrenuti kazneni postupak protiv navedenih osoba za ovo kazneno djelo.”

U drugom kraku afere SMS PNUSKOK podnio je kaznenu prijavu protiv spomenute četvorice zbog osnovane sumnje na počinjenje više kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, odnosno kaznenog djela neovlaštenog presretanja računalnih podataka, poticanja na neovlašteno presretanje računalnih podataka, pomaganja u neovlaštenom presretanju računalnih podataka i zlouporabe naprava.

Premijer Plenković odlučio ostati nedostupan nakon upita Nacionala smatra li politički održivim Brkićev ostanak na stranačkih i državnim funkcijama

Lokalno osječko državno odvjetništvo u priopćenju je navelo: “Iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi da je prvookrivljenik od lipnja 2015. do 20. rujna 2018., u Belišću, sa svog osobnog računala, koristeći pritom korisničko ime i zaporku koje je dobio od drugookrivljenika, više puta pristupao e-mail računu prvooštećenice (1970.) i na svoje računalo presnimavao datoteke s njenog računa, koje bi potom presnimio na USB uređaj i posredstvom trećeeokrivljenika prenosio drugookrivljeniku. Proizlazi i da je drugookrivljenik dostavio prvookrivljeniku podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci drugooštećenice (1989.) tražeći od njega da mu dostavlja računalne podatke s njenog mobitela, te da mu je dostavio i korisničke podatke i lozinke za pristup profilu jedne društvene mreže i servisu za pohranu podataka trećeoštećenice (1988.) ali uz njeno ovlaštenje.”

Pojednostavljeno govoreći, oštećenice su tijekom istrage ustvrdile da su svojevoljno omogućile braći Brkić da preko posrednika, u ovom slučaju Franje Varge, među ostalim, ostvaruju uvid u njihovu privatnu prepisku preko mobilnih aplikacija i poruka elektronske pošte. Odnosno da su svojevoljno dale pristupne kodove braći Brkić kako bi oni imali uvid u njihovu privatnu prepisku. Pa se, među ostalim, kako svjedoči prepiska između Brkića i Varge, Brkić kod njega raspitivao ima li u toj prepisci ikakve intime. Zato osječko lokalno državno odvjetništvo navodi: “Slijedom navedenog, tijekom istraživanja nije utvrđena osnovana sumnja da bi prvookrivljenik računalne podatke prvooštećenice presreo ili snimio tijekom prijenosa, ni da bi drugookrivljenik tražio presretanje podataka prvooštećenice i drugooštećenice i da bi dostavio prvookrivljeniku korisničke podatke i zaporke trećeoštećenice u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava. Prema tome, nije utvrđena osnovana sumnja da bi time prvookrivljenik počinio kazneno djelo neovlaštenog presretanja računalnih podataka iz članka 269. stavak 1. KZ/11 u odnosu na prvooštećenicu, ni da bi drugookrivljenik počinio kazneno djelo poticanja na počinjenje tih kaznenih djela u odnosu na prvooštećenicu i drugooštećenicu te kazneno djelo zlouporabe naprava iz članka 272. stavak 2. KZ/11 u odnosu na trećeoštećenicu, a samim time niti da bi trećeokrivljenik počinio kazneno djelo pomaganja u počinjenju kaznenog djela neovlaštenog presretanja računalnih podataka u odnosu na prvooštećenicu.”

‘Analizirat ćemo odluku državnog ogvjetništva’, kaže izvor iz vrha HDZ-a blizak Plenkoviću

Priopćenje državnog odvjetništva ne otkriva kako su se oštećenice izjasnile kada su ih istražitelji suočili s time da su braća Brkić u njihovu intimu zadirali preko posrednika, niti jesu li toga uopće bile svjesne i kako su se osjećale kada su doznale da je to radio Franjo Varga.

Kako iz navedenog proizlazi da je Brkić samo voljom oštećenica izbjegao kazneni progon, Nacional je kontaktirao predsjednika HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića i zamolio ga za komentar ovakvog pravosudnog raspleta ovog kraka afere SMS. Plenkovića smo suočili sa sljedećim pitanjem: “Smatrate li položaj i funkcije koje u HDZ-u i u Saboru obnaša g. Milijan Brkić politički održivim nakon što je ODO u Osijeku zaključilo da iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi osnovana sumnja da je Milijan Brkić počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1, zbog kojeg neće kazneno odgovarati samo zato jer se oštećenica tijekom istrage (ne)očekivano izjasnila da se ne smatra oštećenom, a ne jer bi se moglo tvrditi da se djelo nije dogodilo?”

Plenković je do zaključenja ovog broja Nacionala odlučio ostati nedostupan. Izvor blizak vrhu HDZ-a koji je lojalan Plenkoviću, za Nacional je neslužbeno izjavio: “Analizirat ćemo odluku državnog odvjetništva”;.