Ujedinjeni narodi izrazili su u ponedjeljak zabrinutost zbog “ozračja međusobne sumnje” na Kosovu, pozivajući na “ključne” mjere deeskalacije između Kosova i Srbije.

Napetosti između Prištine i Beograda pojačale su se otkako je prošli mjesec policajac ubijen u zasjedi na nemirnom sjeveru Kosova, navodno su ga ubile paravojne postrojbe sastavljene od kosovskih Srba.

“Glavni događaji 24. rujna dodatno su zaoštrili ionako pogoršano sigurnosno okružje obilježeno ozračjem uzajamne sumnje… dotaknuvši velik i dio stanovništva, posebno na sjevernom Kosovu i među zajednicama kosovskih Srba”, rekla je voditeljica misije UN-a Kosova Caroline Ziadeh Vijeću sigurnosti UN-a.

Neprijateljstvo između Kosova i Srbije traje od rata između srpskih snaga i etničkih albanskih pobunjenika u kasnim 1990-ima koji je doveo do intervencije NATO-a protiv Beograda.

Kosovo, koje obuhvaća 120.000 Srba među svojih 1,8 milijuna stanovnika, proglasilo je svoju neovisnost od Srbije 2008. godine, što je potez koji Beograd nikada nije priznao.

Ali postojeće napetosti na sjeveru Kosova pojačane su već mjesecima.

Prosvjedi su se rasplamsali ranije ove godine među etničkim Srbima na Kosovu u travnju nakon što su vlasti postavile gradonačelnike koji su saveznici Prištine nakon uvelike bojkotiranih lokalnih izbora u četiri pretežno srpske sjeverne općine.

“Trenutni politički zastoj koji narušava sigurnost i dobrobit stanovništva može se prevladati samo kompromisom”, rekla je Ziadeh.

“Mjere deeskalacije ključne su za smanjenje napetosti”, rekla je, dodajući kako se nada da će nedavni sastanci s dužnosnicima u Prištini i Beogradu koje su organizirali EU i SAD pomoći “u povratku dijaloga kao puta naprijed”.

Planovi za uspostavu zajednice općina s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu koje bi djelovale uz određenu autonomiju “trebali bi početi bez odgode ili uvjeta”, rekla je Ziadeh.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić u međuvremenu je optužila Kosovo za policijska ubojstva. Ona je Vijeću sigurnosti rekla da su prošlomjesečni nemiri bili “nažalost logična posljedica vladavine straha i terora koju je Priština odlučila provesti unatoč jasnim zahtjevima međunarodne zajednice za deeskalaciju”.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu odgovorila je optužujući Beograd za “etničko čišćenje administrativnim sredstvima”.

Srbija čini “sve moguće napore kako bi našu regiju vratila u devedesete”, rekla je.

Ono što se dogodilo 24. rujna nije bio samo napad na Kosovo, to je bio plan da se destabilizira cijeli Zapadni Balkan.