UEFA-u su iznenadili, a Football Leaks je još 2018. otkrio da Superliga kreće u jesen 2021.

NAKON ŠTO JE 12 VELIKIH EUROPSKIH KLUBOVA NAJAVILO FORMIRANJE SUPERLIGE, predsjednik UEFA-e Aleksandar Čeferin najavio je oštre sankcije te je izjavio da je iznenađen odlukom klubova, ali Nacional je kao dio EIC-a još 2018. objavio dokumente koji najavljuju osnivanje Superlige 2021. godine

U nedjelju navečer je 12 velikih europskih klubova objavilo je formiranje Superlige, natjecanja koje će biti konkurencija Uefinoj Ligi prvaka. Ta je objava prouzročila oštre reakcije u svijetu nogometa. Od UEFA-e i FIFA-e, do raznih navijačkih udruženja, stižu osude ovakve jednostrane odluke koja bi mogla uzrokovati tektonske promjene u nogometnom svijetu, iako su vodeći europski mediji, među kojima je i Nacional, još 2018. godine u projektu Football Leaks otkrili da najbogatiji europski klubovi planiraju pokrenuti samostalnu ligu baš u sezoni 2021. U Superligi bi trebalo igrati 20 klubova, a zasad jejavnosti poznato 12 od 15 osnivača. To su Real, Barcelona, Atletico, Milan, Inter, Juventus, Manchester United, Manchester City, Liverpool, Chelsea, Arsenal i Tottenham. S druge strane, UEFA je u ponedjeljak predstavila izmijenjenu Ligu prvaka koja će od sezone 2024./25. imati 36 klubova. Odmah nakon objave o osnivanju Superlige iz UEFA-e
su zaprijetili oštrim sankcijama klubovima koji napuste njena natjecanja i odu u Superligu. Kao moguće sankcije spominju se izbacivanje iz nacionalnih liga te zabrana njihovim igračima igranja za reprezentaciju.

U ponedjeljak je britanski Mirror objavio pismo koje su predstavnici Superlige uputili UEFA-i i FIFA-i, a u kojem poručuju da su spremni na suradnju. “Zabrinuti smo da bi Fifa i Uefa na ovo pismo mogle odgovoriti kaznama, isključivanjem klubova ili igrača iz svojih natjecanja. Nadamo se da to nije vaš odgovor i da ćete, poput nas, prepoznati korist ovog natjecanja. Također, tražimo vašu suradnju i potporu kako bi se natjecanje
moglo uvesti u nogometni ekosustav i da zajedno radimo na postizanju tog cilja. Pozivamo vas da se hitno sastanemo i raspravimo pojedinosti oko ovog natjecanja i kako ga najbolje prilagoditi nogometnom svijetu”, piše u pismu uz napomenu da se Superliga već obratila nadležnim sudovima kako bi osigurala neometano formiranje natjecanja i funkcioniranje u skladu s važećim zakonima. Iz Superlige napominju i da će novac zarađen od ovog natjecanja klubovi vjerojatno koristiti za transfere nogometaša iz klubova koji ne igraju u tom natjecanju pa će, smatraju oni, tako svi u nogometu više zarađivati i imati korist od Superlige. No, iako su u ponedjeljak svi mediji i nogometni dužnosnici iznenađeni potezom najvećih europskih klubova, najava osnivanja Superlige nije nikakva novost i o tome je Nacional kao dio Europske istraživačke suradnje pisao u sklopu projekta Football Leaks 2018. godine. U tom tekstu pisalo se o tajnom planu uspostave Superlige koji se počeo realizirati još 2016. godine, dakle prije punih pet godina. Od tada do danas UEFA nije poduzela
gotovo ništa kako bi spriječila osnivanje te lige pa je otvoreno čuđenje čelnika europske nogometne federacije poprilično loš izgovor za godine toleriranja otovrenih prijetnji velikih klubova da će organizirati takvo natjecanje.

Ta godina bila je svojevrsna prekretnica u sferi vrhunskog, međunarodnog nogometa. FIFA, međunarodna
nogometna organizacija, činila se obezglavljenom i nesvrhovitom nakon vala pretresa i uhićenja. Krovna europska organizacija UEFA također je proživjela izbacivanje svog čelnog čovjeka Michela Platinija zbog višemilijunske isplate koju je primio od bivšeg šefa FIFA-e Josepha Blattera. Osim toga, trebala su se uskoro dodijeliti televizijska prava za prikazivanje Lige prvaka i Europske lige. Prihodi od tih natjecanja gotovo su
se utrostručili između 2007. i 2017. i sada su veći od 2,2 milijarde eura.

 

Dokument iz 2018. pokazuje da je Superliga doživjela neke sitne promjene, a čini se da su se iz svega povukli njemački klubovi na čelu s Bayernom

 

Sve majstorije, okrutnosti i pozadinski dogovori mogu se rekonstruirati uz pomoć podataka koje je zviždačka platforma Football Leaks učinila dostupnima Der Spiegelu i njegovim partnerima iz međunarodne istraživačke mreže Europska istraživačka suradnja (EIC).

Ti dokumenti daju naslutiti tko su stvarni donositelji odluka u nogometnom biznisu i koliko bezobzirno i besramno ti pojedinci koriste i gomilaju svoju moć kako bi hranili nezasitnu pohlepu. Također otkrivaju zašto su nacionalna i međunarodna natjecanja postala tako predvidljiva i zašto lige – od Lige prvaka preko Bundeslige do talijanske Serie A – osvajaju uvijek iste momčadi. Nogomet se 2016. suočio s izazovom svog kompletnog repozicioniranja, ali ne zato da bi stvari učinio privlačnijima i uzbudljivijima publici, nego kako bi nastavio donositi izdašne profite na kakve se industrija naviknula. Da bi ostvarili taj cilj, neki su klubovi očigledno bili spremni izdati tradicionalnu organizaciju klubova u nacionalne lige, koja je desetljećima pružala okvir za europski nogomet. Sedam najvećih svjetskih klubova tajno je udružilo snage, čini se svi s jednom zajedničkim idejom vodiljom: dosada ubija svaku zabavu i jedini način da je se pobijedi jest prirediti još veći i blještaviji šou – najveći šou na svijetu. Zato će oni organizirati Superligu, elitnu ligu vrhunskih natjecanja rezerviranu ekskluzivno za najveća imena europskog klupskog nogometa. Svaka utakmica bila bi vrhunska utakmica. Tada, u studenome 2018., Nacional je pisao da u da je tajni savez blizu cilja i to na osnovi povjerljivog Predugovora o uvjetima investicije. U njemu je stajalo da je 16 najboljih klubova spremno potpisati konačni dokument prema kojem bi se Superliga aktivirala u sezoni 2021. Tri godine kasnije vidi se koliko je taj plan bio precizno razrađen te da su već tada vodeći klubovi znali kada bi nova liga trebala krenuti. Dokument iz te 2018. pokazuje da je Superliga doživjela neke sitne promjene, prije svega izgleda da su se iz svega povukli njemački klubovi, iako je u to teško povjerovati jer je Bayern u prošlosti bio jedan od glavnih zagovaratelja Superlige. Označen kao ‘strogo privatan i povjerljiv’, nacrt je ponudio sljedeće: 17 momčadi s najvećom prisutnosti na TV-u iz Engleske, Španjolske, Italije, Njemačke i Francuske trajno će se natjecati u Europskoj ligi; od klubova iz Bundeslige trebali su biti uključeni Bayern München, Borussia Dortmund i Schalke; osamnaesti sudionik Lige trebala je biti momčad iz Portugala, Rusije, Nizozemske ili Turske; Liga će se igrati 34 tjedna, s utakmicama utorkom, srijedom i subotom; na kraju sezone nastupa nokaut faza natjecanja. Tada je i izračunato da bi svaki od klubova mogao ostvariti godišnje prihode od ‘plus 500 milijuna eura’. Za usporedbu, Real Madrud, pobjednik Lige prvaka 2016., od UEFA-e je primio oko 80 milijuna eura.

Poruka je bila jasna: Ako UEFA ne da velikim klubovima više novca i moći, oni će oformiti novu ligu. Takav scenarij značio bi propast za manje klubove jer UEFA distribuira prihode od televizijskih emitiranja timovima koji igraju u Europskoj ligi i Ligi prvaka prema formuli za podjelu prihoda kojom je osigurano da manji timovi također dobiju svoj dio. Ali ako bi najbolji klubovi okrenuli leđa UEFA-inim natjecanjima, ostali klubovi izgubili bi milijunske prihode, a nekima bi bio ugrožen i sam opstanak.

U mjesecima koji su uslijedili Real Madrid, FC Bayern München, Juventus Torino, FC Barcelona, Manchester United, londonski Arsenal FC i AC Milan pripremali su iza leđa UEFA-e i ostalih klubova put kojim će napustiti nacionalne lige i njihove nogometne saveze. Sedam suparnika, organiziranih u kartelske strukture, pokušavalo je ukinuti etablirana natjecanja o kojima je do sada ovisio njihov opstanak. Upravo je u ime toga tajnoga društva glavni pravni savjetnik Bayerna Münchena Michael Gerlinger u veljači 2016. poslao e-mail odvjetničkom uredu Cleary, Gottlieb, Steen i Hamilton s jasnim zahtjevom: ‘Kao što možete vidjeti, imamo tri opcije za bijeg: napustiti europska natjecanja ili potpuno izaći iz nacionalnih liga i njihovih saveza.’ Gerlinger je posljednju opciju podijelio u dva scenarija za dvije različite točke u vremenu.

Ostatak e-maila sastojao se od pitanja koja su trebala procijeniti pravne implikacije takvog odlaska: Mogu li se klubovi Superlige smatrati odgovornima za bilo kakav gubitak UEFA-inih prihoda? Hoće li se od klubova i dalje tražiti da dopuste svojim igračima da igraju za nacionalne momčadi nakon što napuste UEFA-u? Mogu li savezi ili lige kazniti igrače za sudjelovanje u Superligi? Mogu li igrači poništiti svoje ugovore ako se klub
preseli u Superligu?

Danas, pet godina poslije tog e-maila, Superliga je bliža nego ikada, iako navodno bez minhenskog Bayerna što posebno čudi budući da je njihov odvjetnik ispitivao pravne posljedice cijelog projekta. Isto tako, pet godina kasnije, UEFA-e se pravi iznenađenom, iako su već dugov vremena upozoravani na potencijalno formiranje Superlige. Očito je kako su pred svijetom nogometa burni dani i potencijalno veliki sukob najmoćnijih klubova i krovnih nogometnih organizacija koji bi mogao promijeniti nogomet kakvog danas poznajemo.

Football Leaks: TAJNI PLAN NAJVEĆIH KLUBOVA ZA USPOSTAVU SUPERLIGE

 

Komentiraj