U Njemačkoj su se zbog rata dogodile velike promjene, evo pregleda

Rat u Ukrajini znači veliku prekretnicu i u njemačkoj politici.

Mnoga stara uvjerenja i načela sada nestaju, na mnogo toga se gleda drugačije. DW donosi pregled stvari koje su se promijenile praktički preko noći, prenosi N1.

Ponovo rat u Europi: To je iznenadilo mnoge ljude u Njemačkoj. Njemačka politika nije razmišljala u kategorijama rata i strategije. Ruskom invazijom na Ukrajinu to se sada mijenja.

Naoružavanje

U Njemačkoj je i sama riječ naoružavanje desetljećima imala negativnu konotaciju. Tko se naoružavao, brzo je dobio etiketu ratnog huškača. To se promijenilo u roku od samo nekoliko dana.

Časnici njemačke vojske Bundeswehra su se stalno žalili na lošu opremu: helikoptere, tenkove, brodove. U mirnodopskim vremenima to je obično ulazilo na jedno uho političara i javnosti, a izlazilo na drugo.

Na početku ovog rata general Alfons Mais je s nemilosrdnom iskrenošću primijetio: „Bundeswehr je tu više ili manje bez ičega.“ Sada će ga naoružati i to sa stotinu milijardi eura iz „specijalnog fonda Bundeswehra” – samo za ovu godinu.

Prestrojavanje Bundeswehra

Stratezi će sada savjetovati što će se točno kupiti svim tim novcem. Na primjer, razmatra se razvoj novih tenkova i borbenih zrakoplova zajedno s europskim partnerima, posebno s Francuskom.

Izvjesno je da će se Bundeswehr preorijentirati. Prije dvadeset godina je tadašnji ministar obrane Peter Struck (SPD) rekao: „Sigurnost Savezne Republike Njemačke se brani i na Hindukušu.“

Bio je to početak misije u Afganistanu, a Bundeswehr je sve češće odlazio u misije daleko od domovine, jer se vjerovalo da je sama Njemačka ionako sigurna.

Sada je misija u Afganistanu otišla u povijest, a na pomolu je i kraj misije u Maliju. Istovremeno se dobiva dojam da je teritorij NATO-a pod neposrednom prijetnjom, a možda čak i sama Njemačka. Tako da nije čudo što se u fokus vraća prvobitna svrha Bundeswehra – nacionalna obrana.

Izdaci za obranu

Stotinu milijardi eura za oružane snage su jednokratni izdatak. Ali izdaci za obranu će se trajno povećati. Već́ dugi niz godina NATO, a prije svega vodeća nacija SAD, traži od Berlina povećanje izdataka za obranu. Članice NATO-a postavile su sebi cilj da najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda potroše na obranu. S oko 1,5 posto Njemačka je još uvijek udaljena od tog cilja, a godinama je to bilo i manje.

Prije svega SPD, Zeleni i Ljevica su odbijali povećanje izdataka za obranu. O ovome također nema ništa u koalicijskom sporazumu ove Vlade. No sada je kancelar Olaf Scholz da će se čak i premašiti cilj. Njemačka će „od sada – iz godine u godinu – ulagati više od dva posto bruto domaćeg proizvoda u svoju obranu”.

Oružje za Ukrajinu

Izvoz njemačkog oružja u zone sukoba bio je tabu, posebno za Zelene. Činjenica je da ta stranka, nastala iz mirovnog pokreta osamdesetih, već dugo podržava mirovne misije Bundeswehra, međutim uvijek se zalagala za restriktivnu politiku izvoza oružja.

Aktualni ministar gospodarstva Robert Habeck izazvao je veliku pometnju kada je poslije prošlogodišnjeg posjeta Ukrajini predložio snabdijevanje te zemlje obrambenim oružjem. Do prije nekoliko dana ponuda od 5.000 kaciga bila je najviše što je savezna vlada bila spremna poslati.

Ukrajini se sada isporučuje oružje, uključujući tisuću komada protutenkovskog oružja i pet stotina protuzračnih projektila. „Nije moglo biti drugog odgovora na Putinovu agresiju”, rekao je kancelar Scholz. A ministrica vanjskih poslova iz redova Zelenih Annalena Baerbock je istaknula u Bundestagu da, unatoč neophodnoj uzdržanosti u politici izvoza oružja, Ukrajina „ne smije biti ostavljena bez obrane pred agresorom koji ovoj zemlji donosi smrt i razaranje”.

Manja ovisnost o ruskom plinu i nafti

Njemačka je puno ovisnija od ruskih energenata nego što se to sviđa vladi. Iz Rusije stiže više od polovice prirodnog plina i više od 40 posto nafte. I jedno i drugo bi sada trebalo smanjiti. Ali za to je potrebno vrijeme.

Njemačka vlada ionako hoće značajno proširiti obnovljive izvore energije, ali u isto vrijeme postepeno ukinuti proizvodnju električne energije pomoću ugljena i nuklearne energije. Problem: kada vjetar ne puše i sunce ne sija, trebale bi pomoći nove elektrane na plin.

Da ovisnost od ruskog plina ne bi postala još veća, sada se planira gradnja terminala za tekući plin – koji će na primjer dolaziti iz SAD-a. Pored toga, vlada razmatra mogućnost da nuklearne elektrane koje su još uvijek u funkciji i neke elektrane na ugljen rade duže nego što je prvobitno planirano. Ovo je posebno gorko za Zelene, jer oni žele što prije napustiti nuklearnu energiju i korištenje ugljena. Ali „nema tabua”, kaže ministar Habeck.

Veće zaduživanje

Naoružavanje, ali i reorganizacija energetske politike koštaju mnogo novca, novca kojeg nema u proračunu. Zato savezna vlada planira dodatna zaduženja.

Njemačka je već́ uzela velike kredite zbog pandemije koronavirusa. Sada se i ministar financija Christian Lindner iz liberala zalaže za ovu politiku. Mada je kao oporbeni političar uvijek bio protiv novih zaduženja.

Ukrajinske izbjeglice dobrodošle

Relativno malo će se promijeniti u Njemačkoj kada je u pitanju prijem izbjeglica. Uostalom, Njemačka je već́ postavila standarde velikodušnošću tokom velikog izbjegličkog vala iz 2015. godine, ali je također izazvala veliki otpor u zemlji i inozemstvu, priše DW.

Ovog puta ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser i njene kolege iz cijelog EU-a složili su se da olakšaju prijem ukrajinskih izbjeglica – do sada je to uvijek bila žestoka točka sporenja unutar EU-a. „Izbjeglice iz Ukrajine ne moraju prolaziti kroz proceduru za dobivanje azila. U EU-u dobivaju zaštitu do tri godine.”