‘S istarskim ekološkim vinima Hrvatska zaslužuje novi uspjeh’

Autor:

19. 04.2024., Buje - Vinarija Kabola. 
Photo Sasa ZinajaNFoto

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Vina iz ekološkog uzgoja i vina s oznakom Demeter izrazito su cijenjena i tražena u svijetu, a tri istarske vinarije – Kabola, Lunika i Šegota – napravile su najveće iskorake u toj zahtjevnoj biodinamičkoj proizvodnji

Da je Istra čarobna znaju mnogi, a oni koji to nisu još iskusili, jedva čekaju da se uvjere što je to čarobno u Istri da joj se mnogi vraćaju. Kao uostalom i svi koji su probali istarska vina. Jer oni koji su probali istarska vina i pritom ih sljubili s lokalnim maslinovim uljem, sirevima i drugim lokalnim specijalitetima domaće radinosti, ne pitaju se treba li se vratiti, već se pitaju kada će se ponovo vratiti.

Vina istarskih vinara nadaleko su poznata, a posljednjih godina posebnu pažnju privlače vina iz ekološkog uzgoja kao i vina s certifikatom Demeter, što je rijetkost. Ne samo kod nas, već i u svijetu. Stoga smo se odlučili uvjeriti o kakvim je vinima riječ. Certifikat Demeter dobivaju nasadi koji su nastali po vrlo strogim principima biodinamike i strogim smjernicama u proizvodnji i preradi. On podrazumijeva biodinamičku proizvodnju i uzgoj grožđa kao holistički organizam sastavljen od biljaka, životinja i ljudi u harmoniji te još niz vrlo strogih pravila.

Doriano Šegota iz mjesta Rakalj radi vina isključivo po ekološkom principu, a u čast stotom rođendanu bake Albine svoju je malvaziju nazvao ‘Cento Albina’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Naš domaćin u tom avanturističkom ekološkom putovanju koji nam je skrenuo pažnju na sve popularnija ekološka vina bio je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije. Uputio nas je na trojicu vrhunskih vinara koji proizvode ekološka vina. Među njima je Daniel Bastijančić iz sela Brajkovići kod Kanfanara koji u svojoj ponudi vina pod etiketom Lunika i certifikatom Demeter ima crni muškat (Sorpresa), žuti muškat (Regalo), sivi pinot (Makiništa), teran (Tender), borgonju (Mi fior) i naravno malvaziju (Ritorno, Prima Volta, Viaggio Lungo i Stazion).

Na pitanje zašto su se odlučili na biodinamičku proizvodnju i certifikatu Demeter, njegova supruga Daniela Bastijančić rekla je da se nekada samo tako i radilo pa im je bilo logično da i oni nastave takav način proizvodnje koliko god to bilo teško i zahtjevno. Trenutno su u fazi proširenja podruma i kušaonice vina Lunika.

Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

I Doriano Šegota iz mjesta Rakalj isključivo radi po ekološkom principu. Počeo je 2018. godine i u svojih skoro četiri hektara vinograda danas uzgaja malvaziju koja prevladava te merlot, muškat žuti i refošk. Pritom nam je ponosno istaknuo da najčešće sam obilazi svih 18.000 čokota i rukama provjerava svaki čokot i svaki grozd i to više puta godišnje. Vinograd je smješten u južnom dijelu Istre, a o idealnom položaju i savršenom tlu za uzgoj najboljeg grožđa govori to da se iz vinograda prostire pogled na Cres i Osor.

U čast stotom rođendanu bake Albine svoju vrhunsku malvaziju nazvao je „Cento Albina“, a posebno je istaknuo da njegova odstajala malvazija zbog specifične slatkaste arome paše uz škampe i jastoge. Naime, Doriano Šegota uz posao vezan uz proizvodnju vina obavlja sa svojim bratom i ribarski posao te uz koćarenje imaju i uzgajalište dagnji i oštriga. Upravo zbog toga je lako prepoznati logotip vina Šegota, stilizirani čamac s veslima. Njegova vina gotovo je nemoguće naći u trgovinama jer uglavnom svih 10.000 litara koliko proizvede godišnje prodaje na kućnom pragu brojnim turistima koji tijekom ljeta borave u Istri. Kako se glas o njegovim vrhunskim ekološkim vinima brzo širi, vrlo brzo su rasprodana.

Daniela Bastijančić i njezin suprug Daniel Bastijančić iz sela Brajkovići kod Kanfanara proizvode ekološka vina s certifikatom Demeter pod etiketom Lunika. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Jedna od najposjećenijih vinarija u Istri je vinarija Kabola vinara Marina Markežića i njegove obitelji koja datira još od 1891., kada su ovu prekrasnu vinsku priču započeli s momjanskim muškatom. Da je riječ o još jednoj vinariji koja se temelji na proizvodnji ekoloških vina govori i na etiketama istaknuta oznaka EU organske proizvodnje. Vinarija Kabola smjestila se na sjeverozapadu Istre, na 275 m nadmorske visine, odakle po lijepom vremenu puca pogled na Alpe i Dolomite. Vinarija Štancija je smještena na brežuljku, na lokaciji Kanedolo kod Momjana.

S obzirom na sve veću potražnju njihovih vrhunskih vina koja nastaju kraćom ili dužom maceracijom u hrastovim bačvama ili amforama te ponudom koja obuhvaća vina kao što su Malvazija istarska, Malvazija unica, Malvazija amfora, Muškat momjanski, Pjenušac RE, Teran, Merlot, Cabernet Sauvignon, Teran amfora i Supremo, uspjehu vinarije Kabola nema kraja, o čemu govori i niz prestižnih priznanja koja su dobili na vinskim sajmovima širom svijeta.

Vlasnik vinarije Kabola Marino Markežić i njegova kći Ana proizvode vina s europskom oznakom organske proizvodnje, a sada razvijaju i vino s okusom terakote. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Osim što se njihova vina mogu pronaći u 22 države svijeta, imanje vinarije Kabola jedno je od najšarmantnijih i najljepših zdanja u Istri kada je riječ o vinarijama, u što smo se uvjerili u obilasku uz Marina Markežića i njegovu kćer Anu koja se posvetila marketingu vinskog brenda Kabola i proizvodnji ekološkog maslinova ulja. Osim truda koji ulažu u proširenje vinograda zbog sve veće potražnje, vlasnik vinarije Kabola Marino Markežić s osmijehom na licu nam je ispričao problem koji ga trenutno „muči“:

„Mi naša nova vina koja će na tržište izaći tek 2025. godine držimo u posudama od terakote, odnosno amforama na isti način kako se to nekada radilo prije 2000 godina i više, samo što smo u međuvremenu naučili puno toga o vinu i njegovoj proizvodnji. Trenutno pokušavamo vinske stručnjake priviknuti na jedan posve novi okus vina s okusom terakote koji smo uspjeli dobiti i na koji zapravo nitko u svijetu nije još naviknuo, iako je riječ o vrhunskim vinima. Mi ne moramo nekoga ili nešto kopirati i slijediti nečiji put jer smo u stanju kreirati naš vlastiti put i to činimo. Trudimo se da budemo stepenicu iznad svih ostalih. Ako možemo pomoći našoj regiji i našoj zemlji, zašto ne bismo to napravili. Već smo do sada jako puno napravili, meni to čini zadovoljstvo, a i Hrvatska to zaslužuje“. Još jedna priča o čarobnoj Istri i vrhunskim vinima koja tek treba biti ispričana. PROMO

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.