Američki predsjednik Dwight David Eisenhower bio je idejni začetnik ideje o Apollo programu koji je trebao biti nastavak projekta letova u zemaljsku orbitu.

Međutim, 1961., dolaskom na vlast američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja, Apollo program je preorijentiran prema osmišljavanju svemirske letjelice s ljudskom posadom koja ima zadaću slijetanja na Mjesec. Tu svoju zamisao John F. Kennedy objavio je u proljeće te iste 1961. godine u svome obraćanju američkom Kongresu: “…vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno nazad na Zemlju. Ni jedan projekt u svemiru u ovom razdoblju neće biti tako impresivan za čovječanstvo te važniji u dugoročnom istraživanju svemira; i nijedan neće biti tako težak i skup za ostvariti…”

Dana 27. siječnja 1967. godine dogodila se tragedija. Požar koji je izbio na letjelici Apollo/Saturn prouzročio je pogibiju trojce astronauta koji su izgorjeli u kapsuli dok su vršili ispitivanja i vježbe treninga. Poginuli su astronauti Virgil I. Grissom, Edward H. White, astronaut koji je izveo prvu svemirsku šetnju izvan letjelice tijekom misije Gemini i Roger B. Chaffee, astronaut koji se spremao na prvi let u svemir.

Konačno izvješće o uzrocima požara utjecalo je na neke modifikacije na letjelici koje su se odnosile na proces izrade letjelice te kvalitete kontrole. Promjene su dovele do toga da je povećana sigurnost same letjelice. Odajući počast poginulim astronautima ova misija koja je imala prvotno ime AS-204 preimenovana je u misiju APOLLO 1.