TAJNA ISTRAŽIVANJA: Bandić ostaje gradonačelnik

Objavljeno u Nacionalu br. 688, 2009-01-20

Istraživanje javnog mnijenja koje je provela agencija Puls i stranačko istraživanje koje je za svoje potrebe proveo SDP pokazuju da nijedan od potencijalnih kandidata ne može pobijediti Bandića

Na predstojećim lokalnim izborima, koji se trebaju održati 17. svibnja, Milan Bandić će, gotovo je sigurno, osvojiti i četvrti mandat gradonačelnika grada Zagreba. Pritom su aktualna dva pitanja povezana sa zagrebačkim izborima, a to su, hoće li pobijediti već u prvom krugu ili će mu, ako se za kandidaturu odluči Radimir Čačić, za pobjedu trebati i drugi krug lokalnih izbora, koji bi se u tom slučaju održao 31. svibnja. Tu informaciju, koja se temelji na tajnom istraživanju koje je provela agencija Puls, za Nacional su potvrdila dvojica visokih dužnosnika HNS-a i SDP-a.
Položaj zagrebačkoga gradonačelnika jedan je od najvažnijih u hrvatskoj politici. Riječ je o osobi koja odlučuje o približno 15 milijardi kuna, koliko iznosi zbroj godišnjeg proračuna i vrijednost tvrtki u gradskom portfelju. U financijskom smislu veće ovlasti ima samo premijer Ivo Sanader, i razumljivo je kako će uskoro početi iznimno napeta predizborna kampanja. Jer koliko god HDZ i HNS žele preuzeti vlast u Zagrebu, toliko Bandić i SDP namjeravaju sačuvati svoje pozicije.

Prema riječima Nacionalovih sugovornika iz HNS-a i SDP-a, rezultati nekoliko različitih ispitivanja javnog mnijenja koja su provedena proteklih mjeseci upućuju na Bandićev trijumf.
Zbog niza afera u kojima je spominjano njegovo ime, pojavile su se sumnje u to uživa li on i dalje podršku građana, koja bi i njemu i SDP-u osigurala nastavak vladanja Zagrebom. Teza je da su Bandićevi protivnici stanovnici urbanih kvartova poput Centra ili Medveščaka, a podržava ga uglavnom pridošla populacija na rubnim dijelovima Zagreba, kao što su Sesvete, Kozari bok ili dijelovi Trešnjevke, Trnja i Dubrave. Oponenti zagrebačkoga gradonačelnika, od HDZ-a i HNS-a do zelenih, pojedinih nevladinih udruga i pripadnika alternativne subkulture, smatrali su da će na svibanjskim lokalnim izborima Zagrepčani smijeniti SDP-ova gradonačelnika.

U istraživanju su građani mogli birati među pet kandidata: Tatjane Holjevac (Sjedinjene nezavisne liste – SNL), Milana Bandića, Jasena Mesića (HDZ), Miroslava Rožića (nezavisni) i Radimira Čačića (HNS). U tim okolnostima, drugi krug će izboriti Bandić i Čačić, blizu će biti i Tatjana Holjevac, dok bi za neafirmiranog Mesića glasovalo samo 6 posto Zagrepčana. Ali u drugom krugu prava neizvjesnost ne bi postojala jer bi Bandić osvojio 59, a Čačić 41 posto glasova.
Rezultati su najveće dvojbe izazvali unutar HNS-a. Čačić je dugo bio siguran da može pobijediti Bandića, zato je na vrijeme prijavio promjenu prebivališta iz Varaždina u Zagreb, i počeo se pripremati za objavu kandidature. No upravo je istraživanje koje je naručio HNS potvrdilo značajnu i teško dostižnu prednost. Na prijašnjim izborima u Zagrebu glasovalo bi približno 240.000 – 250.000 građana, što znači da Bandić u drugom krugu pobjeđuje s velikih četrdesetak tisuća glasova u svoju korist. Takav bi rasplet, s obzirom na uvjerljivu pobjedu, samo potvrdio njegov rejting u Zagrebu.

Po svemu sudeći, Čačić je pogriješio jer je odugovlačio s objavom kandidature. Prije pola godine iz HNS-a su plasirane najave o njegovoj selidbi u Zagreb, no stalno se odugovlačilo s donošenjem odluke, kojim će smjerom krenuti Čačićeva politička karijera. Postane li gradonačelnički kandidat, otpada kandidatura na predsjedničkim izborima, gdje je uvjeren u dobar rezultat. Usto, u karakternom pogledu Čačić je tip “match-winnera” i ne zadovoljava se drugim mjestom u Zagrebu, iako istraživanja pritom pokazuju da osvaja četiri puta više glasova od matičnog HNS-a. Stoga će odluku o tome izlazi li na predsjedničke ili zagrebačke izbore donijeti krajem ožujka ili početkom travnja.
Milan Bandić nema takve dvojbe. Postao je zagrebački gradonačelnik na prijevremenim izborima u svibnju 2000., kada se HDZ praktički raspao na Sanaderovu i Pašalićevu frakciju, što je socijaldemokratima olakšalo pobjedu. SDP je osvojio 48.000 glasova, odnosno 21 posto, a slijedio je HNS s potporom 43.000 građana i 19-postotnom potporom. U to vrijeme snažan je bio i HSLS koji je prikupio 33.000 glasova, dok je HDZ s 11-postotnom podrškom pretvorio u marginalnu opoziciju.

Godinu dana poslije, na redovnim lokalnim izborima, Bandić je potvrdio status vodećega zagrebačkog političara i osvojio 73.500 glasova, zahvaljujući čemu je opet izabran za gradonačelnika. HDZ je postigao snažan skok i osvojio 54.000 glasova, a Hrvatska narodna stranka je s 47.000 glasova pala na treće mjesto.
U svibnju 2005. treću uzastopnu pobjedu postigao je Milan Bandić kao nositelj koalicijske liste SDP-HSS-HSU. Bandić je osvojio 40,9 posto glasova, a koalicija HDZ-HSLS-DC 15,4, dok je na trećem mjestu bila Hrvatska stranka prava s 11,3 posto. HNS je doživio fijasko sa samo 8,1 posto, odnosno najmanjom potporom tijekom posljednjeg desetljeća.
U usporedbi s 2005. HNS zadržava približno 9-postotni rejting, koji je mnogo lošiji od podrške koju dobiva Radimir Čačić. Ali isto tako, uvjerljiv poraz, makar i u drugom krugu, snažno bi narušio Čačićeve političke izglede u budućnosti. Nije ugodno ostati 20 posto ispod nekoga koga godinama optužujete za kriminal i korupciju. S druge strane, ako Čačić odustane, HNS-ova kandidatkinja bit će Alenka Košiša Čičin-Šain, kojoj istraživanja daju 6-7 posto glasova. Tada najveći dobitnik može postati malo poznati HDZ-ovac Jasen Mesić, koji je u politiku ušao prije samo godinu dana. Mesić bi teško pobijedio Bandića, ali već i ulazak u drugi krug bio bi njegova afirmacija – a za to bi najzaslužniji bio Čačić. Dakako da se predsjedniku HNS-a takav rasplet ne sviđa, i u iduća dva mjeseca pokušat će pronaći izlaz iz situacije u kojoj će ili on izgubiti od Bandića ili će HNS doći u opasnost da u Zagrebu postane više-manje marginalna stranka.

Iako relevantna ispitivanja javnosti idu u prilog SDP-u, čini se da među socijaldemokratima ne vlada potpuni spokoj. Zanimljivo je razmišljanje visokopozicioniranog člana SDP-a nakon što je zatražen za komentar Pulsova ispitivanja javnog mnijenja. Najprije je kazao da ga rezultati ne iznenađuju, budući da su relativno slični istraživanju koje je nedavno provela i Socijaldemokratska partija. Međutim taj dugogodišnji stranački dužnosnik ipak ima određenu zadršku u vezi s uvjerljivom pobjedom Milana Bandića. “Ako se Čačić ne odluči za kandidaturu, vjerujem da će Bandić trijumfirati već u prvom krugu. No dođe li do drugog kruga, našli bismo se u opasnoj situaciji, i veliko je pitanje kako će sve na kraju ispasti. Jer u ta dva tjedna moguće je da naši protivnici u skupštini formiraju koaliciju koju bi podržala većina zastupnika, i takav razvoj bi mogao stvoriti javnu sliku o približavanju Bandićeva političkog kraja. U takvim okolnostima, on bi teško mogao računati na pobjedu.”

Na stranačkoj listi SDP u Zagrebu može računati na brojku između 35 i 40 posto glasova, ali na posljednjim parlamentarnim izborima HDZ je u glavnom gradu dobio respektabilnih 31 posto. Budući da je HNS definitivno u antibandićevskoj koaliciji, socijaldemokrati računaju kako će skupštinsku većinu osigurati uz pomoć Tatjane Holjevac i njezina SNL-a. Uz Bandićevu pomoć prije četiri godine izabrana je na položaj predsjednice Gradske skupštine, i velika je vjerojatnost da će nekoliko vijećnika SNL-a, ne dođe li u iduća četiri mjeseca do neočekivanog obrata, i u Skupštini osigurati većinu koja bi Bandiću dodatno olakšala vladanje Zagrebom do 2013. godine.
Predstojeći lokalni izbori uvelike će afirmirati novoizabrane dužnosnike, koji će bez stranačkih dogovora ili kupnji vijećnika birati vlastite timove. Prvi put će gradonačelnici, župni i općinski načelnici biti birani direktno, a na drugoj listi građani će glasovati za stranke koje se kandidiraju za lokalne skupštine. Takav izborni sustav ima brojne pozitivne strane: potencira se osobna odgovornost kandidata, birači znaju za koga glasuju, gradonačelnici će samostalno birati svoje ekipe, uostalom, slični izborni sustavi postoje u brojnim državama, od Velike Britanije i Francuske do Slovenije. No već sada se mogu predvidjeti i problematične situacije, budući da u većini slučajeva stranke iz kojih su gradonačelnici i župani neće imati većinu u skupštinama. Moglo bi doći do blokade pri izglasavanju godišnjih proračuna, a tada Vlada imenuje povjerenika.

Unatoč najvećem rejtingu kod birača, Milan Bandić teško može računati da će SDP u svibnju osvojiti najviše vijećničkih mjesta u zagrebačkoj skupštini i zato je i njegov interes da prag prijeđu i poneki potencijalni saveznici. U ovom trenutku to je Tatjana Holjevac, i vrlo teoretski, HSP. Izgleda kako protivničke ambicije još uvijek ne izazivaju nervozu kod Milana Bandića. U jednom neformalnom razgovoru vođenom prije desetak dana svoj položaj je usporedio s Mercedesom. “Ni Mercedes nije ono što je bio nekada, ali je i dalje bolji od konkurencije. Ja sam isti takav, svojevrsni Mercedes u politici. Vidjet ćete da ću 17. svibnja dobiti sve izbore, i za gradonačelnika, i za Gradsku skupštinu i za vijeća gradskih četvrti”, ispričao je Bandić. Iz Bandićeve perspektive, glavni cilj je izbjegavanje skandala kakvi su nerijetko obilježavali njegovu dosadašnju karijeru. Višegodišnje kritike u kojima je optuživan za nepotizam i korupciju, po svemu sudeći, nemaju preveliki odjek u javnosti. To je, uostalom, pokazalo i citirano ispitivanje u kojemu je 78 posto anketiranih Zagrepčana povezalo Bandića s korupcijom, ali samo njih 8 posto zaključilo je kako je to razlog što neće glasovati za njega.

Osim toga, od 2000. do 2008. zagrebački gradonačelnik izgradio je snažnu savezničku infrastrukturu koja mu pruža podršku. Osigurao je brojne povlastice socijalno ugroženim skupinama, njegovi ljudi vode institucije koje se brinu za braniteljsku populaciju, a čvrste veze uspostavio je i s Katoličkom crkvom, i ne prijeti opasnost da će svećenici na nedjeljnim misama agitirati za HDZ. Nikako nije zanemariva podrška snažnih financijskih grupacija koje su posljednjih godina investirale u Zagrebu. Investicije su dogovarane s Bandićevom administracijom i tim poslovnim krugovima u interesu je ostanak na vlasti gradske uprave s kojom su afirmirali suradnju. Naposljetku, Bandić ima podršku Zorana Milanovića, predsjednika SDP-a. Iako nikada nisu bili bliski, obojica su zaključili da je krucijalni stranački interes pobjeda SDP-a u Zagrebu. I na tom pitanju Bandić je potvrdio spretnost – baš kako je u prošlosti ishodio podršku Ivice Račana, sada mu leđa štiti Zoran Milanović. Zbog svega toga može se vjerovati istraživanjima koja najavljuju novu pobjedu Milana Bandića.

Komentiraj

Source:Robert Bajruši