SLAVONSKI BREND: ‘Slavonija nije dovoljno brendirana, a imamo i svoj tartuf i crnu svinju’

Crna slavonska svinja u gastronomiji je prisutna tek nekoliko godina, a njeno je meso puno zdravije i kvalitetnije od mesa standardne svinje pa smo posjetili poznati osječki restoran koji upravo pod tim imenom ‘Crna svinja’ želi brendirati autohtonu slavonsku gastronomiju i podići kontinentalni turizam na viši nivo

Restoran Crna svinja smješten je u ugodnom ambijentu Terra Negra Country Cluba, okružen livadom i šumom, na mirnoj lokaciji nedaleko od Osijeka, u Čepinu. Naziv je dobio prema autohtonoj slavonskoj pasmini crne svinje koja se počela uzgajati krajem 19. stoljeća na imanju grofa Pfeiffera, u neposrednoj blizini Terra Negre. Crna svinja je plemenita pasmina čije se meso odlikuje iznimnom kvalitetom i jedinstvenim okusom pa zasluženo dominira jelovnikom ovog restorana. Uz to se poslužuju raznovrsna vrhunska mesna jela, a jelovnik se redovito osvježava sezonskim lokalnim namirnicama. Bitno je da dolaze sa slavonske zemlje, iz vlastite proizvodnje i uzgoja.

Restoran raspolaže sa 180 sjedećih mjesta, od kojih je 80 na vanjskoj terasi, malom dvoranom idealnom za privatna druženja i vinotekom sa „chef’s tableom“. Svaki kutak je poseban, a prostrana terasa s čarobnim pogledom stvorena je za bezbrižno uživanje u čaši vrhunskog vina i probranim okusima. U sklopu kompleksa nalazi se i Terra Negra Event Room – višenamjenska dvorana kapaciteta do 220 osoba, idealna za okupljanja s obitelji, prijateljima ili poslovnim partnerima. Radi se o jedinstvenom prostoru koji povezuje tradicionalne slavonske materijale i suvremene tehnologije, stvorenom za posebne trenutke.

U Terra Negra Country Clubu, u sklopu kojeg restoran Crna svinja posluje, zaposleno je 42 ljudi. Kroz simbiozu mladosti i iskustva cilj je prepoznati kvalitetan kadar i zadržati ga u Slavoniji. Da je Crna svinja vrhunski restoran u kojem se u svakom trenutku pazi na i najmanji detalj, novinari Gastro & Winea osobno su se uvjerili. Najavili smo svoj dolazak voditeljici restorana samo desetak minuta ranije, a što smo zatekli? Besprijekorno uređen restoran, besprijekorno osoblje u profesionalnim uniformama, vrhunske higijenske standarde i sanitarni čvor koji bi mogao poslužiti kao uzor većini hotela s četiri ili pet zvjezdica. A to je tek početak.

Obrazi crne slavonske svinje na kremi od bijelog graha, obogaćen bućinim uljem, prženim lukom i pireom od krumpira i slavonskim tartufom, French Rack od crne slavonske svinje na kremi od pečene paprike i lješnjaka s pireom od bundeve i krumpirima u pirovu brašnu i lungić od crne slavonske svinje s umakom od čvaraka, tartufa i prženog luka, s kremom od batata i krumpirima. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 „Naš restoran je savršeno mjesto za obiteljski ručak, ukusnu večeru ili ugodno poslovno druženje. Plodna slavonska zemlja, kao sinonim za hranu, i Slavonija kao mjesto dobrog života i jedinstvenih okusa, naša su ljubav i inspiracija“, kazala je za Gastro & Wine voditeljica Terra Negra Country Cluba Julija Ivanišić te istaknula: “Crna svinja je naš slavonski brend i upravo zato smo jedan od najpoznatijih restorana u regiji. Ovaj kompleks uređen je prije četiri godine i od tada smo nezaobilazna destinacija za goste željne zdrave i ukusne domaće hrane. Moja je briga da nam gost bude zadovoljan i da naš tim dočara ljepote Slavonije na jedan drugačiji način. Da pokažemo da Slavonija može biti moderna, a da pritom zadrži autohtonost i izvornost svojih namirnica. Želimo da ono što prikažemo na stolu bude pravo domaće, ali pripremljeno moderno, i zato nam dolaze gosti iz cijele Hrvatske, ali i svijeta. Gosti prepoznaju domaće namirnice, a kod nas su one u svakom obroku i mi od te kvalitete na odstupamo. Bez kvalitetne domaće namirnice nijedan restoran ne može dugoročno opstati.”

Crna slavonska svinja, kao i slavonski tartuf, nije dovoljno poznata široj javnosti niti marketinški prepoznata kao autohtoni slavonski brend u Hrvatskoj, naglasila je Julija Ivanišić.

“Većina ljudi ne zna za slavonski tartuf, a kada je o tartufu riječ, za njega je sinonim isključivo Istra. Općenito smatram da Slavonija nije dovoljno brendirana. Crna slavonska svinja u gastronomiji je prisutna tek nekoliko godina, a njeno je meso puno zdravije i kvalitetnije od mesa standardne svinje. Uzgaja se u prirodi i jede samo ono što direktno dolazi iz prirode, prvenstveno žir. Još su manje kao brand prepoznati naši tartufi, ljudi ne znaju da mi ovdje imamo i to skriveno blago. Mogli bismo kroz sljubljivanje tih dviju namirnica puno više napraviti i naš restoran upravo to pokušava. U budućnosti namjeravamo izgraditi luksuzni hotel koji će oplemeniti cijelu tu priču i podići restoran na višu razinu. Cilj nam je privući još više gostiju, da upoznamo ljude sa Slavonijom i pokažemo da Slavonija može biti ozbiljna vrhunska, a nadasve prelijepa, destinacija za odmor. Slavonija nisu samo Baranja i fiš, ona može puno više.”

Voditeljica Terra Negra Country Cluba Julija Ivanišić (prva s desna) i chef Marinko Rotim s timom restorana ‘Crna svinja’ u čijoj kuhinji radi ukupno 18 ljudi i svi su oni, kako ističe Rotim, zaslužni što gosti obožavaju njihovu hranu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

S menija glavnog kuhara restorana Crna svinja, chefa Marinka Rotima, izdvojili smo tri jela – French Rack od crne slavonske svinje na kremi od pečene paprike i lješnjaka s pireom od bundeve i krumpirima u pirovom brašnu, Lungić od crne slavonske svinje s umakom od čvaraka, tartufa i prženog luka, s kremom od batata i krumpirima i Obrazi crne slavonske svinje na kremi od bijelog graha, obogaćen bućinim uljem, prženim lukom i pečenim krumpirima. Chef Rotim, koji je istaknuo da u kuhinji radi 18 ljudi i da su upravo oni zaslužni što gosti obožavaju njihovu hranu, predstavio je svoj meni:

“U sva tri jela su namirnice s obližnjih OPG -ova, sve povrće otamo dolazi izravno u naš restoran. Imamo i razne varijante toplih predjela u kojima kombiniramo tjesteninu, rižu i tartufe. Sami kuhamo rajčicu, za potrebe restorana skuhamo nekoliko stotina litara. Radimo i svoju domaću turšiju, kiselimo kupus, pečemo papriku, imamo svoje njoke i krokete. Naša je kuhinja manufaktura u kojoj sve sami ručno radimo. U ponudi imamo i sve ostale vrste mesa, a svi prilozi koji se nalaze na tanjuru su iz naše Slavonije. Tijekom godine imamo proljetni, jesenski, ljetni i zimski meni. Ovdje subotom i nedjeljom nećete naći mjesto ako niste rezervirali. Za to je zaslužan izniman trud svih ljudi koji ovdje sa srcem rade jer nijedan chef ne može uspjeti ako nema podršku svog tima, ako u njegovoj kuhinji ne vlada jedan pravi ljuski odnos. Puno smo ulagali u svoju edukaciju i svi dajemo najbolje od sebe. Nedjeljom izdamo oko 400 jela, to je veliki trud i napor, ali naša je satisfakcija svaki zadovoljan gost i mi se gostima maksimalno posvećujemo. Osluškujemo što nam gosti kažu i svaka povratna informacija nam je bitna. Ljudi žele domaću izvornu hranu, oni je prepoznaju i ne možete ih prevariti, to je ključ našeg uspjeha. Naša hrana ljude vraća u djetinjstvo, oni prepoznaju okuse hrane kakvu su im njihove bake spremale. Tu nemate pojačivača i začina, samo papar, sol i malo muškata. Kvaliteta mesa crne svinje neusporediva je s mesom svinje koja se uzgaja na farmama.”

Kad je riječ o slavonskom tartufu, on se odlično sljubljuje upravo s mesom crne svinje. Tartuf ima jedan poseban, intenzivan okus i miris, a crnja svinja ima svoju posebnu masnoću koja se jednostavno prilijepi uz tartuf, kaže chef Rotim.

“To se posebno osjeti u našim lungićima, a slavonski tartuf kombiniramo i s domaćim sirevima i tjesteninom koju sami spremamo. Mislim da više ima tartufa u Slavoniji nego u Istri, samo što je Istra to uspjela marketinški bolje iskoristiti. Minimalna cijena tartufa je oko 300 eura po kilogramu. Šteta je što više slavonskih restorana ne uključuje tartuf u svoj meni jer gosti bi bez obzira na cijenu naručivali takvu hranu. Zbog toga Slavonija nije do sada prepoznata kao regija tartufa iako tartuf raste na ovom području. Slavonija je bogata tartufima i tartuf bi trebao biti jedna od namirnica koja se upravo sljubljuje s crnom slavonskom svinjom. Te iste su tartufe stoljećima upravo ‘izrovljavale’ crne svinje koje su se ‘žirovale’, odnosno hranile se žirom. Za mene je uspjeh kada uspijem naviknuti goste da jedu meso crne svinje i naš autohtoni slavonski tartuf”, zaključio je Marinko Rotim.

 

Komentiraj