Inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska uputila je u ponedjeljak, povodom šestog izvješća radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC-a), pitanja hrvatskoj Vladi, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, Saborskom odboru za zaštitu okoliša i prirode i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska nastala je na temelju Apela znanstvenika RH za sustavnu klimatsku akciju, kojega je potpisalo preko 550 hrvatskih znanstvenika svih profila i disciplina, koji djeluju u Hrvatskoj i inozemstvu. Taj je apel u siječnju prošle godine uručen hrvatskoj Vladii, Uredu predsjednika, Saboru i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Znanstvenici za klimu – Hrvatska navode da se osjećaju dužnima upozoriti na krajnju ozbiljnost izvješća IPCC-a te još jednom zahtijevati sustavno i usklađeno djelovanje svih institucija zakonodavne i izvršne vlasti RH, svake u okvirima svojih nadležnosti. Smatramo to dužnošću svih nas, i to ne samo prema našoj zemlji, nego i čovječanstvu u cjelini, osobito prema nadolazećim generacijama.

Trenutno stanje klime

Znanstvenici za klimu ističu da ni Hrvatska nije izuzeta iz klimatskih promjena. “Istina je da je Hrvatska malena zemlja, čije su emisije ugljikovog dioksida u apsolutnim vrijednostima zanemarive u odnosu na neke druge zemlje. No, što se tiče emisija po glavi stanovnika, vidimo da nismo nimalo nevini. Mi jesmo mala zemlja, ali u globalnom kontekstu smo dužni preuzeti svoj dio odgovornosti. Štoviše, u tom se kontekstu treba prisjetiti i da smo geografski smješteni u sredozemnom bazenu, koji je prepoznat kao jedna od globalnih ‘vrućih točaka'”, ističu.

Poremećaji mnogih aspekata klimatskog sustava, koji narušavaju način života, na kakvog je naše stanovništvo naviknuto, dodaju, posebno se odražavju na poljoprivredu, ali i na mnoge druge grane gospodarske djelatnosti.

“Tigrasti komarci su odavno sasvim uobičajena pojava, a oni su samo jedna od mnogih invazivnih vrsta što negativno utječu na zdravstvo, ali i bioraznolikost. Predviđaju se sve češće i dulje suše, koje u perspektivi vode dezertifikaciji. Razina mora zamjetno raste, što već sada ugrožava plodnu deltu Neretve. Ne obuzdamo li klimatske promjene, migracije će se zaoštriti i eksplodirati”, navode i dodaju da projekcije investicijskih banaka pokazuju da će klimatske promjene uzrokovati značajne migracije stanovništva iz mediteranskih zemalja, uključujući i RH.

Požari, poplave, zaslanjenje riječnih ušća, zamjetno narušavanje morske i kopnene bioraznolikosti, tek su neke od posljedica klimatske krize u koju smo duboko uronili, ističu.

Znanstvenici su gore navedenim institucijama poslali ova pitanja vezana za trenutno stanje klime:

a) Koji će koraci, u kojem roku te korištenjem kojih resursa biti detaljno istraženi utjecaji klimatskih promjena na RH, u lokalnom, ali i regionalnom te globalnom kontekstu?
b) Kollike su dosadašnje prirodne, financijske i socijalne štete uzrokovane klimatskim promjenama? Koji su planovi za smanjenje tih šteta u budućnosti?
c) Zahtijevamo detaljno popisivanje dosadašnjih klimatskih promjena na području RH, uz njihovo dovođenje u širi geografski kontekst. Tome treba pridodati i kratkoročne i dugoročne projekcije promjena u budućnosti.
d) Kad će, u kolikoj mjeri te na koje načine, institucije zakonodavne i izvršne vlasti u procese donošenja klimatski relevantnih odluka iskoristiti znanstvenike, čija su istraživanja posredno ili neposredno usmjerena prema različitim aspektima klimatskih promjena i klimatske krize?

Moguće klimatske budućnosti

Emisije ugljikovog dioksida u Hrvatskoj, navode Znanstvenici, u apsolutnim su vrijednostima zanemarive u odnosu na neke druge zemlje. Na globalnoj razini, Hrvatska doprinosi tek s 0,05% emisija CO2. No, što se tiče emisija po glavi stanovnika, one iznose 4,61 t CO2 po stanovniku (podatak Svjetske banke za 2019.), dok je globalni prosjek 4,48 t CO2 po stanovniku (podatak Svjetske banke za 2018.).

IPCC je objavio da se predviđa da će će produljeno globalno zatopljenje dovesti do intenziviranja globalnog kruženja vode, uključujući njegovu varijabilnost, globalnu monsunsku precipitaciju i razmjere vlažnih i sušnih događaja. Te su promjene, poručuju Znanstvenici za klimu, već sada vrlo evidentne na području Hrvatske.

“Što Hrvatska namjerava poduzeti kako bi smanjila svoje emisije CO2 po glavi stanovnika? Zahtijevamo kvantificiranje utjecaja aktivnosti RH na globalne aspekte klimatskog sustava te na osmišljavanje mjera minimizirnja tih utjecaja”, ističu.

Klimatske informacije za procjenu rizika i regionalnu prilagodbu

Klimatska varijabilnost je već sada znatno narušena na razini RH te se očekuje daljnje intenziviranje tih poremećaja, što posljedično dovodi do povećanja nepredvidljivosti vremenskih prilika, kao i znatnog povećanja vezanih rizika te šteta. To se, navode Znanstvenici za klimu, održava na kvantitativne parametre, ali i na neposredan osjećaj ljudi koji žive od poljoprivrede i drugih djelatnosti koje su neposredno ovisne o klimatskoj varijabilnosti.

IPCC je objavio da se, uz daljnje globalno zatopljenje, predviđa da će se u svakoj regiji događati sve više istodobnih i višestrukih promjena u pokretačima klimatskih utjecaja. Promjene u nekoliko pokretača klimatskih utjecaja bile bi raširenije pri zatopljenju od 2 °C u odnosu na 1,5 °C te još raširenije i izraženije pri višim razinama zatopljenja. Hrvatska je, kažu Znanstvenici za klimu, kao mediteranska zemlja, posebno osjetljiva.

Pitanja koje su Znanstvenici postavili uz ovu temu:

a) Zahtijevamo osnivanje znanstvenog kriznog stožera, čija bi uloga bio transfer najboljih raspoloživih znanstvenih spoznaja s područja klimatskih promjena u učinkovite klimatske politike.
b) Na koji način i u kojem roku će RH kvantificirati poremećaje varijabilnosti svih aspekata klimatskog sustava te posljedica tih poremećaja?
c) Koje će mjere biti donesene na temelju spoznaja nastalih u okviru djelovanja pod (b)?
d) Na koji način će se nadoknađivati štete uzrokovane klimatskim promjenama?
e) Zahtijevamo i hitno ukidanje svih oblika pogodovanja energetici i prometu temeljenom na fosilnim gorivima, kroz pravednu, ali rapidnu i odlučnu transformaciju energetskog i prometnog sektora. To se odnosi na sva fosilna goriva: ugljen, naftnu i njene derivate, kao i plin.

Ograničavanje budućih klimatskih promjena

Znanstvenici za klimu ističu da prepoznaju, prate i pozdravljaju sve pozitivne instituacionalne korake. No, ti koraci su i dalje nedovoljno odlučni te ih karakterizira nedostatna ambicija i posvećenost.

“Republika Hrvatska ima službenu analizu klimatskih promjena u razdoblju od 1960. do 2010. godine, kao i neke neslužbene analize (npr. onu izrađenu u okviru projekta Meteoadriatic). Također, RH redovito (iako ponekad uz kašnjenja, na koja smo također ukazivali) podnosi nacionalna izvješća prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC), koja sadrže i klimatske scenarije i procjene ranjivosti po sektorima te mjere prilagodbe. Dakle, barem djelomični podaci postoje, ali dolazi do znatnih problema pri pretakanju tih podataka u propise. Tijekom zadnjih godina donesen je čitav niz dokumenata i propisa, čije smo donošenje nastojali pratiti i trudili smo se reagirati na njih. Nažalost, u svemu tome nalazimo vrlo malo prave ambicije, kakva nam je potrebna kako bismo se pravilno i dovoljno snažno oduprijeli klimatskim promjenama, čije posljedice naša zemlja već dugo osjeća, a svake godine su njihove posljedice sve ozbiljnije”, navode.

“Zahtijevamo hitno preispitivanje svih klimatski relevantnih propisa, strategija i planova te njihovo usklađivanje sa zahtjevima 6. izvješća IPCC-a. Taj zahtjev se odnosi na sve razine, od lokalne do državne. U kojoj mjeri te na koji način institucije zakonodavne i izvršne vlasti namjeravaju uključiti znanstvenike relevantne ekspertize u procese donošenja odluka, usmjerenih prema kvalitetnim i učinkovitim klimatskim politikama?”, pitaju.