Razvojem plinskog sustava Hrvatska jača poziciju energetskog čvorišta središnje i jugoistočne Europe

Po donošenju Odluke Vlade RH o povećanju kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje i izgradnji plinovoda za dodatni prihvat plina, Plinacro je započeo realizaciju tog 58 km dugog plinovoda Zlobin – Bosiljevo

Europska opskrba plinom dosad je dominantno ovisila o uvozu plina iz Rusije, i to uglavnom putem cjevovoda. S obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju može se očekivati da će se uvoz ruskoga plina nastaviti smanjivati s 41 posto u 2021. na marginalni udio u budućnosti. Kako postojećim opskrbnim pravcima za srednju i istočnu Europu, orijentiranim od istoka prema zapadu, dominira ruski plin, nužno je osigurati postupnu zamjenu novom diversificiranom opskrbom ukapljenoga plina orijentiranom od juga prema sjeveru, kao i plinskim koridorima iz južnog i istočnog Mediterana.

„U Plinacru smo svjesni geostrateške pozicije Hrvatske i potencijala za dodatni tranzit plina prema tržištima u regiji te aktivno pripremamo niz projekata za sve opcije razvoja LNG terminala. Naši projekti u skladu su sa smjernicama i aktivnostima Europske komisije, sukladno planu REPowerEU, te smo u slučaju osiguranja izvora financiranja spremni u vrlo kratkome roku pokrenuti izgradnju dodatnih tranzitnih kapaciteta“, rekao je predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar.

Razvoj plinovodne infrastrukture

Odmah po donošenju Odluke Vlade RH o povećanju kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje i izgradnje plinovoda Zlobin – Bosiljevo u kolovozu ove godine, Plinacro je započeo realizaciju projekta 58 km dugog plinovoda kojim će se omogućiti prihvat plina s LNG terminala do njegova sadašnjeg tehničkoga kapaciteta od oko 3,5 milijardi kubičnih metara na godinu. To je iznimno bitna karika transportnoga sustava koja će osnažiti sigurnost opskrbe plinom potrošača u Hrvatskoj, ali je i preduvjet za daljnji razvoj plinovodnoga sustava i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji. Krajem listopada ishođena je građevinska dozvola te se ubrzano radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Odluka o početku postupka javne nabave čeličnih plinovodnih cijevi vrijednosti 400 milijuna kuna donesena je 19. rujna, dok je 14. listopada donesena odluka o početku postupka javne nabave opreme s puštanjem u rad i održavanjem, procijenjene vrijednosti 60 milijuna kuna. Postupak otvaranja ponuda je završen te je u tijeku njihova evaluacija. Procjenjuje se da će gradnja trajati dvije do dvije i pol godine.

Europska mreža operatora transportnoga sustava za plin (ENTSOG) procijenila je da će proširenje kapaciteta LNG terminala srednjoročno dodatno pomoći u ublažavanju ovisnosti o opskrbi prirodnim plinom iz Rusije, a za iskorištavanje te prednosti nužno je unaprijediti hrvatsku transportnu mrežu prema Sloveniji i Mađarskoj. Okosnica moguće opskrbe Slovenije, Austrije i ostalih zemalja u središnjoj Europi temelji se na proširenju kapaciteta postojećega plinovoda Lučko-Zabok-Rogatec, i to izgradnjom paralelnog plinovoda većega promjera (DN 700) i većeg radnoga tlaka (75 bara) Lučko-Zabok-Jezerišće-Sotla dugog 70 km. Plinovodi prema Sloveniji nalaze se na zadnjoj PCI listi (projekti od zajedničkog interesa) i u visokoj su razini pripremljenosti te postupci nabave i ugovaranja opreme i radova mogu započeti odmah po osiguranju potrebnih financijskih sredstava i donošenju konačne investicijske odluke za koju će biti potrebno ishoditi odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Kako bi se osigurao transport plina s LNG terminala prema Mađarskoj, Ukrajini i ostalim zemljama istočne Europe, potreban je razvoj plinovodnoga sustava Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica u dužini od 308 km. Dokumentacija za taj projekt također je u visokoj razni pripremljenosti te se procjenjuje da bi, nakon potrebnih suglasnosti i osiguranja financijskih sredstava te konačne investicijske odluke, nabava i izgradnja cjelokupnog sustava trebala trajati između tri i četiri godine.

U ENTSOG-ovoj procjeni također stoji kako je za diversifikaciju opskrbe plinom za zapadni Balkan potrebno završiti projekte plinskoga interkonektora Hrvatska-BiH te izgraditi plinovod Fieri-Vlora u Albaniji, uz prioritet dovršetka Jonsko-jadranskoga plinovoda (IAP) duž obale.

„Povezivanje s hrvatskim sustavom omogućit će BiH diversificiranu i pouzdanu opskrbu preko naših plinovoda iz Slovenije i Mađarske, našeg i mađarskih podzemnih skladišta plina, a u novonastalim okolnostima otežane opskrbe plinom iz Rusije i iz LNG terminala na otoku Krku“, naglasio je Arar.

‘Povezivanje s hrvatskim sustavom omogućit će BiH diversificiranu i pouzdanu opskrbu prirodnim plinom’, kaže Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacra

„Projekt Južne interkonekcije u vrlo je visokom stupnju pripremljenosti. Ishođenje građevinske dozvole očekuje se također u siječnju 2023. godine. Realizacijom tog projekta omogućit će se i razvoj plinske mreže južne Hrvatske. Prva dionica plinovoda Dugopolje-Zagvozd dio je interkonekcije prema BiH, a ujedno i prva dionica IAP-a koji se zasniva na ideji povezivanja postojećeg plinskog transportnog sustava, kojim upravlja tvrtka Plinacro, s projektom Trans-Adriatic Pipeline (TAP), čime bi se osigurali novi dobavni pravac i novi izvor plina iz Kaspijske regije tj. Azerbajdžana. Planirana trasa IAP-a duga je oko 520 km i prolazi kroz tri države – Hrvatsku, Albaniju i Crnu Goru – te je povezana s četvrtom državom (BiH)“, dodaje Arar.

Nadalje Arar ističe da će se realizacijom IAP-a osigurati novi izvor plina za srednju i jugoistočnu Europu, omogućiti plinofikacija Albanije, Crne Gore i dijela Bosne i Hercegovine, ali i bitno pridonijeti realizaciji niskougljične politike Europske unije promoviranjem plina kao tranzicijskog energenta u područjima u kojima je ugljen primarni izvor energije. Hrvatske dionice IAP-a u visokoj su razini pripremljenosti što je velikim djelom osigurano sredstvima fondova EU-a, poput Western Balkans Investment Framework (WBIF), a za pojedine dionice čak su ishođene i građevinske dozvole, dok su za albanske i crnogorske dionice završeni idejni projekti.

„Svi ti projekti pretpostavka su za pretvaranje Hrvatske u istinsko energetsko čvorište ovog dijela Europe. Nedvojbeno je da će se time otvoriti i mogućnost da Hrvatska, od zemlje proizvođača i krajnjeg uvoznika prirodnoga plina, postane tranzitna zemlja i značajan sudionik u trgovini prirodnim plinom u zemljama gravitirajuće regije“, zaključio je Arar.


Vodikova infrastruktura kao budućnost energetike

Operatori plinskih transportnih sustava Slovenije, Austrije i Hrvatske – tvrtke Plinovodi, Gas Connect Austria i Plinacro – potpisali su početkom prosinca 2022. godine Memorandum o razumijevanju kojim podržavaju projekte smanjenja emisije stakleničkih plinova. Dogovoren je razvoj vodikove infrastrukture s ciljem napuštanja fosilnih goriva i promoviranja projekata nužnih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030., kao i postizanja ciljane klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine. Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturne projekte koji povezuju transportne mreže na prekograničnim točkama te usklađivanje i suradnju u pogledu podnošenja PCI projekata.

Hrvatski operator plinskog transportnog sustava i ovom je prigodom potvrdio kako je „zamašnjak“ razvoja projekata namijenjenih smanjenju emisija stakleničkih plinova i jedan od predvodnika tvrtki koje aktivno sudjeluju u postizanju klimatske neutralnosti. Memorandumom su usuglašene osnovne smjernice za ostvarivanje ispravnog i koordiniranog podnošenja PCI projekata, i to kroz usklađenost osnovnih informacija i podataka o potencijalnim izvorima opskrbe vodikom koji će se transportirati pravcem Hrvatska – Slovenija – Austrija. Smjernicama je obuhvaćen i očekivani razvoj tehničkih maksimalnih kapaciteta transporta vodika i tlaka isporuke tijekom vremena, na svakoj interkonekcijskoj točki kojom upravljaju pojedini operateri.

Potpisanim Memorandumom usuglašen je stav da su proširenje i razvoj cjevovodne infrastrukture za transport vodika između Hrvatske, Slovenije i Austrije, ovisno o dostupnosti vodika, od zajedničkog interesa. Iskazana je i suglasnost da će se nakon podnošenja PCI projekata potpisnici Memoranduma međusobno obavještavati o daljnjem razvoju infrastrukturnih projekata koji mogu transportirati vodik i o infrastrukturnim projektima koji povezuju njihove transportne mreže na prekograničnim točkama te da će, između ostalog, razmjenjivati relevantne informacije o sljedećim koracima planiranja i provedbe.


Hrvatska, Austrija i Bavarska partneri u razvoju projekata

Ratna zbivanja u Ukrajini i korištenje energenata kao sredstva pritiska rezultirali su nezapamćenom razinom neizvjesnosti vezane uz dobavu energenata pa su u fokusu društvene i političke javnosti teme poput sigurnosti opskrbe i energetske diversifikacije. S obzirom na okolnosti, premijer Plenković ugostio je krajem studenoga austrijskog kancelara Karla Nehammera i bavarskog premijera Markusa Södera na LNG terminalu na otoku Krku. Posjet visokih predstavnika bio je prilika za predstavljanje razvojnog plana koji obuhvaća sve mogućnosti kojima Republika Hrvatska sa svojom plinovodnom infrastrukturom i LNG terminalom može pridonijeti vlastitoj, ali i energetskoj sigurnosti susjednih zemalja.

Posjet visokih predstavnika LNG terminalu prilika je za razvoj terminala u energetsko čvorište za plin i obnovljivi vodik. FOTO: PROMO

Visoki predstavnici izrazili su nužnost ubrzanog pronalaženja novih izvora opskrbe, prilagođavanja i izgradnje europskih mreža, prikladnih i za transport klimatski neutralnih energenata, ponajviše obnovljivog vodika. U tom cilju potpisana je i zajednička Izjava o energetsko-političkoj suradnji između Republike Hrvatske, Republike Austrije i Slobodne Države Bavarske, kojom je definiran stav visokih predstavnika vezan uz razvoj LNG terminala i njegovu transformaciju u energetsko čvorište za plin i obnovljivi vodik u jugoistočnoj Europi.

Komentiraj