Ravnatelj Bačić prijavljen DORH-u jer ne želi dostaviti dokumentaciju o spolnom uznemiravanju na HRT-u

Višnja Lubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, poslala je DORH-u prekršajnu prijavu protiv Kazimira Bačića, glavnog ravnatelja HRT-a, jer odbija dostaviti dokumentaciju o trima slučajevima uznemiravanja i tvrdi da bi njihovo prosljeđivanje dovelo do teškog prekršaja poslodavca

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova poslala je DORH-u prekršajnu prijavu protiv Kazimira Bačića jer joj je odbio dostaviti dokumentaciju vezanu za tri slučaja potencijalnog spolnog uznemiravanja na HRT-u, pravdajući se da su podaci koje pravobraniteljica traži tajni i da bi njihovo prosljeđivanje dovelo do teškog prekršaja poslodavca. Pravobraniteljica je ispitni postupak protiv Bačića pokrenula na temelju prijave članice Nadzornog odbora HRT-a Antonije Petričušić, koja ju je obavijestila o svojim saznanjima o mogućim slučajevima spolnog uznemiravanja. Bačić to također smatra spornim jer, prema njegovu tumačenju, članovi Nadzornog odbora ne smiju u ime HRT-a samostalno istupati. Pravobraniteljica traži od DORH-a pokretanje postupka i izricanje najviše propisane kazne Kazimiru Bačiću, a po istoj osnovi prijavila je HRT i njegovo vodstvo Ministarstvu kulture i medija, Odboru za informiranje, informatizaciju i medije i Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora.

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić je ispitni postupak protiv Bačića pokrenula na temelju prijave članice Nadzornog odbora HRT-a Antonije Petričušić. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Riječ je o prijavi koja je pravobraniteljici Višnji Ljubičić podnesena 10. veljače, a u kojoj se teretilo Mislava Stipića, ravnatelja jedinice Poslovanje HRT-a, i Kazimira Bačića, glavnog ravnatelja HRT-a, za zataškavanje prijava spolnog uznemiravanja na HRT-u. Na temelju zaprimljene prijave Ljubičić je pokrenula ispitni postupak protiv HRT-a zbog spolne diskriminacije i od HRT-a zatražila očitovanje na pritužbene navode, kao i svu dokumentaciju vezanu uz formalne i neformalne prijave za spolno uznemiravanje, bez obzira na stupanj tajnosti. Bačić je u svom očitovanju od 15. ožujka odbio dostaviti traženu dokumentaciju pozivajući se na zakon o HRT-u i Statut HRT-a i pravdajući se time što je prijavu podnijela Antonija Petričušić, članica Nadzornog odbora, a kako je u dopisu istakao, članovi NO HRT-a dužni su se suzdržati od javnog iznošenja vlastitih vrijednosnih stavova o radu i poslovanju HRT-a. Bačić je naglasio da su sjednice NO-a zatvorene za javnost, da rasprave na sjednici predstavljaju povjerljiv podatak te da nijedan član NO-a ne smije bilo kako ugroziti poslovne, gospodarske, programske i druge interese i ugled HRT-a i njegovih radnika. Ljubičić je nakon toga upozorila HRT na kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova te uputila preporuku da se u što kraćem roku dostavi tražena dokumentacija, a što je Bačić u dopisu od 6. travnja ponovno odbio. Bačić u tom dopisu, između ostalog, navodi: “Poštujući obvezu zaštite osobnih podataka svojih zaposlenika/ca, HRT nije u mogućnosti udovoljiti Vašem traženju za dostavom dokumentacije koja je sastavljena vezano za tri slučaja potencijalnog spolnog uznemiravanja te Vas ponovo molimo da se sa zahtjevom za uvid i presliku dokumentacije predane Policijskoj upravi zagrebačkoj i Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, obratite tim tijelima kaznenog progona.“

U prijavi pravobraniteljice Višnje Ljubičić tereti se, uz Bačića, i ravnatelja jedinice Poslovanje HRT-a Mislava Stipića (na slici), zbog zataškavanja. PHOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

U vezi s time Višnja Ljubičić u prijavi DORH-u navodi: “Iz priloženih dopisa razvidno je, dakle, da HRT, odnosno glavni ravnatelj Kazimir Bačić, odbija dostaviti pravobraniteljici traženu dokumentaciju vezano za tri slučaja potencijalnog spolnog uznemiravanja na HRT-u, upućujući je da istu zatraži od tijela koja nisu stvaratelji navedenih dokumenata, ignorirajući potpuno zakonsku obvezu HRT-a da dostavi traženu dokumentaciju. Sukladno svemu navedenom, glavni ravnatelj postupio je suprotno odredbama iz članka 25. Zakona o ravnopravnosti spolova, ostvarujući tako sva obilježja opisanog prekršajnog djela, kažnjivog po članku 37. istog Zakona.” Stoga od DORH-a traži “da sukladno navedenim člancima Zakona, a na temelju ovlasti iz članka 109. Zakona o prekršajnom postupku  pokrenete postupak protiv HRT-a, odnosno njenog Glavnog ravnatelja, Kazimira Bačića, a zbog počinjenja opisanog prekršaja te da zatražite izricanje najviše propisane kazne”.

Antonija Petričušić, članica Nadzornog odbora HRT-a koja je poslala pritužbu protiv Mislava Stipića i Kazimira Bačića zbog zataškavanja prijave spolnog uznemiravanja, za Nacional je ustvrdila da pravobraniteljica na temelju Zakona o ravnopravnosti spolova ima obavezu postupati po prijavi za sumnju na počinjenje spolnog uznemiravanja i u tom postupanju ima pravo od svih javnih tijela dobiti informacije koje traži. Stoga je naglasila da opravdavanje Kazimira Bačića, prema kojem ne smije dostaviti traženu dokumentaciju jer bi time prekršio odredbe o tajnosti podatka zaposlenika te da je iste već dostavio MUP-u i DORH-u, nema zakonsku osnovu.

‘Kao žena i kao pravnica, tražila sam da jedna javna institucija neosporno ustanovi dolazi li do kršenja prava žena i spolnog uznemiravanja u drugoj javnoj instituciji’, rekla je Nacionalu Antonija Petričušić, članica Nadzornog odbora HRT-a koja je poslala pritužbu protiv Mislava Stipića i Kazimira Bačića zbog zataškavanja prijave spolnog uznemiravanja. PHOTO: Zarko Basic/PIXSELL

“Naravno da pravobraniteljica ne bi te informacije učinila vidljivima trećim osobama, ali bi na temelju njih mogla postupati dalje – eventualno utvrditi da je došlo do spolnog uznemiravanja i podnijeti kaznenu prijavu. Ovaj cijeli slučaj razvlači se već nekoliko mjeseci i ukazuje na nevoljkost glavnog ravnatelja da se uhvati u koštac sa slučajevima spolnog uznemiravanja na HRT-u. On zapravo institucionalnim ‘ping-pongiranjem’ odugovlači postojeće stanje i tako, što je najstrašnije, doprinosi održavanju klime zastrašivanja, nasilja i ugroze zaposlenica, dok bi zapravo trebao pokazivati nultu stopu tolerancije prema spolnom uznemiravanju u kući koju vodi. O slučajevima spolnog uznemiravanja na HRT-u čula sam iz medija, ali i iz pisanih podnesaka koji su na e-mail Nadzornog odbora dolazili od samih zaposlenica koje su bile žrtve spolnog uznemiravanja, kao i od sindikalne povjerenice. Za slučajeve spolnog uznemiravanja, iako bi to bilo pravilnije nazvati seksualnim zlostavljanjem, nisam čula samo na sjednicama NO-a, kako to imputira ravnatelj Bačić u svom odgovoru pravobraniteljici, te time ni u kojem slučaju nisam postupila protupravno, odnosno suprotno Zakonu o HRT-u i Statutu-HRT-a. Kao žena i kao pravnica, tražila sam da jedna javna institucija neosporno ustanovi dolazi li do kršenja prava žena i spolnog uznemiravanja u drugoj javnoj instituciji. U ovom slučaju držim da odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i Kaznenog zakona prevažu nad propisima koji uređuju djelovanje HRT-a. Ukazati na eventualno kazneno djelo moralni je imperativ“, poručila je Antonija Petričušić.

Članica Nadzornog odbora HRT-a Morana Paliković Gruden za Nacional je istaknula da spolno uznemiravanje nema veze s radnim uspjehom ili neuspjehom HRT-a, kako to ističe Bačić, već da ima veze s radnom etikom te da je na članove Odbora vršen pritisak da se HRT ne bi trebao dovoditi u situaciju da javnost raspravlja o spolnom uznemiravanju koje se unutar kuće događalo.

‘Mi smo kao nadzorni odbor o spolnom uznemiravanju dobili pisane pritužbe potpisane imenom i prezimenom samih djelatnica, nismo mi išli okolo po HRT-u i pitali: imate li slučajno nekih problema?’

“Da mi netko govori što smijem, a što ne smijem, u najmanju ruku smatram bezobraznim. Mi smo kao Nadzorni odbor o spolnom uznemiravanju dobili pisane pritužbe potpisane imenom i prezimenom od samih djelatnica, nama su se one same obratile, nismo mi išli okolo po HRT-u i pitali: imate li slučajno nekih problema? Isto tako, kao Nadzorni odbor imamo pravo sazvati tematsku sjednicu i na tematsku sjednicu možemo pozvati ljude koji nisu članovi Nadzornog odbora. No zbog ‘epidemioloških razloga’ mi se jedva izborimo da se sastanemo uživo iako nas je samo petero, dok se u istom studiju u kojem održavamo sjednice bez problema rade snimanja sa 60 ljudi. Upozoreni smo od vodstva HRT-a da oni ne žele da se sastajemo uživo već samo preko Zooma, a preko Zooma je vrlo teško voditi takve rasprave i općenito je tako teško kvalitetno raditi. Dogovorili smo se da ćemo ovu temu staviti na sljedeću sjednicu, a ako ne budemo dobili dokumentaciju od pravobraniteljice i od ostalih institucija, ne znam što možemo uopće napraviti. Ali ja ne mislim odustati. Ovo je važna tema, ako ćemo popustiti i pustiti da sve bude dozvoljeno i da nijedna žena ne može prigovoriti o tome što joj se profesionalno događa, da se mora tresti pred predatorom, onda to nije u redu i to je onda opasno. Ovo je 21. stoljeće i ne vidim zašto bismo to dozvoljavali. Vikati da toga nema ili reći da to nije seksualno uznemiravanje nego da su to samo neukusne šale, to nije dopustivo. Svakoga tko tako govori pitam: tko ste vi da to procjenjujete? Drugo je kada vam neukusnu šalu kaže kolega, a drugo je kada vam je kaže šef. Najvažnije je postići da se o tome počne raspravljati i da se tim procesom svari poboljšaju. Tu gdje znamo da postoji seksualno uznemiravanje, tu ga trebamo početi i rješavati”, smatra Morana Paliković Gruden.

Posebno je istaknula da se u cijelom tom postupku podcjenjuje problem koji je bio prijavljen ne jednom, nego u više navrata, da ne stoje isprike da se štite imena i prezimena, da se tom problemu pristupa u neformalnim postupcima i da se stalno zaklinje u neki stari Pravilnik koji sigurno treba revidirati.

‘Znam da ima još prijava iako nas stalno uvjeravaju da postoji samo jedna jedina prijava. Ravnatelj, sviđalo mu se to ili ne, na takve događaje mora reagirati’, smatra Morana Paliković Gruden. PHOTO: Petar Glebov/PIXSELL

“To nije dobar pristup. Kada postoje problemi, njih treba primjereno rješavati i u tom smislu nisam vidjela izrazitu volju da se to radi, pa čak ni nakon saborske sjednice triju resornih odbora. HRT treba uskladiti svoje dokumente s aktualnom situacijom, vremenom i ratificiranom Istanbulskom konvencijom. Treba razgovarati o tome kako se u radnoj sredini ne smije dozvoliti seksualno uznemiravanje, a ne prihvatiti činjenicu da se to događa. Krajem ovog mjeseca imat ćemo sjednicu na kojoj ćemo sigurno raspravljati o tome što je po pitanju prijava za seksualno uznemiravanje na HRT-u do sada napravljeno. Nagore je što se kaže da je sve u redu i da nema razloga da se to dira. Jedna mlađa novinarka dala je otkaz jer se bojala nadređenih, a jedna je tužila HRT.

Znam da postoji još prijava iako nas stalno uvjeravaju da postoji samo jedna jedina prijava. Ravnatelj, sviđalo mu se to ili ne, na takve događaje mora reagirati. To je dobar povod da se donese novi pravilnik o zaštiti dostojanstva zaposlenica i zaposlenika HRT-a i da se utvrdi protokol za slučajeve prijavljivanja svakog oblika nasilja”, zaključila je Morana Paliković Gruden.


Budući da je pravobraniteljica prijavila Kazimira Bačića za kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova i Ministarstvu kulture i medija, Nacional je Ministarstvu poslao upit što misli poduzeti po pitanju te prijave i kako je moguće da se na članove Nadzornog odbora HRT-a vrši pritisak pod izlikom da se HRT ne bi trebao dovoditi u situaciju da se javno raspravlja o spolnom uznemiravanju koje se unutar te kuće događa?

“Zakon o ravnopravnosti spolova u članku 25. propisuje obvezu, između ostalih, i pravnim osobama s javnim ovlastima da daju pravobraniteljici sve potrebne informacije i dostave na uvid dokumentaciju, bez obzira na stupanj tajnosti, pa smatramo neprimjerenim da se glavni ravnatelj HRT-a oglušuje na zahtjeve pravobraniteljice”, odgovorili su iz Ministarstva kulture i medija.

‘Smatramo neprimjerenim da se glavni ravnatelj HRT-a oglušuje na zahtjeve pravobraniteljice’, kažu u Ministarstvu kulture na čijem je čelu Nina Obuljen Koržinek. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Podsjećaju na to da je Ministarstvo nebrojeno puta isticalo da su sva tijela HRT-a dužna postupati prema i poštovati odredbe ne samo Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, već i svih ostalih pozitivnih pravnih propisa koji se bilo kako primjenjuju u radu HRT-a.

Što se, pak, Nadzornog odbora HRT-a tiče, iz Ministarstva ističu da NO, sukladno odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, najmanje jednom godišnje Hrvatskom saboru podnosi izvješće o svom radu i provedbi zakonitosti rada i financijskog poslovanja pa Ministarstvo kulture i medija nema ovlasti u tom dijelu.


Komentiraj