Putinov dekret: Svi pripadnici paravojnih postrojbi moraju se zakleti na vjernost i lojalnost Rusiji

Autor:

epa10815532 Russian President Vladimir Putin attends the 15th BRICS Summit via video link in Moscow, Russia, 22 August 2023 (Issued on 23 August 2023). South Africa is hosting the 15th BRICS Summit, (Brazil, Russia, India, China and South Africa), as the group's economies account for a quarter of global gross domestic product. Dozens of leaders of other countries in Africa, Asia and the Middle East are also attending the summit.  EPA/MIKHAEL KLIMENTYEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL

EPA/MIKHAEL KLIMENTYEV

Nakon vjerojatne smrti trojice najvažnijih zapovjednika Jevgenija Prigožina, Dmitrija Utkina i Valerija Čekalova, plaćenička vojska Wagner je znatno oslabljena. No to ne znači da će se Kremlj odreći privatnih vojski. Samo će ih bolje kontrolirati.

Zato je ruski predsjednik Vladimir Putin ovoga petka (25.8.) potpisao dekret kojim se određuje da se ubuduće svi pripadnici paravojnih postrojbi moraju zakleti na „vjernost“ i „lojalnost“ Rusiji. Osim toga, moraju obećati da će „strogo slijediti zapovjedi zapovjednika i nadređenih“.

Kremlj očito ne želi odustati od plaćeničkih vojski koje su se posljednjih godina pokazale kao vrlo korisne – bilo u Africi ili na Bliskom istoku, bilo u agresiji na susjednu Ukrajinu.

Mnogi su to očekivali, ali analitičari, poput Irine Borogan, iznenađeni su samo načinom na koji je Jevgenij Prigožin izgubio život. „To što je ubijen tako spektakularno je nešto novo“, kaže Borogan za DW. Čak i ako sve okolnosti možda nikada neće biti razjašnjene, kaže ruska istraživačka novinarka.

Je li Prigožin doista mrtav?

Malo je onih koji sumnjaju da je Prigožin zaista mrtav. Ako definitivno jest, to se vjerojatno nije dogodilo slučajno. Velika je vjerojatnost da je riječ o naručenom ubojstvu „po nalogu predsjednika Rusije Vladimira Putina“, kaže za DW austrijski politički stručnjak i dobar poznavalac Rusije Gerhard Mangott. Mogući motiv mogla bi biti osveta za Putinovo poniženje tijekom pobune u lipnju i „upozorenje kritičarima u redovima vodstva”.

Kremlj je ovoga petka (25.8.) opovrgnuo da je imao bilo kakve veze sa zrakoplovnom nesrećom u kojoj je vjerojatno poginuo Prigožin.

Što se dogodilo?

Prema službenim informacijama, šef zloglasne plaćeničke grupe Wagner navodno je bio u privatnom zrakoplovu koji se srušio u srijedu navečer (23.8.). Na popisu putnika bio je i zapovjednik plaćenika Dmitrij Utkin, po čijem je kodnom imenu „Wagner” ova grupa i dobila ime. Sve više je dokaza da je zrakoplov eksplodirao na letu od Moskve prema Sankt Peterburgu.

U posljednje vrijeme se činilo da je sukob između Prigožina i ruskog predsjednika riješen. Šef Wagnera se slobodno kretao i snimao video-zapise o navodnim novim akcijama svoje trupe, među ostalim i u Africi.

Incident koji je šokirao Rusiju

Krajem lipnja Prigožin je predvodio oružanu pobunu protiv vojnog vrha Rusije. Bez otpora je zauzeo sjedište vojnog zapovjedništva u Rostovu na Donu. S dijelom svoje privatne vojske marširao je prema Moskvi i oborio avion i helikopter koji su ga pokušali zaustaviti. Putin ga je nazvao izdajnikom. Do sukoba nije došlo, postignut je dogovor: Prigožinu je obećan imunitet u zamjenu za izgnanstvo u Bjelorusiju. Ali, on se vratio.

Incident je šokirao Rusiju. U jeku agresorskog rata protiv Ukrajine Prigožin je izazvao šefa Kremlja kao nitko drugi – i to vojno. Vladimir Putin je tada satima djelovao slabo i nemoćno. Prije toga se Prigožin mjesecima javno sukobljavao s ministrom obrane Sergejem Šojguom, bliskim Putinovim suradnikom, kao i s načelnikom glavnog stožera Valerijem Gerasimovim. Obojicu je optužio za nesposobnost u ratovanju. Prigožin je također indirektno napao i Putina, javno dovodeći u pitanje njegove razloge za rat.

Nekad lojalan, danas vjerojatno mrtav

Nekada je bilo drugačije. Prigožin se smatrao lojalnim, a njegovi plaćenici su pomogli ruskoj vojsci u osvajanju teritorija u Ukrajini, posljednji put krajem svibnja u gradu Bahmutu. Putin i Prigožin se poznaju još od devedesetih godina. Prigožinu je bilo dozvoljeno da prvi osnuje privatnu grupu za teške i prljave operacije po nalogu Moskve – u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Africi.

Prigožinove pristaše sada su vjerojatno frustrirane, predsjednik Putin ne mora se bojati druge pobune, kaže za DW Marina Miron, stručnjakinja sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL). Šef Kremlja je očigledno pronašao rješenje „za kontrolu grupe”.

Stručnjaci smatraju da to neće utjecati na rat u Ukrajini. Prigožinova grupa Wagner je već oslabljena tokom teških borbi u proljeće, a sada je i bez vođe. Već́ tri mjeseca ruska vojska ratuje bez pomoći Wagnera i kako Putin procjenjuje, u boljoj je poziciji nego ranije.

Ojačan utjecaj Rusije u Africi

„Pitanje je što će biti s misijama Wagnera u Africi. Tamo je ta grupa obavila puno prljavog posla za rusku vladu i značajno ojačala utjecaj Rusije u afričkim zemljama“, podsjeća Gerhard Mangott.

Također ostaje nejasno na koliko dugo će predsjednik Putin uspjeti ojačati svoju moć. To će ovisiti o daljnjem toku rata u Ukrajini.

Konačno, ostaje da se vidi i to hoće li šef Kremlja nastaviti podržavati svog ministra obrane Šojgua. Njegovu smjenu nije tražio samo Prigožin već́ i razni radikalni nacionalisti i neki takozvani ratni blogeri. Njihova podrška ratu za Putina je važna. Zbog toga se ranije čak i osobno sastajao s nekima od njih.

 

OZNAKE: putin, prigožin

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.