Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj trebala bi biti otvorena u prosincu ove godine, a bit će smještena u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu odakle će se mlijeko za prijevremeno rođenu djecu i bolesnu novorođenčad distribuirati diljem Hrvatske, najavljeno je u ponedjeljak povodom obilježavanja 28. Međunarodnog tjedna dojenja. od 1. do 7. kolovoza.

Otvaranje banke humanog mlijeka u prosincu najavio je ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić  na konferenciji za novinare na kojoj je istaknuto da je Hrvatska među vodećim zemljama u svijetu kada je riječ o zaštiti i promicanju dojenja.

Banka mlijeka dodatno će promicati dojenje, tamo će se obavljati testiranje darovateljica mlijeka, njegova prerada, pohrana i pravična distribucija diljem Hrvatske, istaknuo je Ćorušić.

Vlada je u tu svrhu izdvojila tri milijuna kuna iz ovogodišnjeg državnog proračuna kako bi se prostor u Petrovoj 13 osuvremenio, adaptirao i postao prihvatljiv da se u njemu locira banka humanog mlijeka. Ostatak opreme donirat će UNICEF uz čiju je potporu i pokrenut cijeli projekt prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj s ciljem da se za prijevremeno rođenu djecu i bolesnu novorođenčad osigura najbolja moguća skrb.

Zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Đurđica Ivković rekla je da će kapacitet banke u početku biti oko  800 litara mlijeka godišnje,  s tim da će prioritet imati djeca do 1500 grama porođajne težine, zatim druga nedonoščad i  teško bolesna novorđenčad.

Povodom obilježavanja 28. Međunarodnog tjedna dojenja, predstavljeni su podaci koji Hrvatsku smještaju među pet najuspješnijih razvijenih zemalja po provedbi inicijative “Rodilišta prijatelji djece”, što je pridonijelo tome da je 82,7 posto djece u Hrvatskoj od rođenja do izlaska iz rodilišta isključivo dojeno.

Potporu promicanju dojenja kao jednom od javnozdravstvenih priorioteta RH dao je i ministar zdravstva Milan Kujundžić, kojega su novinari pitali i za komentar o protivljenju HDZ-ovih koalicijskih partnera podizanju doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 16,5 posto, kako je to predviđeno zadnjim nacrtom porezne reforme.

Ministar je objasnio da “zdravstvo košta i da se taj novac mora negdje stvoriti”. Toga je, kaže, svjesna i pozicija i opozicija, a različita mišljenja stvar su demokracije.

Vezano uz moguće povećanje trošarina na alkohol i cigarete, za koje se zauzima Ministarstvo zdravstva, ponovio je da je podizanje cijena jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera kako djeca ne bi ulazila u svijet pušenja i alkohola.

“To su već napravile brojne razvijene zemlje. Ja u tom smislu otvaram dijalog s nacijom. Ako Hrvati žele da njihova djeca sutra što manje puše, da što manje obolijevaju od ciroza jetre i demencija, onda će vjerujem nacija to podržati. Ako ne, onda preuzmimo svi odgovornost zajedno da smo odgovorni za to što smo svoju djecu pustili u te mutne vode koje uvijek završavaju loše”, poručio je Kujundžić.