Sporna odluka Državne komisije ugrožava projekt nizinske pruge

Dokumenti otkrivaju da Državna komisija ima dvostruke kriterije i prešućuje dopise unutar natječaja HŽ Infrastrukture za izradu dokumentacije za studiju o modernizaciji nizinske pruge Zagreb – Rijeka, čime ugrožava realizaciju tog projekta

Nacional je u posjedu dokumentacije koja dovodi u pitanje odluku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave od 18. travnja ove godine, a u kojoj je vidljivo da je jedan od podugovaratelja domaćeg konzorcija Željezničko projektno društvo-Granova-IGH-Rijekaprojekt-IPZ Zagreb, kojeg je  Infrastruktura početkom ove godine odabrala za izradu dokumentacije za studiju o modernizaciji nizinske pruge Zagreb – Rijeka na dionici Oštarije – Škrljevo, jasno i nedvosmisleno priznao slučaj korupcije iz 2015. godine te je podastro dokaze da je tvrtka učinila maksimum kako bi se sanirale štete zbog tog skandala. No njegovo priznanje Državna komisija nije prihvatila, već je stala na stranu drugog ponuditelja koji na natječaju nije izabran i prihvatila je njegovu žalbu, iako Zakon o javnoj nabavi i Direktiva 2014/24/EU na koju se Državna komisija poziva, predviđaju upravo takvu mogućnost.

NAIME, DRŽAVNA KOMISIJA PRIHVATILA JE zamjerke međunarodnog konzorcija Krebs+Kiefer-Ring Mernöki lroda Kft-GERING Krebs und Kiefer International-Geoprojekt, koji se poziva na odredbe Zakona o javnoj nabavi kojim se u članku 251 propisuju uvjeti pod kojima je javni naručitelj obvezan isključiti tvrtku iz postupka javne nabave ako utvrdi da su tvrtka ili njezin predstavnik pravomoćnom presudom osuđeni za kaznena djela iz toga članka, unatoč činjenici da je njemački podugovaratelj, tvrtka DB E&C, jasno i nedvosmisleno potvrdio da je slučaj korupcije iz 2015. godine riješen i da je tvrtka poduzela sve kako bi sanirala štetu nastalu spomenutim slučajem. Komisija u rješenju iz travnja ove godine, doduše, navodi da odabrani domaći konzorcij „nije kriv za pogrešno prikazivanje činjenica“ vezano uz dostavu dokumenata za provjeru razloga za isključenje, no ipak traži da HŽI preispita ponude, da odluči je li domaći konzorcij kriv za pogrešno prikazivanje činjenica i da moguće isključi podugovaratelje (DB E&C), što  Infrastrukturu stavlja u nezavidan položaj i dovodi u pitanje cijeli projekt. Naime, izbor najpovoljnijeg ponuđača  Infrastruktura vodila je prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, pri čemu je ponuđena cijena nosila 30 posto bodova, dok se preostalih 70 posto bodova odnosilo na iskustvo i reference ponuđača. Preporuka Državne komisije HŽI-u da preispita ponudu odabranog konzorcija Željezničko projektno društvo-Granova-IGH-Rijekaprojekt-IPZ Zagreb te da razmotri mogućnost isključenja podugovaratelja DB E&C zbog ranije presude za koruptivna djela, može dovesti do situacije da se s mogućim isključenjem njemačkog podugovarača smanji i broj bodova koje je na račun iskustva i ranijih referenci dobio domaći konzorcij, što znači da bi njegova prednost u odnosu na konkurentski međunarodni konzorcij bila značajno slabija.

PRAVNICI JEDNOG KANDIDATA žestoko obiraju za poništenje natječaja, a nastojali su za njegove interese lobirati na više adresa, uključujući i Nacional, te svoje teze predstaviti kao opće istine

Može li ta činjenica poništiti cijeli natječaj i prisiliti HŽI da ponovno raspiše novo nadmetanje, ovisit će o potezima koje će Uprava -a poduzeti u narednim tjednima. Iz  Infrastrukture već su najavili da će postupiti sukladno rješenju Državne komisije, što nikako ne znači automatsko isključenje ponude u kojoj je SD E&C podugovaratelj, već su HŽI-u na raspolaganju mogućnosti da zatraži zamjenu njemačke tvrtke kao podugovaratelja ili pak može zadržati istog podugovaratelja ako se procijeni da je njemačka tvrtka poduzela odgovarajuće mjere kojima je dokazala svoju pouzdanost. Upravo je ta druga mogućnost, prema neslužbenim Nacionalovim izvorima, vrlo vjerojatna jer će isto, donekle drugačije formulirano rješenje o odabiru istog domaćeg konzorcija, spriječiti razvlačenje postupka i neće dovesti u pitanje zadane rokove za realizaciju projekta. No spomenuta činjenica sugerira da iza žalbe i pokušaja obaranja natječaja stoje zainteresirane tvrtke članice međunarodnog konzorcija kojima je u interesu ponavljanje postupka odabira i razvlačenje cijelog slučaja.

MEĐUNARODNOM KONZORCIJU Krebs+Kiefer-Ring Mernöki lroda Kft-GERING Krebs und Kiefer International-Geoprojekt bilo je sporno što je u obveznom ESPD obrascu (Standardni obrazac za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi) DB E&C naveo da nema postupaka vezanih uz korupciju, iako je naknadno priložena dokumentacija pokazala suprotno. DB E&C je u priloženoj dokumentaciji iz siječnja podnio izjavu o tome što je sve poduzeo da riješi problem korupcije (otkazi, suradnja s nadležnim tijelima, vlastita istraga, stroge mjere i propisi poslovanja da se isključi korupcija… ) i ogradio se od dijela bivših zaposlenika koji su te 2015., nakon što je slučaj otkriven, dobili otkaze. Zastupnici međunarodnog konzorcija u žalbi tvrde da je DB E&C u ESPD obrascu lažno prikazao da nije bilo korupcije, zbog čega je cijeli natječaj po njima sporan.

Podsjetimo,  Infrastruktura u travnju 2018. raspisala je natječaj za izradu dokumentacije za studiju o modernizaciji nizinske pruge Zagreb – Rijeka na dionici Oštarije – Škrljevo, koja se jednim dijelom financira i novcem iz strukturnih fondova Europske unije. U zakonskom roku na natječaj je pristiglo ukupno sedam ponuda, da bi nakon preliminarne ocjene ponuda u užem krugu ostala dva ponuđača – prijava domaćeg konzorcija koji su sačinjavali Željezničko projektno društvo, Granova, IGH, Rijekaprojekt, IPZ Zagreb i prijava međunarodnog konzorcija Krebs+Kiefer Eastern Europe GmbH iz Njemačke, Ring Mernöki lroda Kft iz Mađarske, GERING Krebs und Kiefer International & others Ltd. iz Sjeverne Makedonije i Geoprojekt iz Splita. Domaći konzorcij Željezničko projektno društvo-Granova-IGH-Rijekaprojekt-IPZ Zagreb 13. veljače ove godine odabran je kao najpovoljniji. No međunarodni konzorcij na čelu s njemačkim Krebs+Kieferom, koji je izgubio na natječaju, uložio je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, tvrdeći da je nekoliko momenata u postupku izbora najpovoljnijeg ponuđača bilo sporno.

KADA JE DOMAĆI KONZORCIJ u kolovozu prošle godine predavao ponudu, prema propisima unutar zemalja EU-a bilo je dovoljno priložiti izjave o nekažnjavanju osoba koje zastupaju tvrtku – u ovom slučaju to je podizvođač DB E&C, tvrtka-kći državne tvrtke Deutsche Bahn (DB AG), njemačke državne željeznice – i da tvrtka nije pod istragama zbog kaznenih djela korupcije, prijevare, terorizma, organiziranog kriminala i nezakonitog poslovanja. U obrascu ESPD koji je tada priložen, u trećem dijelu, na pitanje postoje li osnove za isključenje povezane s kaznenim presudama (za podizvođača), konzorcij je odgovorio niječno. I ta tvrdnja navedena je u rješenju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave od 18. travnja ove godine. U postupku pregledavanja ponuda, kada se već izdvoje jedna ili dvije tvrtke s najpovoljnijim ponudama, naručitelj u drugoj fazi traži od odabranih ponuditelja da relevantnim dokumentima potkrijepe sve navode iz obrasca ESPD.

No prema tvrdnjama pravnih zastupnika međunarodnog konzorcija, sporni trenutak u cijelom postupku natječaja dogodio se početkom ove godine. Naime, 2014. godine EU je donio Direktivu 2014/24/EU vezanu uz javnu nabavu, u kojoj se precizira što ponuđači moraju dostaviti od dokumentacije i navode se slučajevi u kojima se mogu isključiti ponuđači, između ostaloga i zbog djela korupcije, prijevare i sl. Neke dijelove Direktive (konkretno članak 59. st. 5. koji se odnosi na slanje popratne dokumentacije kojom se trebaju potvrditi navodi iz obrasca ESPD) zemlje članice mogle su primijeniti s odgodom, do 18. listopada 2018. To je učinila i Hrvatska. I po tom članku 59. Direktive 2014/24/EU HŽI je naknadno zatražio od ponuđača da dostavi potvrde relevantnih državnih institucija o nekažnjavanju i o tome da tvrtka ili njezini predstavnici nisu umiješani u organizirani kriminal, korupciju, prijevaru i protuzakonito poslovanje.

TVRTKA DB E&C podnijela je izjavu o tome što je poduzela da riješi problem korupcije: otkazi, suradnja s nadležnim tijelima, vlastita istraga, stroge mjere i propisi poslovanja da se isključi korupcija

DB E&C NAKNADNO, NA ZAHTJEV NARUČITELJA HŽI-a, 24. siječnja ove godine dostavlja informaciju iz Saveznog ureda za pravosuđe (Izvod iz Središnjeg obrtnog registra) iz koje je vidljivo da su se 2015. protiv tvrtke DB E&C vodili prekršajni postupci protiv službenih osoba „koje su postupale kao osobe odgovorne za poslovanje“ zbog korupcije i da im je pravomoćnim presudama naloženo plaćanje triju novčanih kazni u iznosu 500.000 eura, 750.000 eura i 350.000 eura „zbog povreda obaveza poduzeća i koje su navedenim prekršajima namjeravale ostvariti materijalnu korist za poduzeće“, odnosno u ukupnom iznosu 1,6 milijuna eura. Nešto ranije, 14. prosinca 2018., DB E&C naručitelju šalje pismo u kojem potvrđuje postojanje novčane kazne navedene u Središnjem obrtnom registru. U pismu navode da bi željeli „potpuno transparentno dati obavijest o okolnostima … i o mjerama koje su poduzete kako bi se spriječilo ponavljanje“. Tvrtka u pismu navodi da je Općinski sud u Frankfurtu na Majni u proljeće 2015. izrekao novčanu kaznu zbog neispunjavanja dužnosti društva u razdoblju od 2003. do 2008., a presuda se, navodi se dalje, „temeljila na događajima u Grčkoj, Libiji i Tajlandu, gdje su bivši zaposlenici društva DBI izvršili neopravdana plaćanja ili dali neopravdane pogodnosti stranim donositeljima odluka“. Dvojica bivših zaposlenika tvrtke DBI osuđena su zbog podmićivanja odgovornih osoba u spomenutim zemljama kako bi njihova tvrtka dobila poslove, a u pismu se navodi i da je Općinski sud u Frankfurtu u obrazloženju presude istaknuo da je aktualna Uprava DBI-a pokrenula istragu o mogućim slučajevima korupcije i prije nego što je dobila saznanja da je protiv osumnjičenih djelatnika pokrenuta i službena istraga, da je Uprava DB E&C-a podržala istragu te da je odmah poduzela stegovne mjere protiv svih zaposlenika koji su bili uključeni u kriminalne radnje.

TVRTKA DB E&C U ISTOM PISMU navela je da su odmah poduzete sve mjere i doneseni propisi i postupci s ciljem sprječavanja svake daljnje korupcije, a podsjetili su i na činjenicu da ni društvo DB E&C niti njegovi zaposlenici i Uprava nemaju nikakvih prethodno evidentiranih djela povezanih s korupcijom te su se javno ogradili od korupcije ili bilo kakve nepoštene poslovne prakse. Priložena je i izjava kojom ovlašteni predstavnici tvrtke Karsten Freitag i Ulla Kopp izjavljuju da protiv njih kao osoba, protiv društva koje predstavljaju te protiv članova upravnih tijela i svih onih koji u tvrtki imaju ovlasti donošenja odluka, nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za djela sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji, korupciju i primanje mita, kao ni za prijevare u gospodarskom poslovanju, terorizam, pranje novca, financiranje terorizma ili trgovinu ljudima.

DRŽAVNA KOMISIJA TAKOĐER nije prihvatila tumačenje HŽI-a da je u tom slučaju bila riječ o prekršajnoj, a ne kaznenoj odgovornosti za djelo korupcije, tumačeći kako njemačko zakonodavstvo ne poznaje institut kaznene odgovornosti za pravne osobe. Dvojica bivših djelatnika DB E&C-a su za koruptivna djela koja su im stavljana na teret odgovarala kazneno, no DB E&C je, kao tvrtka koja je od tih koruptivnih djela imala direktnu korist u vidu dobivenih poslova, u skladu s važećim njemačkim pravnim propisima za korupciju, prekršajno osuđena. Komisija je u rješenju navela da Direktiva 2014/24/EU izričito naglašava da se kao uvjet za isključenje ponuđača navodi pravomoćna presuda za korupciju te da se ne pravi razlika između kaznenog i prekršajnog postupka. „U konkretnom slučaju, dakle, riječ je o korupciji koja je kao razlog isključenja propisana člankom 57 citirane Direktive te je naručitelj bio dužan primijeniti članak 251 Zakona o javnoj nabavi u vezi s navedenim člankom Direktive“, odnosno isključiti podugovaratelja iz postupka, kako je Državna komisija navela u svojem rješenju. No Državna komisija već se u idućem pasusu svojeg rješenja pozvala na članak 255. Zakona o javnoj nabavi u kojem se tvrtki kod koje su ostvarene osnove za isključenje zbog korupcije, pruža mogućnost da dokaže svoju pouzdanost dostavljanjem dokaza o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost, što je DB E&C i učinio.

Među ostalim zamjerkama koje je međunarodni konzorcij iznio u svojoj žalbi, istaknuto je i da odabrana grupa izvođača za podugovaratelja DB E&C nije predala relevantne dokaze o podmirenju obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Podugovaratelj je u tu svrhu dostavio dopis izdavatelja Bahn BKK koji se, prema tvrdnjama međunarodnog konzorcija, razlikuje od dokaza koji se nalazi u sustavu e-Certis (online repozitorij certifikata čije korištenje preporučuje Direktiva 2014/24/EU) pa se i po toj osnovi zahtijeva isključenje kompletne zajednice ponuditelja. No tu je zamjerku Državna komisija odbacila, navodeći da su dokazi o podmirenim poreznim i ostalim obvezama dostavljeni uredno i da su valjani. Međunarodni konzorcij također se žalio i na sustav bodovanja vezanih uz kriterij ocjene stručnosti i iskustva ključnih voditelja projekta, što je Državna komisija uzela u obzir kao osnovano, zamjerivši HŽI-u da nije valjano bodovao stručnost i reference jednog od stručnjaka međunarodnog konzorcija te je sporno bilo i priznavanje diplome drugog stručnjaka. Državna komisija u objašnjenju, pozivajući se na članak 293. Zakona o javnoj nabavi, sugerira da je naručitelj, odnosno HŽI, „u slučaju kada su informacije ili dokumentacija (a u ovom slučaju odnosi se na reference pojedinih stručnjaka koje se dodatno boduju tijekom postupka odabira najpovoljnijeg ponuđača) koje je trebao dostaviti ponuditelj, nepotpuni ili pogrešni ili ako nedostaju određeni dokumenti“ trebao zahtijevati od ponuditelja da dokumentaciju dopuni i razjasni, pazeći pritom da njihovo postupanje ne dovede do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude, što je u suprotnosti s odredbama Zakona o javnoj nabavi.

HŽ INFRASTRUKTURI na raspolaganju su mogućnosti da zatraži zamjenu njemačke tvrtke kao podugovaratelja ili može zadržati istog podugovaratelja ako se procijeni da je tvrtka dokazala pouzdanost

NO ČINI SE DA DRŽAVNA KOMISIJA IMA POSVE DRUGI aršin kad su u pitanju neke druge slične situacije i kada je u pitanju dopuna postojeće dokumentacije. Naime, u nekoliko ranijih rješenja, koje je Državna komisija donijela tijekom 2018. godine, izričito se zabranjuje naknadno kontaktiranje ponuditelja i traženje dodatnih pojašnjenja i nadopune ponuda i dostavljene dokumentacije. Primjerice, u slučaju žalbe tvrtki Projekt jednako razvoj i Um i Um na odluku odabira najpovoljnijeg ponuđača u postupku nabave koji je raspisao Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva Komisija je naknadno kontaktiranje ponuditelja – tvrtki WYG Savjetovanje Zagreb i YG Bulgaria i zahtjev za nadopunu dokumentacije „dovelo do pregovaranja“, što je suprotno Zakonu o javnoj nabavi, te je procijenio da Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva nije smio naknadno tražiti dostavu podataka vezano uz reference jednog od stručnjaka. Sličan je zaključak Komisija donijela i u slučaju žalbe HOK osiguranja i Croatia Osiguranja na odluku naručitelja, tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb, za odabir pružatelja usluge osiguranja imovine i kolektivnog osiguranja radnika. U spomenutom natječaju, koji je također proveden 2018. godine, kao najpovoljniji ponuđač odabrana je tvrtka Wiener osiguranje. HOK Osiguranje i Croatia Osiguranje pritom su se žalili na odabir, tvrdeći da ih Autocesta Rijeka-Zagreb nije pozvala da naknadno pojasne neke dijelove svoje ponude. No Komisija je zaključila da je njihov prigovor neosnovan jer naknadnom nadopunom, ako je ponuda jasna i potpuna, ponuditelj ne bi otklonio nejasnoću, već bi izmijenio ponudu i ostvario prednost u odnosu na ostale ponuditelje, što se može ocijeniti kao pregovaranje u vezi spornog kriterija. U još jednom slučaju iz 2018. godine Komisija je stala na stranu žalitelja, Učilišta Studium – ustanove za obrazovanje iz Vukovara, koja je prigovorila da je naručitelj – Hrvatski zavod za zapošljavanje – išao na ruku drugom ponuditelju, Učilištu „Slađana Dabro“ iz Vukovara, jer je naknadnim pozivom zatražio od potonjeg ponuditelja da dopuni svoju ponudu i dostavi dokumente potrebne za bodovanje ponuda po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, što je ocijenjeno kao pregovaranje te je natječaj poništen.

Jednom riječju, razvidno je da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u pojedinim slučajevima ima dvostruka mjerila, pa ono što nekima dozvoljava, drugima brani ili pak zakone iz posve nejasnih razloga – koji se mogu različito tumačiti – različito primjenjuje. Uz to, pravnički krugovi bliski zainteresiranim stranama pokušali su lobirati i ishoditi isključivanje njemačkog podugovaratelja DB E&C, nastojeći svoj interes progurati i putem medija, no ne želeći pritom javno istupati kako bi zaštitili interes svojih klijenata. Stoga je opravdano postaviti pitanje i je li Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave svoju odluku iz travnja, kojom staje na stranu međunarodnog konzorcija i sugerira isključivanje njemačkog podugovaratelja, donijela zbog pogrešnog tumačenja Zakona o javnoj nabavi ili pak iz želje da pogoduje točno određenim zainteresiranim stranama. Uz to, Nacionalu je iz određenih državnih institucija neslužbeno potvrđena sumnja da se cijeli slučaj oko  Infrastrukture dovodi u vezu s točno određenim zainteresiranim kandidatom, čije je ime poznato redakciji. S Nacionalom je proteklih dana kontaktirao i odvjetnik spomenutog kandidata koji je nastojao izlobirati interes svojeg klijenta i putem naše redakcije progurati interes tvrtke čiji je direktan interes rušenje spomenuta natječaja.

Komentiraj