Program Marina Mrčele u 39 točaka: “Predsjednik Vrhovnog suda nije revolucionar niti radikal”

Saborskom odboru svoje programe predstavljaju mr.sc. Radovan Dobronić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda i kandidat kojeg predlaže predsjednik Republike Zoran Milanović; Barbara Gundić, doc.dr.sc. Marin Mrčela, trenutačno v.d. predsjednika Vrhovnog suda; dr.sc. Lana Petö Kujundžić i dr.sc. Šime Savić. Oni su se javili na treći javni poziv Državnog sudbenog vijeća.

Saslušanja su počela u 13 sati, a prema rasporedu, prvi se predstavio Radovan Dobronić, a kasno poslijepodne na red je došao sudac Marin Mrčela.

“Predsjednik Vrhovnog suda nije revolucionar niti radikal koji može sustav preokrenuti naglavačke jer za to nije ovlašten. No predsjednik može imora sam predložiti i provoditi mjere za poboljšanje. U programu je 39 takvih mjera. Neke su nove, neke nisu, ali nisu bile korištene ili nisu bile korištene dovoljno. Neke mjere može pdizeti sam predsjednik suda, a neke može samo predložiti. Predstavljeni programa ima naslov “Problemi sudbene vlasti”. Morao sam to nazvati “izazovi”, ali to ne bi odgovaralo drami koja je nastala. Iznosim 22 problema vezana za sudbenu vlast”, poručio je Mrčela te krenuo iznositi probleme.

“Imamo dugostrajnost postupka. Možemo reći da je predmet opsežan i složen, međutim, bez obzira na to i o kojem je spisu riječ nema opravdanja da se po spisu ne radi 2,3 ili 6 godina ili da spis uđe u zastaru”, kazao je te dodao kako je sljedeči problem nadzor sudaca koji je manjkav.

Kao sljedeći je problem naveo “ponašanje nekih sudaca na sudu i izvan suda, kada je utvrđena povreda sudačkog kodeksa”.

“To pokazuje da sustavni mehanizam postoji i da djeluje, ali treba ga dalje koristiti dosljedno i uvijek kada postoji sumnja u neetičnost i odluku objaviti transparentno”, kazao je, prenosi N1. 

Četvrti je problem odgovornost sudaca. “DSV mora stegovne postupke rješavati u najkraćem mogućem roku i postupak ne smije trajati više od godinu dana”. Problem je i korupcija u sudstvu, kao i nedovoljni ljudski i ekonomski potencijali.

“Nema dovoljno sudačkih pripravnika, nema dovoljno savjetnika i svi suci i savjetnici nemaju dovoljno zapisničara. Nemaju dovoljno sudnica u kojima se može voditi parnica s 5 ili više sudionika”, napominje Mrčela.

Dodaje kako je problem i je preširoka mjerodavnost sudova, kao i loš dojam o pravosuđu koji stvara kritizerstvo sudbene vlasti. “Loš dojam stvara i floskula o sudačkoj kliki, oligarhiji i sudačkom autizmu. Na Vrhovnom sudu ne misle svi jednako niti isto, druga je stvar što se to ne žele shvatiti. Loš dojam stvara i floskula da sudstvo pripada jednoj političkoj opciji. Ponavljanje jedno te iste neistine neće je pretvoriti u istinu. Suci trebaju suditi neovisno o politici. Loš dojam stvara ozračje tzv. ustavne krize”, poručio je Mrčela.

“Problem koji utječe na loš dojam je i kada političar za sudbenu vlast kaže: ‘Neovisnost da, ali ne potpuno’. Nema potpune i nepotpune neovisnosti, drugi problem je to što to stvara dojam da politika upravlja sudstvom. Problem je to što pojedinim sucima neovisnost i samostalnost služi za prikrivanje nerada, bilo da je riječ o tome da ne rade dovoljno i li da biraju predmete pa rade samo važne predmete, a ne sve koje bi trebali. Redoslijed i okvirna mjerila vrijede za sve”, kazao je.

Dodao je kako je problem i u tome  što suci nikad neće suditi kako političari, profesori, novinari ili javnost misle da trebaju.

“Suci će suditi po zakonu i Ustavu. Predjednik suda ne može niti smije utjecati na odluke sudaca. Problem je u tome što se negativnosti u sudbenoj vlati kritizerski koriste zbog želje za kontrolom sudbene vlasti, a ne zato što se želi poštivati ustavno načelo prema kojem je sudbena vlast neovisna. Problem je u tome i što su neki kritičari bili u poziciji popraviti stvari, ali nisu. Ako je problem predsjednik Vrhovnog suda ili ako je predsjednik Vrhovnog suda rješenje onda je taj problem mogao biti rješen 2009. godine kada je broj građanskih spisa s 800 naglo počeo rasti te je 2017. dosegnuo broj od 18.000. Problem je stvoreno ozračje u kojem je normalno podcjenjivati i vrijeđati suce. Mi nismo u nogometnoj utakmici gdje je normalno pljuvati i gurati suce. Problem je podcijenjivanje čak i od onih na visokoj funkciji. Za to se mora ostvariti pretpostavka, citiram: ‘Da tijela državne vlasti ok,upiraju racionalni pojedinci, kako je to rekla docentica Horvat-Vuković. Racionalni pojedinci će racionalno provoditi Ustav i zakon”, poručio je u svojem izlaganju sudac Marin Mrčela.

Kandidati za šefa Vrhovnog suda pred Saborskim odborom, Dobronić: “Hrvatski suci su lijenčine, ali…”

Komentiraj