Kandidati za šefa Vrhovnog suda pred Saborskim odborom, Dobronić: “Hrvatski suci su lijenčine, ali…”

Saborski Odbor za pravosuđe u četvrtak u 13 sati započeo je razgovore s kandidatima za čelnu osobu Vrhovnog suda nakon čega će donijeti odluku koja je za ustavnog predlagatelja, predsjednika RH Zorana Milanovića, neobvezujuća.

Članovi odbora s kandidatima razgovaraju po abecednom redu pa je prvi Radovan Dobronić, novi kandidat predsjednika Milanovića za kojeg je unaprijed najavio da će ga predložiti Saboru za imenovanje.

Izlaganje suca Dobronića

“Kad se govori o izboru predsjednika Vrhovnog suda, onda se jednim dijelom stvari govore u dva pravca, jedan je da je veliki problem s neriješenim predmetima, sporošću u radu, a drugi dio se prigovara kvaliteti sudaca, pa čak i njihovom poštenju i to se smatra kao sustavno pitanje, da to nije iznimka, a sve skupa se svodi na prigovor da je sudstvo ili pravosuđe izgubilo minimalnu dozu povjerenja bez koje je sudački rad u bitnom otežan i to se osjeća u svakom segmentu sudačkog rada”, rekao je u svojem izlaganju Dobronić.

“Javnosti se problem velikog broja neriješenih predmeta predstavlja kao problem sudstva. Čak i sveučilišni profesori prava to odbacuju kao temu koja nije važna, ali ovdje su stvari jasne. Ovdje možemo napraviti bitnu usporedbu i to unutar EU-a. Uvijek imate zemlje koje slove kao dobre ili čak najbolje u EU-u i u svjetskim komparacijama. Nama je možda najbolje usporediti se s Njemačkom, s kojom smo povezani na puno raznih načina”, rekao je Dobronić.

Patrik Macek/PIXSELL

“Zaključak bi bio kad uspoređujemo hrvatsku situaciju s njemačkom, njemački suci su marljivi pa nemaju zaostatke, a hrvatski su lijenčine pa postoje nedostaci, ali to nije točno, rekao je Dobronić.

“Društvo i pravni poretci koji su organizirani i odgovorni, takva društva ne stvaraju neprestano sudske sporove, jer imaju dvije osobine koje se zovu organiziranost i odgovornost. U Italiji je, primjerice, odnos između građana i države specifičan i to je problem koji su i oni prepoznali i to je suština, taj bitan temelj za stvaranje razlika. Znači, razlike postoje, nije temelj sve u radu sudaca. Talijanski suci zbog toga rade i više, ali njima nitko zbog toga ne prigovara, svi su svjesni da nije poanta u tom radu ili neradu, a pogotovo ne kako se prikazuje da bi to gotovo isključivo bilo posljedica rada ili nerada sudaca”, kazao je Dobronić.

Sigurno je da nisu svi ti predmeti najteži slučajevi, ali oni stvaraju ono što se zove zagušenje sudova. To se drugdje koristi, ali ne kod nas. Treba napraviti pravilnu dijagnozu, bez pravilne dijagnoze nema ni pravilnog liječenja. U milijun predmeta se najmanje 200 do 300 tisuća su sporovi koji imaju veze sa samom državom, poduzećima u njihovu vlasništvu ili s jedinicama lokalne uprave i samouprave i njihovim komunalnim poduzećima. Svake godine se ponavlja na tisuće sporova, primjerice, između HEP-a i Grada Zagreba. Radi se o posljedicama nedovoljno dobrog upravljanja i to je sfera koja je u izravnom dosegu uprave i samouprave, dakle treba organizirati pravilno upravljanje, A da ne govorim o sporu tih poduzeća i građana. To je ono što lokalne uprave mogu srediti. Ako tijela lokalne uprave to srede, napravili su kolosalan posao. Nama ne treba čitati neke duboke ekonomske analize i kritike koje dolaze od uglednih časopisa, to se sve vidi na Trgovačkom sudu, to se sve odražava na radu”

“Da biste mogli promijeniti sustav, ne postoji apsolutno pravo vođenja postupka za svaki neplaćeni račun. Prvo račun mora biti izdan, mnogi su to zaboravili. Potom trebaju javni bilježnici izdati rješenje o ovrsi, tu nastaje problem. Njima se daju računodostvene isprave, a to nije isto. To javnim bilježnicima ubrzava posao. Treba promijeniti praksu javnih bilježnika, rekao je Dobronić.

Naša praksa izgleda ovako – primjenjujemo samo posebni dio, a onda slijedi pitanje je li rezultat toga posebnog dijela sukladan načelima. Ako nisu, onda slijedi korekcija. I zato se sad događa to da kad je kod nas jedan podizvođač tužio izvođača, kod nas se takvi zahtjevi odbijaju”, rekao je Dobronić koji je probio svojih 15 minuta izlaganja.

Na pitanje o osobnoj motiviranosti za prijavu za čelno mjesto Vrhovnog suda, osobito zbog činjenice da je naveo da je Vrhovni sud pasivan te da tužbe protiv novinara treba odbacivati. Pojasnio je, govoreći o pasivnosti Vrhovnog suda, kako je mislio na potrošačko pravo i ovrhe, da se procedura koja se sada provodi, nije u skladu sa sudom EU-a. “Bolje je da Vrhovni sud zauzme stav, da svaki mali sudac ima sudsku praksu na koju se može pozvati”, pojasnio je Dobronić govoreći o potrošačkim ugovorima.

O korumpiranosti sudstva

Zastupnik HDZ-a, Dražen Bošnjaković upitao je kako se misli nositi s tezama da je pravosuđe korumpirano.

“Generalno govoriti da je pravosuđe korumpirano zaista nije točno, to su besmislice koje se govore jer je stvoreno nepovjerenje. Ja mogu reći da 90 posto sudaca ne da nije korumpirano, nego radi čestito i u dobroj vjeri. Problem je u tome što sudstvo kao grana mora biti sto posto provjereno, u tom dijelu ne smije biti nijedan propust ni kod jednog suca, da bi netko primao neke darove, novac i zbog toga sudio ovako i onako”, rekao je Dobronić, dodavši da zbog jedan ili dva posto sudaca koji to rade trpi cijeli sustav.

“Radi se o tome što većina trpi, a minimalan broj radi u sustavu, a nije trebao. Ja mislim, s pozicije predsjednika, da vjerojatno predsjednik dobiva neke informacije, bilo od samih sudaca, a još više od samih stranaka. Meni su ljudi već sad počeli slati pritužbe, dok još nisam ni izabran. Tu sad treba dobro znati otkriti, neke su zlonamjerne, a ima i istinitih. Treba početi čačkati, ispitivati i preispitivati i ako postoji bilo kakva sumnja na korupciju, nema se tu što filozofirati, a da se prekine to sumnjičenje cjelokupnog sudačkog korpusa koje svim sucima otežava rad. Stranci koji dolaze iz inozemstva, temeljem tih nekih napisa u medijima, dođu kod nas i počnu se ponašati kao da je kod nas potpuna anarhija”, rekao je Dobronić.

O problemima u sudstvu

“Ja sam rekao, treba krenuti u organizaciju rada na prvostupanjskim sudovima. Prvo ćemo krenuti zaobilaznim putem na edukaciju ili upoznavanje privrednika o tome što je račun i kako postupati s njim. Tu treba održati čitavu seriju predavanja u HGK-u. Drugo, treba promijeniti praksu javnih bilježnika i treće, na sudovima organizirati kompletno drugačiji način rada, kad stignu prigovori, osnivaju se ovršni odjeli, koji će procjenjivati hoćemo li prigovore odbaciti ili ih prihvatiti i na taj način formirati parnični predmet”, rekao je Dobronić, dodavši da bi takav način rada doveo do smanjenja sudskih predmeta od 30 do 50 posto.

O stegovnom postupku

Pojasio je i zbog čega je protiv njega pokrenut stegovni postupak: “Te godine sam se bavio starim spisima i starim presudama i nisam pazio na postotke novih donesenih presuda”.

“Ja o tom postupku nisam obaviješten, to su mi tek novinari javili. Radi se o tome da te 2019. mi se kaže da nisam postigao tih 80 posto nego manje. To je sustav te postojeće metodologije i ja u toj godini sam manje-više radio, bavio sam se ili starijim predmetima, bilo je dosta žalbi i revizija, a dobio sam dosta spisa drugih sudaca, koji se vode kao riješeni, a kad se bavite njima to vam se ne prizna. To sam saznao tek kad sam vidio ta rješenja i kako se to obračunava”, rekao je Dobronić.

“Baš se previše ne osjećam pogođen time. To je potpuno promašeno i pogrešno”, rekao je Dobronić, istaknuvši probleme u sudstvu, koje ne “obračunava” u rad rad na spisima drugih sudaca.

Patrik Macek/PIXSELL

Svi imaju 15 minuta

Nakon njega svoje će programe predstaviti Barbara Gundić, Marin Mrčela, Lana Peto Kujundžić i Šime Savić.

Svaki kandidat ima 15 minuta za predstavljanje svog programa nakon čega će pola sata odgovarati na pitanja. Sjednica bi, prema dnevnom redu, trebala trajati do 17,30 sati.

Predsjednik Milanović još je sredinom kolovoza kazao kako je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju franak, njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat, da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad.

Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nisu a priori protiv bilo kojeg kandidata. Najavio je da će vidjeti programe, ali i što će o kandidatima reći saborski Odbor za pravosuđe i Opća sjednica Vrhovnog suda.

To tijelo, koje čine svi suci Vrhovnog suda, početkom rujna s 29 glasova podržalo je kandidaturu svog kolege i v.d. predsjednika Vrhovnog suda, dok je Dobronić dobio četiri glasa. Ostalim kandidatima vrhovni suci nisu dali ni jedan glas.

Vrhovni sud pojasnio odluku: “Mrčela se istaknuo; Dobronić nema potrebno znanje i iskustvo, iznosi preporuke koje ne bi smio…”

U objavljenom mišljenju Opće sjednice istaknuto je kako je tijekom rasprave izraženo da Mrčelin životopis “daje dovoljna jamstva da bi uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnoga suda”. Istaknuli su i da jedino Mrčelin plan rada prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda.

Za Dobronića je, pak, tijekom rasprave istaknuto da “nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u Republici Hrvatskoj”. Dobroniću su prigovorili da nema iskustva u rukovođenju, ali i da nije ispunjavao svoju sudačku normu. Ustvrdili su i da u programu rada ne daje ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti.

Odvjetnik Pavasović Visković: “Milanović je prijedlogom suca Dobronića radikalizirao stvar”

Novi javni poziv, zaključen 6. kolovoza, Državno sudbeno vijeće (DSV) je raspisalo 28. lipnja, nakon što Sabor za predsjednicu Vrhovnog suda nije izabrao raniju Milanovićevu kandidatkinju Zlatu Đurđević.

Milanovićev prijedlog da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje ta profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Sabor je krajem lipnja odbio s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih.

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20. srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud je tada poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.

‘Predsjednik Milanović u svojim izjavama vrlo često dobro i točno je detektirao sve probleme u pravosuđu’

Komentiraj