Percepcija privatne inicijative u zdravstvu u javnosti nije pozitivna. Zbog toga Hrvatska liječnička komora želi pružiti podršku svojim članovima i ojačati status svih onih koji su poduzetnici, zaposlenici ili suradnici u privatnom segmentu hrvatskog zdravstvenog sustava. Stoga je osmišljena akcija “Deset dana bez čekanja” koja će građanima omogućiti da upoznaju privatnu praksu jer će od 5. do 15. lipnja privatne zdravstvene ustanove nuditi svoje usluge po povoljnijim cijenama. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore, tim povodom razgovarao je za Nacional.

NACIONAL: Zašto se Hrvatska liječnička komora odlučila za ovu akciju podrške privatnom zdravstvenom sektoru?

Iako prvenstveno zastupamo interese i prava liječnika u Hrvatskoj, jako nam je stalo do potpune održivosti hrvatskog zdravstvenog sustava. Zato sagledavamo sustav u cjelini, kroz sve aspekte pa tako i evaluiranje uloge privatne inicijative u zdravstvu. Smatramo da u tom pogledu ima puno prostora za napredak koji bi bio koristan i za pružatelja i za one kojima se pruža usluga.

NACIONAL: Što želite postići akcijom “Deset dana bez čekanja”?

Projektom želimo hrvatskim građanima predstaviti širinu ponude i kvalitetu usluge privatnih zdravstvenih ustanova i destigmatizirati te argumentirano pobiti negativnu percepciju o privatnoj inicijativi u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

NACIONAL: Smatrate da postoji negativna percepcija o privatnoj praksi u zdravstvu?

To uopće nije upitno. Percepcija privatnog zdravstva u javnosti nije pozitivna. Štoviše, dobar dio građana privatnike u zdravstvu doživljava neželjenom konkurencijom državnom zdravstvu, a privatnu zdravstvenu uslugu nedostupnim luksuzom, namijenjenom samo iznimno bogatim pojedincima. To i ne čudi s obzirom na to da u javnosti, kad se govori o privatnoj praksi u zdravstvu, dominiraju zastrašujući termini poput “posljednji čavao u lijes solidarnog javnog zdravstvenog sustava”, privatizacija, tajkunizacija javnog zdravstvenog sustava, amerikanizacija hrvatskog zdravstva i slično.

NACIONAL: Kako tumačite te stavove?

Djelomično zbog nedovoljne informiranosti, sklonosti predrasudama i lošim iskustvom koje nam je donijela privatizacija društvene imovine. Mnogi privatnu inicijativu u zdravstvu poistovjećuju s privatizacijom postojećih zdravstvenih ustanova, što je potpuno pogrešno.

NACIONAL: Kako privatni i državni zdravstveni sektor surađuju u razvijenim europskim državama, a kako u Hrvatskoj?

Iskustva najrazvijenijih i najuspješnijih europskih i svjetskih zdravstvenih sustava ukazuju na to da je sinergija javnog i privatnog sektora u zdravstvu važan preduvjet stvaranja sveobuhvatnog, kvalitetnog, dostupnog i učinkovitog zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj takav koncept još uvijek nije zaživio. Država, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne prepoznaje i gotovo uopće ne koristi ljudski i infrastrukturni potencijal privatne zdravstvene prakse. Iako je u Hrvatskoj u privatnom zdravstvenom sektoru zaposleno gotovo 12.000 ljudi, odnosno 16 posto svih zaposlenih zdravstvenih djelatnika i iako privatni sektor posjeduje oko 17 posto ukupne medicinske opreme u državi, HZZO za usluge privatnih zdravstvenih ustanova izdvaja samo 1,8 posto sredstava iz svog budžeta.

NACIONAL: Zastupate stav da bi HZZO trebao više surađivati s privatnicima i transferirati im više novca. Zašto bi to bilo u interesu “običnog” hrvatskog građana koji uplaćuje ili ne uplaćuje zdravstveno osiguranje HZZO-u?

Prvenstveni interes svakog zdravstvenog osiguranika je efikasno dobivanje kvalitetne zdravstvene usluge. Upravo to im može ponuditi hrvatski privatni zdravstveni sektor. HZZO i privatnici trebaju se dogovoriti o zatvaranju financijske konstrukcije takve suradnje. Smatram da je moguć dogovor na obostranu korist. HZZO bi u slučaju dogovora plaćao samo medicinsku uslugu. Izgradnja, opremanje, kadroviranje, stručno usavršavanje, plaće i sve režijske troškove snosio bi vlasnik. Dakle, državni proračun bi se dobrim dijelom rasteretio. Osim toga, rasteretio bi se i javni državni zdravstveni sustav, čime bi se mogle bitno reducirati pojedine liste čekanja.

NACIONAL: Koje su komparativne prednosti privatne zdravstvene inicijative u odnosu na državni zdravstveni sektor?

Naglasio bih prije svega racionalnost poslovanja i bolju kontrolu svih poslovnih procedura u menadžerskom pogledu. Osim toga privatnici, za razliku od dobrog dijela državnog zdravstvenog sektora, i u praksi a ne samo na papiru, podliježu strogim uvjetima kontrole u pogledu Pravilnika o prostoru i minimalnim tehničkim uvjetima, redovito obnavljaju opremu te ulažu u stručno usavršavanje svih svojih zdravstvenih djelatnika. I ono što se nikako ne smije zanemariti, oni za svoje poslovanje odgovaraju vlastitom imovinom i osobnim ugledom. U državnoj službi odgovornost još uvijek nije na toj razini.

NACIONAL: Kad počinje kampanja “Deset dana bez čekanja” i kako je osmišljena?

Projekt će se realizirati od 5. do 15. lipnja. Tada će ponajbolje privatne zdravstvene ustanove širom Hrvatske, od najvećih privatnih bolnica do usko specijaliziranih privatnih ordinacija, ponuditi građanima svoje zdravstvene usluge po financijski povoljnijim uvjetima i u terminima prilagođenim klijentima. Promidžbene aktivnosti vezane uz projekt započele su ovim razgovorom.

NACIONAL: Što znači da će određene privatne ustanove ponuditi određene usluge i po kojim cijenama će se one nuditi?

Vrstu zdravstvene usluge koja će se tijekom “Deset dana bez čekanja” nuditi, kao i njihovu cijenu, odredit će naši partneri – privatne zdravstvene ustanove. Ideja je da cijene budu povoljnije od onih uobičajenih redovitih cijena i u skladu s Komorinim pravilnikom. Svi detalji o projektu mogu se pronaći na službenoj stranici projekta www.10dana.hr. Projekt će pokriti cijelu Hrvatsku i okupit će brojne privatne zdravstvene ustanove različitih djelatnosti i kapaciteta. Namjera nam je da zaživi kao redovita godišnja aktivnost Komore koja će se održavati dvaput godišnje i u okviru koje će se održavati i organizacijski i stručni skupovi te skupovi prateće industrije koja ima doticaj s ovim specifičnim segmentom pružanja zdravstvene usluge.