Manje od tri mjeseca ostalo je do 10. obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Postavlja se pitanje – gdje smo bili 2013., a gdje smo danas, 2023. godine.
Podsjetimo, ulazak u NATO, a zatim i u Europsku uniju predstavljen je kao nacionalni strateški cilj od povijesne važnosti za našu zemlju.
Govorilo se da će sve to pridonijeti prosperitetu hrvatskih građana te rastu životnog standarda.
Danas, u vrijeme jedne od najvećih kriza u Europi u novijoj povijesti, suočavamo se s visokom inflacijom, velikim rastom cijena, a sam rast plaća ne prati ekonomske probleme s kojima se suočavaju i Hrvatska i druge zemlje.
Hrvatska se ne može pohvaliti
Hrvatsku je od 1. srpnja 2013., kada smo formalno postali dio Europske unije, vodilo ukupno pet vlada na čijem čelu su bila ukupno četiri premijera.
Gledajući tržište rada, konkretno, koliko zarađuju građani Europske unije po jednom radnom satu, Hrvatska se ne može pohvaliti da se približila Europskom prosjeku.
Infografika govori sljedeće:
Photo: HRT/Screenshot. Izvor: Eurostat
Analizirajući podatke, a riječ je o podacima Eurostata, prosječna cijena radnog sata u Europskoj uniji najviša je u jednoj od najbogatijih zemalja Unije – Luksemburgu.
Ondje prosječno za odrađeni sat možete dobiti 50,7 eura.
Slijedi Danska s 46,8 dok je na trećem mjestu Belgija s 43,5 eura.
To je, dakle, vrh Unije, a Hrvatska je pri samome dnu.
Prosječno jedan radni sat u našoj zemlji vrijedi 12,1 euro.
Lošije su samo Mađarska s 10,7, Rumunjska s 9,5 te Bugarska s 8,2 eura.
U Sloveniji cijena radnog sata dvostruko viša nego u Hrvatskoj
Pogledamo li okružje, u Sloveniji je radni sat prosječno plaćen 23,2 eura, dakle, gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj, a u zemljama koje su nam nekada “gledale u leđa”, poput primjerice Češke i Slovačke, radni sat vrijedi znatno više – u Češkoj 16,4, a Slovačkoj 15,6 eura.
Otkako su počele ekonomske neprilike u Europi zbog COVID-a, a zatim i agresije Rusije na Ukrajinu, cijena radnog sata nejednako je rasla.
U odnosu na 2012. u 2022. najviše je cijena radnog sata porasla u Bugarskoj (15%), Litvi (13%) te Rumunjskoj (12%).
Najmanji porast zabilježen je u Danskoj, Finskoj i Italiji, a iznosio je 2%.
Komentari