Premijera scenskog projekta utemeljena na velebnom djelu austrijskog književnika Karla Krausa (1874 -1936), megadrami  Posljednji dani čovječanstva, u režiji Branka Brezovca, održat će se u subotu u 21:30 u Muzeju suvremene umjetnosti, a ulaz je za sve besplatan.

Posljednji dani čovječanstva, tvorevina je neobične, titanske strukture i nomenklature o raspadu čovječanske logike od početka Prvog svjetskog rata. Najbliža je određenju Lesedrame (poput Goetheova Fausta), i prelazi svojim opsegom i zamahom granice najizdržljivijih scenskih mogućnosti.                                                                               

Kraus je svoje remek djelo koncipirao na vulkanskoj akribiji (oksimoron!) prijepisnosti. To je ona prijepisnost koju bi hrvatski pjesnik Ilija Jakovljević, i sam uznik ratnih progona, odredio kao prijelaz iz sna u san (…iz sna u san probudiše druzi…). Apsurd stvarnosti Habsburške Monarhije Prvoga svjetskog rata ima sve somnambulne karakteristike, i ne treba ga dodatno diskurzivno podizati (na način npr. Hašekova Dobrog vojnika Švejka). Tako je Krausov rad zapravo  velika zbirka medijskih citata, surove upotrebe najnevjerojatnih, demagoških  eskapada, koji osupnjuju namjernim nedostatcima poanti, odlika koje je Brecht nazivao gestualnim. Iznevjeravaju se očekivanja; tu je na djelu punokrvni,  namjerni izostanak literarnih i dramaturških mehanizama lukavosti kojima su to vrijeme suvereno vladali Hofmannsthal i Schnitzler. Ovdje se efekt proizvodnje zanemaruje u ime etičke rukotvorine.

Djelo je u skraćenim oblicima i adaptacijama, doživjelo tek nekoliko izvedbi i ostaje permanentnim izazovom općeizvedbenoj svjetskoj praksi.