Teret migrantske krize treba se pravednije raspodijeliti po cijeloj BiH, rekla je u četvrtak povjerenica Europske komisije (EK) za unutarnju sigurnost Ylva Johansson u migrantskom kampu Lipa kraj Bihaća.

“Vidimo potrebu za boljom podjelom tereta migrantske krize, da svi dijelovi Bosne i Hercegovine budu dio upravljanja migracijama”, rekla je Johansson.

Kamp Lipa nalazi se dvadesetak kilometara od Bihaća, podalje od naseljenih mjesta. U njemu je neslužbeno smješteno oko 800 migranata, većinom iz Pakistana i Afganistana. Dijelom je izgorio u prosincu prošle godine, nakon čega je bosanskohercegovačka vojska ondje postavila šatore.

Ilegalni migranti ranije su većinom bili smješteni u kampu Bira u Bihaću, opremljenom europskim sredstvima, koji je zatvoren u rujnu 2020. zbog protivljenja građana i lokalnih vlasti.

Johansson je u četvrtak rekla da je zatvaranje Bire bila pogreška. U Lipu je, kaže, stigla zbog zabrinutosti o „humanitarnoj krizi” nakon požara. Istaknula je kako se danas vidi napredak uvjeta u kojima su migranti.

“Naša odgovornost je da upravljamo migracijama na uredan način, da oni koji trebaju dobiju međunarodnu zaštitu, ali i da se ostali vrate u zemlju porijekla”, rekla je Šveđanka i naglasila da se “uvijek treba podsjetiti da i oni koji nemaju pravo ostati u EU-u imaju svoja prava i dostojanstvo”.

Naglasila je i potrebu osnaživanja kapaciteta za upravljanje ilegalnim migracijama u BiH, poput ubrzavanja procesa odobravanja ili odbijanja azila.

Dodiku su oni ološ

Premijer Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić u Lipi je rekao da novi europski pakt o azilu i migracijama, o čemu Johansson pregovara s državama članicama, predviđa vraćanje migranata na vanjske granica EU-a, zbog čega će BiH biti „najviše pogođena i na to se mora pripremiti”.

“Predviđa se da će BiH biti čekaonica migrantima za azil u europske zemlje ili za deportaciju u svoje zemlje”, kazao je Ružnić.

Premijer županije je delegaciji EK naglasio kvotu migranata za koje njegova županija ima kapacitete, njih 2500, pa također pozvao na pravedniju raspodjela migranata u ostale dijelove BiH.

“Prepoznati su napori BiH, ali i značajni nedostaci u raspodjeli tereta u cijeloj državi”, rekao je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić u Lipi.

Prema procjenama EK, u BiH se trenutno nalazi oko 8 tisuća migranata, a većinu tereta krize nose Unsko-sanska županija i Sarajevo.

Član predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik u siječnju ove godine odbacio je mogućnost da se migrante smjesti na prostoru njegovog entiteta, rekavši da „na prostoru RS neće biti migrantskih centara”.

U četvrtak je pak migrante u BiH nazvao „ološem”.

Migracije nisu raketna znanost

Johansson u petak putuje u Sarajevo gdje će se sastati s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i lokalnim agencijama zaduženim za migracije.

Švedska političarka, koju je Politico prozvao „lijevim krilom” socijaldemokratske stranke, smatra kako migracije nisu egzistencijalna kriza za Europu, nego nešto čega je uvijek bilo i bit će.

“Moramo bolje upravljati migracijama, to nije raketna znanost i to se može”, rekla je u rujnu u razgovoru za emisiju EU Scream.

Odrasla u multikulturalnom dijelu Švedske, u obitelji s posvojenom sestrom iz Koreje, Johansson je istaknula kako populisti koriste nedostatak zajedničke migrantske politike da „dramatiziraju” pitanje migracija.

“Migracije nisu kriza. To je normalno i događa se uvijek”, kazala je Johansson u rujnu, naglasivši da u Europu godišnje stiže oko 2,5 milijuna legalnih i 140 tisuća ilegalnih migranata te kako Europa više nije u situaciji kao 2015. kad su na kontinent stizali milijuni izbjeglica.