Iznos kojim barataju u Ministarstvu kristalizirao se kroz razgovore ministra Predraga Štromara s upraviteljima zgrada i izvođačima. U cijelu priču od početka su uključeni i statičari, a iz Ministarstva podsjećaju da su zagrebački Građevinski fakultet i Komora inženjera građevinarstva izradili model procjene troška obnove nakon potresa u Zagrebu i okolici. Prema prvoj preliminarnoj i okvirnoj procjeni, iznos je troška obnove oko 42 milijarde kuna. – Riječ je o optimalnom trošku koji je sugerirala struka, a koji će služiti kao temelj za modele sufinanciranja. Da bismo mogli uopće prijaviti sufinanciranje prema EU fondovima, Svjetskoj banci ili pak prema drugim izvorima, morali smo imati preliminarni trošak obnove, koji zasigurno nije konačan – kažu u Ministarstvu.

Ističu i kako je gotov tekst zakona koji bi trebao regulirati obnovu Zagreba. On je trenutačno u prethodnoj proceduri, što znači da je poslan drugim ministarstvima i nadležnim tijelima na prethodno mišljenje, nakon čega će uslijediti i javna rasprava. Paralelno se donose rješenja za hitne slučajeve, sanaciju dimnjaka i osiguravanje tople vode. Što se sufinanciranja tiče, u samom zakonskom prijedlogu predviđena je naknada troškova za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, zabatnog zida i dizala, donosi Večernji list.