Podaci Državnog zavoda za statistiku: 51 posto mladih žena u Hrvatskoj ima diplomu

Autor:

Pixabay

U Hrvatskoj danas živi više mladih žena s diplomom nego onih koje nemaju fakultetsko obrazovanje, a u dobnoj skupini od 25 do 34 godine visoko obrazovanje ima čak 51 posto žena, piše u utorak Jutarnji list o posljednjim podacima Popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku.

S udjelom od 51 posto visokoobrazovanih žena u dobi od 25 do 34 godine, Hrvatska je premašila prosjek EU koji je lani, po podacima Eurostata, iznosio 47,6 posto.

Istodobno kod muškaraca je situacija bitno drukčija jer u toj dobnoj skupini visoko obrazovanje stekla je tek trećina muškaraca, odnosno njih 32,8 posto, dok je prosjek EU iznosio 36,5 posto.

Sociologinja iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Marija Brajdić Vuković kaže da su očekivali rast udjela visokoobrazovanih u cjelokupnom društvu, osobito među ženama, jer je iz godine u godinu sve veći udio djevojaka koje upisuju i završavaju fakultet i koje u globalu već neko vrijeme značajno premašuju udio upisanih mladića.

Pokazalo se da su muškarci skloniji birati zanimanja koja jamče dobru i visoku zaradu uz što kraću potrebu obrazovanja, a žene su sklonije duljem obrazovanju za zanimanja koja nude siguran posao, ali, najčešće, i niža primanja.

“Žene su ostale u zanimanjima koja su ‘ženska’, poput socijale i školstva, te su postale nadmoćna većina u zanimanjima iz kojih su muškarci pobjegli, poput medicine. No, osim što muškarci, generalno gledajući, unatoč doista značajno nižem obrazovanju i dalje imaju veće plaće od žena, to je slučaj čak i u zanimanjima u kojima žene pretežu, pa čak i u državnom i javnom sektoru, u kojem su koeficijenti plaća jednaki. Razlog leži u tome što žene i dalje ne napreduju i ne nalaze se na rukovodećim pozicijama koje nose i bolje plaće”, tumači Marija Brajdić Vuković.

Visoko obrazovanje za žene ne znači ni manje kućanskih poslova. Istraživanja Instituta pokazuju da visokoobrazovane žene obavljaju jednak udio kućanskih poslova i poslova vezanih za djecu kao i one s niskim obrazovanjem.

U cjelokupnoj populaciji Hrvatske starijoj od 15 godina visokoobrazovani čine 24,1 posto, što znači da je gotovo svaki četvrti radno sposobni stanovnik završio višu školu, fakultet ili više od toga. To je značajan skok od čak 50 posto u odnosu na Popis otprije deset godina, kad je u Hrvatskoj visokoobrazovanih bilo 16 posto. U ukupnoj populaciji EU, ne računajući mlađe od 15, visokoobrazovanih je 30-ak posto, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.