S uskrsnim je blagdanima počela turistička predsezona. Jedni od vjesnika sezone su nautičari, a koliko ih je u marinama na Jadranu za HRT su komentirali direktor ACI marine Cres Alen Šepuka i direktor ACI marine Korčula Marko Skokandić.

Uskrsni su blagdani ove godine vješto nagovijestili dolazak ljetne turističke sezone zabilježivši velik broj noćenja na Jadranu i njegovim otocima

Alen Šepuka, direktor ACI marine Cres, smatra da je ovogodišnji produženi vikend prošao uspješno i u skladu s očekivanjima, a optimističan je u vezi nadolazeće sezone.

Dok je na Cresu uskršnji vikend bio uspješan, na Korčuli je posjetiteljima, ali i radnicima, vrijeme poremetilo očekivanja.

Obje su marine popularne i iznimno bitne za hrvatski nautički turizam te obje ulažu i pridonose obnovi marinskih infrastruktura kao i raznolik kulturološki, ali i gastronomski sadržaj ponuđen posjetiteljima.

Marini Korčuli je za daljnji rad bila potrebna temelja rekonstrukcija. Lukobran je za ovu tranzitnu marinu bio u vrlo lošem stanju, no obnovio se s investicijom od 25 milijuna kuna.

Nedostatak radne snage

“To je najbitniji dio pomorske marine”, istaknuo je Marko Skokandić te dodao da je faza obnove marine u svojim završecima, no da imaju još planova.

Šepuka ističe da je najveći izazv trenutno u turizmu svugdje radna snaga, no da je u usporedbi s ostalim turističkim sektorima situacija u marinama zadovoljavajuća.

“Tržište radne snage je problematično te nam je jedan od strateških zadataka u budućnosti da o tome vodimo računa”, dodao je Skokandić.

Mnogi u nautičkom turizmu imaju već predbilježene sezonske radnike koji im olakšavaju posao. Osim studenata u marinama imaju sezonske radnike koji su dobili status sezonskih radnika. Prema tom statusu zaposlenici marine imaju određena primanja putem Zavoda za zapošljavanje tijekom zime, a u svibnju dolaze na sezonu.

Suradnja s lokalnom zajednicom

Kako bi nautički turizam mogao kvalitetno funkcionirati od prekomjerne je važnosti postojanje kohezije između marine i lokalnog mjesta.

Na Korčuli, ističe Skokandić, svi su povezani u jednu cjelinu jer, kako kaže, marina se nalazi u samom centru grada te je dio svakodnevnog ambijenta i pristupačna je turistima.

“Marinu tu nismo zatvorili. Godišnje kroz nju prođe 50 tisuća ljudi i malo više, a mnoge su druge uslužne djelatnosti u njezinoj blizini koje i turisti posjećuju. Taj je suživot isprepleten u svim smjerovima”, rekao je.

Problem s otpadom

Prikupljanje otpada i komunikacija marina s mjesnim vlastima primjer je zašto bez “suživota marina i lokalnih zajednica” nautički turizam ne bi mogao funkcionirati.

Skokandić je izjavio da bi se marina, ako se smeće na Korčuli ne pobere u dva dana, morala zatvoriti, stoga grad i otok koji mnogi znaju i kao Mali Dubrovnik, rade na održavanju suradnje.

Oba su se direktora za kraj nadovezala na dolazak eura i ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor.

Šengen i euro su nazvali “vjetrom u leđa” koji će pridonijeti ostvarivanju očekivanih dobrih rezultata na kraju sezone.