PLENKOVIĆEV ‘PAKLENI PLAN’: Ako Kolinda pobijedi, odmah ide na parlamentarne izbore, a rivale miče s lista

Plenkovićevi protivnici u strahu su jer misle da će ih on ‘posmicati’ prije unutarstranačkih izbora, dijelom će i zato dio njih opstruirati kampanju Kolinde Grabar-Kitarović jer ako pobijedi ona, Plenković odmah nakon predsjedničkih može raspisati i parlamentarne izbore, a njih tada neće biti na listama

Žestoka kampanja koja je unutar HDZ-a nedavno započela protiv njegova predsjednika i premijera Andreja Plenkovića, rezultat je straha i procjene, ponajviše ljudi iz desnog krila stranke, da će on pokušati svoju pobjedu na unutarstranačkim izborima osigurati jednim manevrom, odnosno da će odmah nakon predsjedničkih izbora raspisati i parlamentarne kako bi se oni odvili prije unutarstranačkih. Činjenica da će Hrvatska u tom trenutku predsjedati Europskom unijom Plenkoviću ne bi trebala predstavljati problem jer bi on i dalje od trenutka raspisivanja izbora vodio tehničku vladu, a time i EU. Ujedno bi na račun predsjedanja i svoje vlastite uloge, gdje bi do izražaja došla njegova spretnost u bavljenju europskih temama i ophođenju s vodećim ljudima EU-a, računao na nešto veću potporu birača. Potvrdio je to Nacionalu dobro upućen izvor blizak HDZ-u. No, prema tvrdnjama tog izvora, Plenković bi se na takav korak odlučio samo u slučaju pobjede aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kao kandidatkinje HDZ-a na predsjedničkim izborima.

“Zato je Plenković tako žestoko krenuo s podrškom njezinoj kandidaturi”, tvrdi izvor blizak HDZ-u. To je ujedno jedan od razloga što Plenkovićevim protivnicima pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović nije u interesu i što se procjenjuje da bi upravo s te strane moglo doći do svojevrsnih opstrukcija njezine kampanje.

Visoki izvor blizak premijeru Plenkoviću za Nacional je potvrdio da su strahovanja desnice opravdana. On je o tome rekao:

„Desnica je bazično u pravu. Nakon rekonstrukcije Vlade Plenkoviću se vratilo samopouzdanje. U više navrata među najbližim suradnicima izjavio je da više nikome neće dopustiti da se s njime poigrava – kako oporbi i koalicijskim partnerima, tako ni unutarstranačkoj oporbi. Učinit će sve da Kolinda pobijedi, a jedna od ključnih točaka u ovom periodu za njega će biti i usvajanje zadnjeg proračuna u ovom mandatu. Nakon toga Plenković će biti brz na okidaču i sve agresivniji. Bit će mu sasvim svejedno hoće li predsjedanje EU-om odraditi kao premijer ili tehnički premijer. To ne znači da će se to dogoditi niti da će Plenković to forsirati, ali će svima jasno dati do znanja da može ići na prijevremene izbore.“

Žestoka kampanja koja je unutar HDZ-a nedavno započela protiv Plenkovića, rezultat je straha i procjene ponajviše ljudi iz desnog krila stranke da će ih pokušati eliminirati prije unutarstranačkih izbora

Već se neko vrijeme prvenstveno iz desnog krila HDZ-a plasiraju teze da je članstvo stranke iznimno negativno raspoloženo i prema Andreju Plenkoviću i prema predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović te se tvrdi da će dobar dio članova HDZ-a na predsjedničkim izborima glasati za njezinog najvećeg protivnika s desnice Miroslava Škoru. Neki članovi HDZ-a svoje nezadovoljstvo iskazuju i javno, ali najveći dio njih najkritičnije komentare ostavlja u zatvorenim grupama na društvenim mrežama. Iz tih komentara jasno je da oni svoj glas neće dati Kolindi Grabar-Kitarović te da ne žele da Plenković po isteku mandata nastavi voditi HDZ. Na temelju toga ne može se, međutim, procjenjivati koliki je stvaran broj takvih nezadovoljnika i hoće li se i ovoga puta dogoditi “ustanak protiv Plenkovića”, kao na izborima za Europski parlament, kad je HDZ osvojio tek 22,72 posto glasova, što je bilo znatno manje od onog što je vodstvo stranke najavljivalo i očekivalo. HDZ je na tim izborima osvojio samo 43.000 glasova više od SDP-a i jednak broj mandata, četiri. Peti mandat HDZ-u će pripasti tek formalnim izlaskom Velike Britanije iz Europske unije, odnosno provedbom Brexita.

No slab rezultat HDZ-a tada se tumačio ne samo činjenicom da je Plenković prvo mjesto na listi dao stranački još nedovoljno etabliranom Karlu Ressleru te da je i ostatak liste uglavnom bio sastavljen od sličnih stranačkih kadrova, već i svojevrsnom osvetom desnog krila HDZ-a zbog nekih Plenkovićevih ranijih poteza. Prvenstveno zbog načina na koji je, po njihovu mišljenju, protivno volji većine članova HDZ-a progurao Istanbulsku konvenciju. Bilo je to pitanje oko kojeg se mobilizirao dobar dio članova HDZ-a, pogotovo onih nesklonih Plenkoviću.

Isti ti krugovi pod svaku cijenu žele srušiti Plenkovića na unutarstranačkim izborima i naći mu zamjenu, odnosno novog predsjednika HDZ-a koji će više odgovarati njihovu shvaćanju konzervativnog i desno orijentiranog političara.

Kao dva najistaknutija kandidata u tom kontekstu spominju se Davor Ivo Stier i Miro Kovač, mogućnost svoje kandidature najavio je i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a u kuloarima se spominju i još neka imena – od manje vjerojatnog Tomislava Tolušića, bivšeg ministra poljoprivrede opterećenog aferama, pa čak do Olega Butkovića, ministra mora, prometa i infrastrukture koji tvrdi da se nema namjeru kandidirati, ali se njegovo ime stalno pojavljuje u različitim kombinacijama.

Prema nekim procjenama, Plenkoviću bi odgovarao što veći broj kandidata jer bi se tako glasovi desnog stranačkog krila raspršili pa su se pojavile i najave da bi Stier i Kovač možda mogli nastupiti zajedno, iako zasad iz krugova bliskih i jednom i drugom potencijalnom kandidatu odbacuju tu mogućnost.

Kako ipak ne bi previše riskirao, Plenković računa i s mogućnošću raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora. To mu je prvenstveno važno jer bi – iz pozicije predsjednika HDZ-a – on bio taj koji bi odlučivao o tome tko može, a tko ne može biti na listi te bi proveo svojevrsno “pročišćenje” kadrova.

Da je to jedna od mogućih varijanti o kojoj se uistinu razmišlja i u Plenkovićevom krugu, Nacionalu je još prije više tjedana potvrdio izvor blizak vrhu HDZ-a koji je rekao:

“U Plenkovićevim rukama tada bi bili i sukno i škare.”

To nikako ne znači da bi Plenković s izbornih lista izbacio svoje izravne političke konkurente poput Davora Ive Stiera i Mire Kovača, jer bi zbog takvog poteza mogao naići na velik otpor u stranci. No nije posve izvjesno hoće li na listi biti mjesta za bivše ministre opterećene aferama poput, primjerice, Tomislava Tolušića, Gorana Marića, Gabrijele Žalac, Lovre Kuščevića… U svakom slučaju, na listama ne bi bilo nekih drugih imena za koje Plenković procjenjuje da otvoreno rade protiv njega. Ako se uistinu provede plan o prijevremenim izborima, bit će zanimljivo vidjeti smatra li Plenković da je jedan od takvih i predstavnik branitelja Stiv Culej te što će učiniti s predsjednikom HVIDRA-e Josipom Đakićem.

‘Miro Kovač završio je Sorbonu, po nekim kriterijima bolje je obrazovan od Plenkovića, govori strane jezike, ima međunarodne kontakte, a po orjentaciji prihvatljiviji je HDZ-ovcima’, kaže izvor iz desnog krila

Najzanimljivija će, svakako, biti pozicija Milijana Brkića, potpredsjednika Sabora i aktualnog zamjenika predsjednika HDZ-a. Trenutno nema konkretnih znakova da bi se Plenković usudio Brkića eliminirati s liste, no Plenković bi se tu mogao poslužiti trikovima nekih od svojih prethodnika i svoje protivnike staviti na liste u izbornim jedinicama u kojima HDZ lošije stoji pa će oni automatski osvojiti manje preferencijalnih glasova.

A upravo broj preferencijalnih glasova jedan je od glavnih aduta i pokazatelja uspješnosti nekih od Plenkovićevih protivnika, posebno kad se u unutarstranačkim kružocima diskutira o tome kakvu tko poziciju u HDZ-u zauzima u odnosu na broj glasova. Tako se često ističe da kandidati koji su osvojili veliki postotak glasova, poput Davora Ive Stiera i Mire Kovača, danas nisu ni na kakvim značajnim pozicijama u stranci, dok je, primjerice, Gordan Jandroković s osvojenih 808 glasova postao i glavni tajnik stranke i predsjednik Sabora, a Davor Božinović imenovan je nakon smijenjenog Kovača međunarodnim tajnikom stranke, iako je Kovač na izborima osvojio 12.751 glas, a Božinović tek 475 glasova.

U svakom slučaju, čak i da nikoga od političkih protivnika iz HDZ-a ne makne s liste, Plenkoviću prostor ostaje otvoren na onim mjestima koja su na prošlim izborima zauzimali kandidati poput Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, koji su se u međuvremenu razišli s HDZ-om i osnovali svoju stranku, ili pak Željka Glasnovića koji se također pretvorio u jednog od najžešćih protivnika HDZ-a. Na njihova mjesta Plenković bi mogao staviti ljude bliže njegovu političkom profilu.

U svakom slučaju, Plenković će se i dalje morati suočavati sa žestokom ofenzivom koja mu dolazi iznutra, iz HDZ-a. Iz krugova bliskih njegovim političkim protivnicima Nacional doznaje da će oni graditi svoj rejting na spornim točkama na kojima u desnom krilu HDZ-a smatraju da je Plenković naprosto “pao”. U tom smislu svakako će se eksploatirati podsjećanje na Istanbulsku konvenciju, ali i zahtjev udruge U ime obitelji za izbornim referendumom. Naravno, tu je i neizostavna tema – Milorad Pupovac. Neki od kandidata, poput Mire Kovača, mogli bi isticati da imaju jednaku, ako ne i višu razinu naobrazbe, ali da pritom svojim političkim backgroundom više odgovaraju profilu konzervativnog političara.

Jedan od izvora iz desnog krila stranke to je ovako opisao:

“Miro Kovač završio je Sorbonu, po nekim kriterijima bolje je obrazovan od Plenkovića, a govori i jednako ili više stranih jezika od njega. Također ima razvijene međunarodne kontakte, a opet je po svojoj političkoj orijentaciji prihvatljiviji HDZ-ovcima. Samo je pitanje može li dobiti širu podršku.”

Komentiraj