Izložba “Stephan Lupino”, otvorena u srijedu navečer u Galeriji Klovićevi dvori, predstavlja neobično stvaralaštvo fotografa, kipara i multimedijalnog autora Stephana Lupina, a priređena je u povodu 35. obljetnice umjetnikova stvaralaštva.

Izložene su najzanimljivije Lupinove skulpture, slike i fotografije nastale od 80-ih godina prošloga stoljeća do danas.

Autorica stručne koncepcije i kustosica izložbe Jasmina Bavoljak istaknula je kako je ovom izložbom došlo vrijeme da se promotri Lupinovo neobično stvaralaštvo proizašlo iz njegove izvanserijske imaginacije i iznnimno izražne potreba za osobnom slobodom koja ne duguje ništa konvencionalnoj kulturi.

Pravi kreativan pothvat za kustosa – umjetnik izvan glavnih i priznatih kategorija  

Bavoljak je posvjedočila kako je za kustose lak i jednostavan zadatak baviti se provjerenim vrijednostima, ali je za njih pravi kreativan pothvat kada se suoče s neodvoljno prihvaćenim i osporavanim vrijednostima.

Tako je, istaknula je, i sa stvaralaštvom Ivana Lepena (Stephana Lupina) koje je moguće pratiti kroz prizmu onih umjetnika koji su se nalazili izvan glavnih i priznatih kategorija i tokova uvriježenih u teoriji povijesti umjetnosti i likovnoj kritici.

Kako je rekla Bavoljak, “takvi autori ponekad su nazivani marginalcima, outsiderinma ili jednostavno samoucima, nalazili su na brojne polemike i prijepore, a najčešće su bili i izopćeni iz tzv. ozbiljne umjetnosti”.

Zajednički nazivnici takve umjetnosti su pak, objasnila je Bavoljak, nepokoravanje društvenim normama, odbacivanje malograđanskog reda, upečatljiv otpor prema uvriježenom i etabliranom, ukazivanje na probleme današnjice i apokalitično stanje duha vremena u kojemu živimo.

Djela upečatljiva po žestini, jednostavnosti, neposrednosti i iskrenosti

Lupino, istaknula je kustosica izložbe, “uporno, opsesivno dosljedno i energično, iz dana u dan već dugi niz godina, proizvodi djela upečatljiva po žestini, ali i jednostavnosti, neposrednosti i iskrenosti”.

Bavoljak je podsjetila kako se Lupino prvotno zanimao za fotografiju, skulpturalnost tijela, formu, svjetlo i sjenu, što su postupno zamjenjivali drugi motivi – narativi sadržaji kojima želi ispričati priču u svojim slikama i skulpturama.

Istaknula je kako je Lupino u potpunom raskoraku s bilo kojim trenutačno prihvaćenim stilom, a radovi su mu percipirani u krajnostima – od potpuna negiranja do potpuna ushita. Lupino, dodala je Bavoljak, crta, slika i izrađuje skulpture izdvojen iz umjetničkoga svijeta, iz prostora vlastite usamljenosti i u njih ‘utiskuje’ svoje opsesije, snove, žudnje, strahove, strasti i brutalnosti.

Bavoljak je zahvalila svima koji su pomogli da se izložba ostvari, posebice Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport i dizajneru Igoru Kuduzu, te gradonačelniku Milanu Bandiću koji je i otvorio izložbu, istaknuvši kako je “Lupino jedan od onih dobrih dečki koji su uspjeli u svijetu i vratili se u domovinu”.

Ivan Lepen (Stephen Lupino), rođen je u Varaždinu. Nakon što je proputovao Italiju i Englesku 80-tih godina prošloga stoljeća došao je u New York gdje je upoznao Deborah Turbeville, slavnu modnu fotografkinju zaslužnu za transformaciju modne fotografije u avangardnu umjetnost. U to vrijeme su fizički intenzitet i vizualna sirovost fotografija postali njegov zaštitni znak, a radovi su mu objavljeni u časopisima Vogue, Photo, Zoom, Ster, a snimao je i za časopis Playboy.

Tijekom devedesetih snimao je i vrlo zapažene humanitarne akcije. Ratne strahote na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ostavile su na Lupina dubok dojam, a umjetnik se  tada okrenuo skulpturi i slikanju.

Otvorenje izložbe popraćeno je i performansom u kojemu je sudjelovao i Lupino, te bogatim glazbenim programom.

Izložba će biti otvorena do 3. lipnja.

Komentiraj