OPORBA 2018 UPOZORILA: ‘Grad povlači premalo europskog novca, EU natječaji rade se bez muljanja, što Bandiću ne paše’

Autor:

Marko Lukunic, Sandra Simunovic/PIXSELL

Objavljeno u Nacionalu br. 1071, 31. listopad 2018.

Grad Zagreb u posljednjih pet godina od ulaska u EU dobio je tek 800 milijuna kuna, što je premalo, smatraju oporbeni zastupnici u Skupštini. Oni tvrde da se grad kreditno zadužuje za projekte koji se u drugim zemljama sufinanciraju iz EU fondova

Na jednoj od idućih sjednica zagrebačke Gradske skupštine raspravljat će se o tome koliko je Grad Zagreb od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. sveukupno povukao sredstava iz EU fondova, kako ih iskorištava, za koje projekte i zašto se tek posljednjih godinu dana vide neki mali pomaci. Ta je tema već dulje vrijeme predmet političkih okršaja među strankama u skupštini, a posebno je aktivna oporba koja već godinama većinu gradonačelnika Milana Bandića upozorava na lošu iskorištenost EU fondova u Gradu koja je dovela do toga, kako se tvrdi, da Zagreb ulazi u kredite za projekte koji se u drugim zemljama financiraju iz EU fondova. Nedavno je gradski zastupnik SDP-a Matej Mišić upozorio na istraživanje prema kojem je Zagreb, na veliko iznenađenje mnogih, svrstan na 60. mjesto od 127, po iskorištenosti novca iz EU fondova, kad je riječ o hrvatskim gradovima.

No nije samo oporba aktivna kad je u pitanju ova tema, nego je i Drago Prgomet, gradski zastupnik HDZ-a i predsjednik skupštinskog kluba te stranke čijih sedam zastupnika drži većinu Milanu Bandiću, nekoliko puta rekao da bi Zagreb zaista morao imati puno bolje rezultate. On smatra da bi se upravo europskim novcem, primjerice, mogli financirati projekti kao što su zatvaranje i saniranje odlagališta Jakuševec i otvaranje novog odlagališta izvan Zagreba, izgradnja nove dječje bolnice na 32.000 četvornih metara u Blatu, vrijedne više od 280 milijuna eura, ili izgradnja Jarunskog mosta radi smanjenja prometnih gužvi.

Kako kaže Mirjana Zubak, pročelnica gradskog Ureda za programe i projekte Europske unije, od 1. srpnja 2013. do danas, temeljem nacionalnih programa za korištenje sredstava Europske unije, Grad Zagreb je u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) s nadležnim tijelima ugovorio projekata u ukupnom iznosu od nešto više od jedne milijarde kuna, od čega je iznos bespovratnih sredstava oko 800 milijuna kuna. U istom razdoblju temeljem Programa Unije i programa teritorijalne suradnje Grad Zagreb je sudjelovao ili još uvijek sudjeluje u provedbi 118 projekata u različitim područjima, čija je ukupna vrijednosti oko 160 milijuna eura. U navedenom periodu prijavljivani su projekti u gotovo svim dostupnim područjima – promet, energetika, gospodarstvo i poduzetništvo, zdravstvo, kultura, obrazovanje, socijalna zaštita:

“Neki od uspješno provedenih odnosno dovršenih projekata sufinanciranih kroz ESIF su, primjerice, prva faza modernizacije Zoološkog vrta, vrijednosti 37,8 milijuna kuna, priprema projektno – studijske dokumentacije za aglomeraciju Zagreb i aglomeraciju Glavničica vrijednosti 36,7 milijuna kuna, zatim pomoćnici u nastavi kao potpora inkluzivnom obrazovanju – radi se o programu za čiju provedbu Grad svake godine podnosi projektnu prijavu te je do sada iz EU fondova za to iskorišteno 15,7 milijuna kuna, zatim Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije u ukupnoj vrijednosti oko 19 milijuna kuna, nabava 15 autobusa ZET-a u ukupnoj vrijednosti 42,5 milijuna kuna i drugi.”

 

‘U Gradu Zagrebu obavlja se daleko više aktivnosti povezanih s korištenjem EU sredstava nego što je to uvijek vidljivo i medijski popraćeno pa se stječe pogrešan dojam’, kaže pročelnica Mirjana Zubak

 

Mirjana Zubak opisala je nekoliko projekata koji su trenutačno aktualni, odnosno u fazi su provedbe. U sektoru gospodarenja otpadom, u provedbi je projekt Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta u gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak u vrijednosti od 5,3 milijuna kuna, a za projekt Nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, otpadne plastike, otpadnog stakla, biootpada i otpadnog tekstila, u vrijednosti od 76,6 milijuna kuna, koji je nedavno odobren za sufinanciranje, uskoro očekujemo početak provedbe.

U srpnju 2018. Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava osigurano je 25 i pol milijuna kuna, odnosno 85 % bespovratnih EU sredstava za izradu studijsko-projektne dokumentacije za Centar za gospodarenje otpadom Zagreb.

Pročelnica najavljuje i velike projekte u području zdravstva, pa je još 2016. započela provedba projekta izgradnje Centra za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče u vrijednosti od 68,3 milijuna kuna. Tijekom 2017. započeli su s provedbom projekti opremanja dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Kliničke bolnice Sveti duh, vrijednosti 48 i pol milijuna kuna, te specijalističko usavršavanje 16 doktora medicine, ukupne vrijednosti 11,8 milijuna kuna. U ovoj godini za sufinanciranje je odobren projekt Centar za sigurnost i kvalitetu hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, čiji prihvatljivi troškovi iznose 61 milijun kuna, a sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 98 posto. Osim navedenoga, za Dječju bolnicu Srebrnjak uskoro se očekuje dovršetak evaluacijske procedure pri Europskoj komisiji i potpis ugovora za Centar za translacijsku medicinu, u vrijednosti od 45 milijuna eura. Projekt je zadovoljio kriterije provjere prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjene kvalitete, a uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i početak provedbe:

“Istovremeno se trenutačno, u okviru partnerskih međunarodnih konzorcija, u kojima Grad Zagreb sudjeluje kao partner, provodi 12 projekata ukupne vrijednosti 42 i pol milijuna eura, a samo u 2018. prijavljeno je osam novih projekata ukupne vrijednosti projekata 10,8 milijuna eura, iz programa Europske unije i programa teritorijalne suradnje. Svaka prilika za sudjelovanje u takvim projektima se pažljivo razmatra te se Grad uključuje svugdje gdje se procijeni važnost i vrijednost projekta. Budući da smo se u do sada provedenim projektima pokazali kao pouzdan partner, takve ponude vrlo često dobivamo te se u njihovu realizaciju uključujemo kad god je to moguće s obzirom na kapacitete”.

Ono što se često navodi kao velika šansa ne samo za Zagreb već i za sve druge gradove i lokalnu samoupravu jest financiranje jako skupih projekata, u koje u velikoj mjeri ulaze projekti prometne infrastrukture. Prema nekim istraživanjima, kvaliteta prometne infrastrukture indeksa logističkog učinka Svjetske banke u Hrvatskoj je nešto ispod tri, u razini s Ciprom, Bugarskom, Maltom i Rumunjskom, dok razvijene države imaju indeks oko 4,5, od maksimalnih pet. Stoga je od vitalne važnosti razvijati upravo taj segment koji je i jedan od najskupljih. Pelješki most primjer je projekta koji će se financirati EU novcem, dok je to u Zagrebu tzv. Rotor, odnosno rekonstrukcija raskrižja Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik – rotor Remetinec za koji se u suradnji s nadležnim ministarstvima dovršava administrativnu proceduru za ostvarivanje sufinanciranja iz sredstava Kohezijskog fonda Europske unije. Nakon administrativne procedure znat će se i točan iznos dodijeljenih sredstava te time i postotak sufinanciranja, no očekivano je sufinanciranje od minimalno 85 posto svih prihvatljivih troškova projekta, a ukupna vrijednost projekta je oko 320 milijuna kuna.

Iako se samo iz ovog podatka – s obzirom na iznos za rekonstrukciju rotora koji čini gotovo pa trećinu sveukupno povučenih bespovratnih EU sredstava – vidi da se Grad Zagreb aktivnije u apliciranje na EU fondove uključio tek u posljednjih godinu dana, Mirjana Zubak to odlučno demantira i kaže da Grad sustavno radi na ulaganju i poboljšavanju infrastrukture i svih aspekata javnih dobara, čije investicije i doseg premašuju ukupne investicije financirane iz Europske unije. Smatra da se stoga ponekad na prvi pogled ne vide velike investicije koje dolaze iz fondova Europske unije, što smatra da je daleko od istine iz niza razloga: “Jedna od često prisutnih teza u našoj javnosti je da se gotovo sve javne investicije mogu financirati iz EU sredstava, no tome naravno nije ni približno tako. Posljedično tome postavljaju se i pitanja zašto se neke određene investicije nisu financirale upravo iz tih sredstava. Pojednostavljena slika da su EU sredstva lako dostupna, samo ih treba ‘uzeti’, daleko je od istine. Radi se o složenom i zahtjevnom poslu koji često zahtijeva dugotrajnu pripremu i pažljivu provedbu, a mogućnosti za ostvarenje financiranja su jasno određene i ograničene. Prioriteti, ciljevi, mjere, pa onda i uvjeti za korištenje tih sredstava, kako smo već spomenuli, strogo su propisani i unaprijed određeni za cijelu financijsku perspektivu (aktualna financijska perspektiva je 2014.-2020.), dokumentima koji se izrađuju i donose kod planiranja i programiranja, prije početka financijske perspektive. Dakle, strogo je i jasno propisano projekti kakvog sadržaja i pod kojim uvjetima mogu uopće doći u priliku biti financirani na ovaj način.

Jednako tako često se može čuti i teza da Grad Zagreb nije najbolji u korištenju EU sredstava, a trebao bi biti zahvaljujući svojim kapacitetima i resursima. No upravo ti kapaciteti i resursi su jedan od glavnih razloga zašto Grad Zagreb ni ne može biti najbolji jer je cijeli sustav korištenja EU sredstava postavljen tako da upravo onima manje razvijenima daje veće početne mogućnosti i prednosti, dok je Grad Zagreb upravo zbog svojih kapaciteta, resursa, stope razvijenosti, najniže stope nezaposlenosti, ograničen u opcijama programa u kojima se uopće može natjecati za financiranje projekata. S druge strane, tamo gdje možemo sudjelovati svi, naši projekti u startu ostvaruju manji broj bodova iz istih razloga ili vrijede jednaka pravila o broju i vrijednosti projekata koji se mogu prijaviti za financiranje jednako za Grad Zagreb, kao i za neki puno manji grad”.

Mirjana Zubak rekla je i dio planiranih budućih projekata koji se financiraju EU novcem:

“Tijekom ove godine prijavljen je cijeli niz projekata iz svih područja za koja su bili dostupni javni pozivi za sufinanciranje kao primjerice 32 projekta energetske obnove zgrada u vlasništvu Grada Zagreba, a riječ je o vrtićima, školama, sportskim dvoranama, zgradama Gradske uprave, domovima za starije, zatim četiri projekta revitalizacije brownfield lokacija – prenamjena prostora u Vlaškoj 87 za potrebe glazbene škole, adaptacija i prenamjena Galerije Gradec u Kulturno-turistički centar Gradec, rekonstrukcija objekta napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj i Regionalni multifunkcijski centar Pogon Jedinstvo. U području kulturne baštine, za projekt Skriveno blago Gornjeg grada – revitalizacija Palače Gvozdanović u vrijednosti od 35 milijuna kuna pripremljena je sva dokumentacija te se čeka otvaranje odgovarajućega poziva. Priprema se i projekt integralne energetske obnove paviljona 12 Zagrebačkog velesajma s opremanjem Tehnološkog parka Zagreb u vrijednosti od oko 85 milijuna kuna”.

Jedna od teza koje se mogu čuti u kuloarima Gradske skupštine na ovu temu jest ta da se u Gradu projektima koji bi se mogli financirati EU sredstvima ne pridaje velika pažnja zato što se ti projekti moraju pisati “transparentno, bez pogodovanja i s točno izraženim ciljem i namjenom’’. Slično je nedavno dao naslutiti i Prgomet kad je na pitanje o tome zašto Zagreb izvlači tako malo EU sredstava odgovorio “Vrlo jednostavno, tu nema varanja, nema muljanja, nema aneksa’’. Pročelnica Zubak na ovakve tvrdnje odgovara:

“Vjerujemo da odgovori na sva prethodna pitanja u dovoljnoj mjeri sami po sebi demantiraju tvrdnju da se u Gradu Zagrebu ne pridaje dovoljno pažnje financiranju projekata EU sredstvima. Naime, u Gradu Zagrebu odvija se daleko više aktivnosti povezanih s korištenjem EU sredstava nego što je to uvijek vidljivo i medijski popraćeno, te se zbog ponekad nedovoljnog interesa javnosti za ove teme stječe pogrešan dojam. Ured za programe i projekte Europske unije pokrenuo je stoga niz aktivnosti koje bi trebale u narednom razdoblju pridonijeti poboljšanju vidljivost projekata Grada Zagreba i svih ostalih aktivnosti vezanih uz korištenje EU sredstava.”

 

‘U Hrvatskoj je vidljiv spoj lošeg planiranja prioriteta i nedostatnih kapaciteta u pripremi projekata. Često susrećem konzultante koji nemaju pojma o pravnom okviru koji regulira njihov projekt’, kaže Ariana Vela

 

A što to zapravo znači prijaviti neki projekt natječaj za neki od europskih fondova, kad je riječ o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, tko mora aplicirati i koliko traje taj proces? Ariana Vela, vlasnica Učilišta EU PROJEKT, pojašnjava da procedura pripreme projektne prijave, kao i postupak prijave projekta te dodjele bespovratnih sredstava ovise o nekoliko bitnih faktora. Prvi faktor odnosi se na to prijavljuje li se na otvoreni ili ograničeni poziv ili se eventualno radi o izravnoj dodjeli:

“Također, projektna dokumentacija, njezin opseg i sadržaj ovise o tome koji tip projekta se prijavljuje, odnosno o složenosti projekta; infrastrukturni ili onaj koji se odnosi na tzv. meke mjere s obzirom na to da se radi o drugačijim uvjetima koje je potrebno zadovoljiti. Stoga postupak pripreme može trajati od svega nekoliko tjedana do više godina, ovisno o prethodno navedenim faktorima, dok postupak dodjele bespovratnih sredstava može biti proveden vrlo brzo ili može trajati više mjeseci.”

Iako se često može čuti da je procedura ispunjavanja te dokumentacije odnosno apliciranja vrlo dugotrajna, pedantna, s mnogo detalja. Ariana Vela kaže da dokumentacija jest složena, ali da se često smatra pretjerano složenom zbog neadekvatnog znanja i kapaciteta onih koji projekte pripremaju:

“Nažalost, danas u Hrvatskoj ne postoji suštinska procjena projekata koja daje odgovor na pitanje može li se on provesti na način na koji je prezentiran u projektnom prijedlogu, što osigurava prolaznost velikom broju projekata koje je kasnije teško provesti. Jednako tako, ne postoji jasna kontrola kvalitete rada onih koji su takve prijave i svu pripadajuću dokumentaciju pripremali pa je stoga i tumačenje toga što jest, a što nije kompleksno potrebno uzeti s dozom rezerve.” Ariana Vela potvrdila je ono što govore mnogi, laici i stručnjaci, da je u Hrvatskoj iskorištenost EU sredstava loša i da Grad Zagreb zaista u tome stoji dosta loše:

“U Hrvatskoj je vidljiv spoj lošeg planiranja prioriteta, nedostatnih kapaciteta u pripremi projekata, posebice infrastrukturnih, a na kraju i tradicionalnih problema u provedbi. Za jedan dio odgovorna su tijela u sustavu upravljanja i kontrole, drugi korisnici, a odgovornost snose i stručnjaci koji su uključeni u ove procedure, a njihovo znanje i iskustvo nije dostatno za pripremu i provedbu projekata. Nažalost, često susrećem korisnike i konzultante koji nemaju pojma o pravnom okviru koji regulira njihov projekt koji funkcioniraju po principu ‘kako ćemo, lako ćemo’, a sve to u konačnici dovodi do velikih problema, neiskorištavanja ili povrata bespovratnih sredstava.

U Hrvatskoj općenito svi sve znaju, što je u projektima velik problem jer tamo se zaista vidi tko zna, a to prodaje maglu. Na lokalnoj razini sve više raste svijest o nužnosti korištenja fondova EU koji su ponekad jedini izvor financiranja projekata. Upravo zbog toga rastu želje i potrebe, a jačaju i kapaciteti. Nažalost, lokalna samouprava još uvijek slabo prepoznaje važnost strateškog razvoja, identifikacije određenih dugoročnih ciljeva koje žele postići pa često promatramo gradovi i općine koji imaju identične projekte i svi žele iste projekte koji ne odgovaraju stvarnim potrebama lokalne zajednice i koji ne osiguravaju dugoročan rast, razvoj i održivost. Lokalne samouprave napravit će veliki pomak kada projekte prestanu promatrati kao sredstvo za dobivanje mandata na sljedećim lokalnim izborima”.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.