Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice.