Kao i Hrvatska, i Crna Gora ovih dana dobiva glavnog državnog odvjetnika koji se u u toj državi zove “vrhovni državni tužioc” (VDT). Jedan od intrigantnijih kandidata je u fokusu javnosti zbog spornog pogleda na ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata kod Dubrovnika. Radi se o Miloradu Markoviću.

Ono zbog čega njegovu kandidaturu osporavaju povezano je s krvavim ratom na našim prostorima. Naime, u okolici Dubrovnika, dokazano je, otac Milorada Markovića predvodio je policijsku jedinicu koja je tamo djelovala. Točnije, njegov otac je bio zamjenik Ministra unutarnjih poslova i bio je optužen zbog deportacije izbjeglica, ali kasnije je oslobođen jer je crnogorski sud zaključio da nisu u pitanju ratni zločini tvrdeći da Crna Gora nije bila u ratu s Hrvatskom. Zbog toga je, među ostalim, nevladina organizacija Akcija za ljudska prava upozorila da bi Marković kao glavni državni tužitelj bio u sukobu interesa. Marković se tijekom saslušanja u Skupštini na tu situaciju nije referirao.

Dubrovačko ratište

Crnogorski napad na Dubrovnik nikad nije procesuiran pred crnogorskim sudovima. S pravnim problemima suočili su se samo Pavle Strugar i njemu podređeni zapovjednik Miodrag Jokić.

Akcija za ljudska prava ističe: „Imajući u vidu značaj izbora VDT-a za budućnost države, zastupnici trebaju posebno sagledati stav kandidata prema procesuiranju ratnih zločina, kao test spremnosti da procesuiraju i vrh bivše vlasti. Spremnost na preispitivanje starih predmeta ratnih zločina – Bukovice, Deportacije, Kaluđerskog laza, Morinja, znači i ispitivanje zapovjedne odgovornosti kojom se Tužilaštvo dosad nije bavilo zbog nedostatka političke volje.“

U izvješću „Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori (2009.-2015.) Akcije za ljudska prava stoji da je Županijsko državno odvjetništvo iz Dubrovnika podiglo krajem 2009. godine optužnicu protiv 10 oficira bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA), koji se terete da tijekom agresije JNA na području Dubrovnika 1991. i 1992. godine nisu pokušali spriječiti ponašanje podređenih jedinica protivno Ženevskim konvencijama: granatiranje  naseljenih mjesta; ubijanje civila, zatvaranje, zlostavljanje i tjeranje civila u bijeg; rušenje civilnih, kulturnih, vjerskih i gospodarskih objekata, pljačkanje i paljenje. Od optuženih su dvojica državljani Crne Gore. Kako sporazum o izručenju vlastitih državljana zaključen između Crne Gore i Hrvatske 1. listopada 2010. ne obuhvaća i optužene za ratne zločine (za razliku od sporazuma o izručenju sa Srbijom), njima bi za ova djela eventualno moglo biti suđeno samo u Crnoj Gori!

Za Markovića su stari predmeti – završeni

A da bi stvar bila još intrigantnija, kandidat za VDT-a, Milorad Marković je, odgovarajući na pitanje predsjednika Bošnjačke stranke oko ratnih zločina, u Skupštini rekao da su stari predmeti ratnih zločina za njega završeni i da će samo ako Haški tribunal – Rezidualni mehanizam dostavi nešto novo, tu biti prostora za ponovno razmatranje. U protivnom, ne namjerava pregledati stare predmete!

“Ukazujem da je moj pokojni otac za života pravomoćno oslobođen kaznene odgovornosti u jednom predmetu ratnog zločina, što isključuje svaku mogućnost sukoba interesa. Nepostojanje sukoba interesa se zasniva na činjenici da je moj otac, nažalost, pokojni i da ponavljanje postupka u konkretnom predmetu, ne bi se moglo odnositi na mog oca, jer je notorna činjenica da se protiv osoba koje nisu žive ne može voditi kazneni postupak. Ovdje ukazujem, da ni ova činjenica, neće utjecati na moj osobni i profesionalni odnos prema istragama ratnih zločina, koje će biti moj prioritet”, izjavio je za Vijesti.me.

„Rat za mir“

U dokumentarnom filmu „Rat za mir“ crnogorskog novinara Koče Pavlovića, u kojem se detaljno opisuje crnogorska agresija na Dubrovnik, emitirana je i izjava oca Milorada Markovića. U uniformi JNA je, između ostalog, tad izjavio: „Ja sam pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova Crne Gore i specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova u okviru Teritorijalne obrane Crne Gore, koje rade na čišćenju terena u pograničnom pojasu… Imali smo uspjeh, naime, mi smo nekoliko lica, za koje pretpostavljamo da su MUP-ovci i pripadnici Garde, lišili slobode…“

Sporna potpora

Jučer se za njegov izbor založila i kći pokojnog Branka Kostića, bliskog suradnika Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića. U crnogorskoj javnosti često se postavlja pitanje zapovjedne odgovornosti upravo Momira Bulatovića, bivšeg predsjednika Predsjedništva Crne Gore koji je imao zakonom predviđenu nadležnost za donošenje odluke o upotrebi Teritorijalne obrane Crne Gore.

To je kontekst u kojem Crna Gora tijekom subote očekuje odluku o tome tko će biti njihov glavni državni odvjetnik. Osim njega kandidati su Maja Jovanović i Suzana Mugoša.