Obnovu ratom razorenih kuća na Banovini vodilo je ministarstvo Jure Radića

“Obnova u ratu oštećenih i uništenih kuća je od 1997. do 1999. godine, kada je većina objekata obnovljena na području Sisačko-moslavačke županije, bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove”, odgovorili su to Nacionalu iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Na čelu tog ministarstva do 18. svibnja 1999. bio je ministar Jure Radić čijem je ministarstvu nakon toga pridodan i resor useljeništva pa je on postao ministar razvitka, useljeništva i obnove. Bilo je to u mandatu premijera Zlatka Mateše čija je Vlada trajala od 7. studenog 1995. do 3. odnosno formalno do 27. siječnja 2000. kada je vlast preuzela koalicija lijevih stranaka na čelu s premijerom Ivicom Račanom.

Zanimljivo je da su iz Središnjeg ureda naveli da su stručne službe, tvrtke i institucije koje su također bile nadležne i koje su sudjelovale u stvaranju programa i modela obnove bili i Građevinski fakultet, HIMK – Hrvatski institut za mostove i konstrukciju, IGH – Institut građevinarstva Hrvatske te još  mnogobrojni drugi uredi, ministarstva i tvrtke. Nakon odlaska s ministarske pozicije Jure Radić dugo je godina bio upravo na čelu IGH. Jure Radić preminuo je 10. rujna 2016. godine pa bi o svemu eventualno više mogli znati neki njegovi nekad najbliži suradnici.

“Dokumentacija o obnovi u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada nalazi se u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Tamo moraju postojati podaci za svaki objekt, bilo da se radilo o rekonstrukciji ili gradnji od temelja – moraju postojati troškovnici, podaci tko je vodio obnovu, tko je projektirao, gradio i vršio nadzor”, tu je informaciju Nacional krajem prošlog tjedna dobio od dobro upućenog izvora iz nadležnog ministarstva, a vezano uz po svemu sudeći kriminalnu obnovu nekih ratom razorenih kuća na području Petrinje i Gline koje su se srušile ili su značajno oštećene u potresu – iako su trebale biti građene tako da izdrže potres takvih razmjera.

Zbog toga je Nacional poslao upit Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje s pitanjima o tome tko je točno bio nadležan za obnovu, koliko je kuća nakon rata obnovljeno, koliko je to stajalo i tko je bio zadužen za projektiranje, gradnju i nadzor.

Na cijelom sisačko-moslavačkom području nakon rata obnovljeno je 25 tisuća kuća što je država platila 2,6 milijardi kuna

No, budući da je u međuvremenu DORH, kojem je Nacional također poslao upit, objavio da su od policije tražili da započnu izvide o spornoj gradnji, to je izgleda poslužilo Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao alibi da na pitanja odgovore samo djelomično odnosno da ključne informacije o tome koje su tvrtke sudjelovale u obnovi upravo na tom području – sačuva za “institucije”.

Unatoč tome, u njihovom odgovoru sadržano je i dosta korisnih informacija pa su tako naveli da je obnova u ratu oštećenih i uništenih kuća od 1997. do 1999. godine, kada je većina objekata obnovljena na području Sisačko-moslavačke županije, bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove, a otkrili su i da je na cijelom sisačko-moslavačkom području nakon rata obnovljeno 25 tisuća kuća te da je to država platila 2,6 milijardi kuna.

Evo što su još odgovorili:

“Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zaprimio je Vaš upit u kojem su zatražene informacije vezane za obnovu ratom oštećenih stambenih objekata. S obzirom na zatraženo u nastavku Vam dostavljamo odgovor na Vaš upit.

Obnova u ratu oštećenih i uništenih kuća je od 1997. do 1999. godine, kada je većina objekata obnovljena na području Sisačko-moslavačke županije, bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove. Stručne službe/tvrtke/institucije koje su također bile nadležne i koje su sudjelovale u stvaranju programa i modela obnove bili su i Građevinski fakultet, HIMK – Hrvatski institut za mostove i konstrukciju, IGH – Institut građevinarstva Hrvatske te još mnogobrojni drugi uredi, ministarstva i tvrtke.

Nadalje, program obnove se provodio sukladno Zakonu o obnovi i u samoj provedbi obnove je sudjelovalo više tijela. Kao prvi korak, nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete utvrđivale su kategorizaciju stupanja štete ratom uništenih materijalnih dobara, a sve u skladu sa Zakonom o utvrđivanju ratne štete.

Na osnovu kategorizacije ratne štete, tadašnji županijski državni uredi, kao prvostupanjska tijela, odlučivali su o pravu na obnovu svakog podnositelja zahtjeva za obnovu, a sve prema prethodno navedenom stupnju štete koju su procijenile nadležne županijske komisije.

Na osnovu donesenog pozitivnog rješenja o pravu na obnovu, oštećeni objekti ulazili su u program obnove koji se provodio temeljem navedenog Zakona o obnovi, zatim temeljem podzakonskih akata, uredbi i pravilnika koji definiraju da se za svaki objekt izrađuje Uputa o načinu sanacije (koju izrađuju stručne tvrtke – projektanti), na koju vlasnik/korisnik obnove daje svoju pisanu suglasnost i koje se od ovlaštene tvrtke/revidenta kontrolira te se nakon toga započinje sa radovima obnove.

Tijekom provedbe programa obnove, u postupku javne nabave za svaku kuću ili stan ugovoren je projektant, izvoditelj radova te stručni i područni nadzor koji su pratili i kontrolirali obim, količinu i kvalitetu izvedenih radova. I sam korisnik ukoliko je bio prisutan u vrijeme obnove, mogao je pratiti dinamiku i kvalitetu radova.

Nakon završene obnove obavljao se tehnički pregled na kojem su sudjelovale stručne službe: projektant, stručni nadzor, područni nadzor i izvoditelj radova. Također, s vlasnikom/korisnikom obnove potpisivao se zapisnik o primopredaji na kojem je svaka od navedenih strana mogla napisati svoje eventualne primjedbe.

Na opisan je način ukupno u Republici Hrvatskoj obnovljeno 158.000 ratom oštećenih kuća i stanova, što je 14,8 % stambenog fonda Republike Hrvatske. Poslijeratna Hrvatska je obnovila navedene stambene objekte gotovo u cijelosti vlastitim sredstvima, s tek oko 4 % međunarodne pomoći. Vrijednost sveukupne obnove iznosi 17,6 milijardi kuna.

Na području Sisačko-moslavačke županije u obnovi ratom oštećenih stambenih objekata obnovljeno je 25.000 stambenih jedinica pri čemu je sudjelovalo 200-tinjak izvoditelja radova i 80-tak projektanata i nadzora. Vrijednost obnove na području Sisačko-moslavačke županije iznosi 2,6 milijardi kuna.

S obzirom na informacije objavljene u medijima, a u interesu istrage DORH-a i nadležnih državnih tijela vezano uz kvalitetu obnovljenih stambenih jedinica, naglašavamo da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspolaže s podacima i dokumentacijom za objekte obuhvaćene programom obnove te će isti biti na raspolaganju nadležnim tijelima.”

Komentiraj