NOVO OTKRIĆE U SLUČAJU ZAGOREC: Tri sefa i tajni račun u Bawagu

Objavljeno u Nacionalu br. 651, 2008-05-05

Zahtjev Državnog odvjetništva za međunarodnom pravnom pomoći austrijskih kolega daje izvrsne rezultate: Austrijanci pronalaze sve više dokaza protiv Vladimira Zagorca

Otkrivena je tajna bankovnog računa i sefova koje je odbjegli hrvatski general Vladimir Zagorec imao u austrijskoj banci Bawag, doznao je Nacional iz dobro upućenih austrijskih krugova. Vladimir Zagorec imao je bankovni račun i najmanje tri sefa u toj banci. Tu su informaciju austrijskim službama mjerodavnim za slučaj Zagorec službeno potvrdili u banci Bawag, a najvjerojatnije je kao formalno potvrđena već stigla i u hrvatsko Državno odvjetništvo, gdje tu informaciju za Nacional nisu htjeli komentirati.

Zasad je poznato da je Vladimir Zagorec jedan od svojih sefova zatvorio prije izbijanja “afere dragulji”, a druga dva zatvorio je tek nakon što je o njegovim sumnjivim poslovima na zagrebačkom Županijskom sudu u okviru svoje obrambene strategije progovorio Hrvoje Petrač. Zagorec je ta dva sefa zatvorio u prvoj polovini 2007., nakon što je Državno odvjetništvo zatražilo od svojih austrijskih kolega međunarodnu pravnu pomoć u “aferi dragulji”.

Petrač je u postupku u kojem mu se sudilo za otmicu Zagorčeva tada malodobnog sina zapravo inicirao i “aferu dragulji”, zbog koje Zagorec očekuje izručenje Hrvatskoj. Progovorio je o svojim vezama sa Zagorcem smatrajući da će tako na sudu dokazati da on nije imao motiva sudjelovati u otmici njegova sina, jer su zajedno surađivali u mnogo unosnijim poslovima.

Govoreći o svojim vezama sa Zagorcem, Petrač nije pričao samo o dragom kamenju koje je za njega pokušao prodati. On je Zagorca na suđenju pitao i o šifriranom računu u austrijskoj banci Bawag, kojem je Zagorec navodno imao pristup zajedno s pokojnima Franjom Tuđmanom, Gojkom Šuškom i Jozom Martinovićem. Spomenuo je da mu je Zagorec ispričao da se svojedobno na tom računu nalazilo 35 milijuna dolara, te da mu se posrećilo, jer su preminuli svi potpisnici tog računa osim Zagorca. Upitao je Zagorca i za kuću na Pantovčaku 73, tvrdeći da mu je Zagorec dao novac koji se poslije koristio za kupnju te kuće, u kojoj su druge osobe bile paravan za Zagorčevo vlasništvo. Na kraju, Petrača je zanimalo i što je s 4,56 milijuna maraka koje mu je Zagorec dao da ih promijeni u nove novčanice. Zagorec je sve demantirao, tvrdeći da s time nema nikakve veze.

Krajem prošlog tjedna Nacional je iz austrijskih izvora dobio nepobitan dokaz da je Zagorec lagao kad je govorio da nema nikakve veze s računom u banci Bawag. Sve to potvrđuje i da je Petrač na sudu govorio istinu o računu u banci Bawag. U Austriji se još uvijek nastoji doći do dodatnih saznanja o tom računu i sefovima.

Austrijanci su tu informaciju zatražili od banke Bawag na temelju zahtjeva za međunarodnom pravnom pomoći koji je 15. ožujka 2007. potpisao Lazo Pajić, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Pajić je tada od svojih austrijskih kolega zatražio da zamrznu sve račune Vladimira Zagorca u Austriji, da mu zabrane raspolagati svim nekretninama za koje se ispostavi da su u njegovu vlasništvu, ili u vlasništvu njegovih tvrtki, te da predlože austrijskim poreznicima da prekontroliraju poslovanje i način stjecanja Zagorčeve imovine.

Cjelovit sadržaj tog dokumenta otkrio je da je “afera dragulji”, zbog koje se Zagorec inicijalno i našao u pravnim problemima, Državnom odvjetništvu poslužila tek kao povod za kudikamo opsežniju obradu svih Zagorčevih sumnjivih poslovnih aktivnosti, ponajprije unosnih građevinskih projekata, za koje Državno odvjetništvo sumnja da su bili paravan za sustavno pranje novca u suradnji s bankom Hypo Alpe Adria.

Austrijanci su od svojih banaka dobili odgovore na još neka pitanja koja su im postavili njihovi hrvatski kolege. U zamolnici za pružanje pravne pomoći Državno odvjetništvo zatražilo je da im dostave podatke o nekoliko računa u raznim austrijskim bankama. Među njima su bili i računi u Kärntner Sparkasse u Klagenfurtu. Oba su šifrirana kao “Dragica”, a nose brojeve 9981-410526 i 9981-582365. Državno odvjetništvo ima dokumente iz kojih se vidi da je od 11. rujna 1991. do 16. travnja 1992. na te račune uplaćeno 2.813.837 američkih dolara, i to s računa Unterstützungsfonds Kroatien u Bank für Kärnten und Steiermark u Villachu.

Austrijanci su dobili službenu potvrdu tko stoji iza tih računa. To su Franci i Dragica Kosi, najvjerojatnije slovenski državljani. To objašnjava i zbog čega je račun u hrvatskim evidencijama šifriran kao Dragica. Ako su te osobe žive, one bi mogle ponuditi dodatne odgovore što se krije iza tih transakcija. Ako su te informacije došle do hrvatskog Državnog odvjetništva, može se pretpostaviti da će se poduzeti dodatne radnje kako bi se ustanovila pozadina tih transakcija. Sve to pokazuje da je iznimno teško predvidjeti koliko bi mogao trajati rad na cjelokupnom Zagorčevu predmetu. Međutim, polako ali sigurno približava se i datum Zagorčeva izručenja Hrvatskoj.

U prošli petak se doznalo da je Zemaljski sud u Beču u srijedu 30. travnja odbio zahtjev obrane Vladimira Zagorca o ponavljanju sudskog postupka te je potvrdio odluku o njegovu izručenju Hrvatskoj, na što se Zagorčeva obrana ima pravo žaliti u sljedeća dva tjedna. Još krajem veljače austrijski Vrhovni sud je bio potvrdio odluku nižih sudova o Zagorčevu izručenju Hrvatskoj, no njegova je obrana ponovo pokušala staviti slučaj pred austrijska pravosudna tijela tvrdeći da su bila prekršena prava njihova branjenika. Zagorčevi odvjetnici žalili su se i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, sve kako bi Zagorčevo izručenje Hrvatskoj što više otegli.

U posljednje vrijeme u Austriji se počelo spekulirati i o tomu da bi Zagorca i austrijske vlasti zbog svojih interesa mogle nešto dulje zadržati. Austrijanci navodno pripremaju kazneni progon nekih čelnika austrijske Hypo Alpe Adria banke koji su svojedobno tijesno surađivali sa Zagorcem u građevnim projektima, pa žele da im Zagorec bude dostupan kao svjedok u tom postupku. Među osobama koje bi se mogle naći na udaru austrijskog pravosuđa najvjerojatnije je bivši čelnik Hypo Alpe Adria banke Günter Striedinger. Austrijanci su povod za moguće pokretanje tog postupka dobili iz Hrvatske u okviru spomenutog zahtjeva za međunarodnom pravnom pomoći, koji je Lazo Pajić poslao u Austriju 15. ožujka 2007.

U zamolnici za pravnu pomoć detaljno se opisuje veza Güntera Striedingera i Vladimira Zagorca. Lazo Pajić je o toj vezi napisao sljedeće: “Raspolažemo saznanjima da je Zagorec uz posredstvo raznih trgovačkih društava u Hrvatskoj od 2001. do danas kupio građevinske lokacije za gradnju objekata poslovno-trgovačko-turističke namjene, te su se počeli graditi u Zagrebu, Puli, Rovinju, Dubrovniku i Hvaru, a te projekte financira Hypo Alpe Adria Bank International AG iz Klagenfurta u ukupnom iznosu od 260 milijuna eura. Krediti su bili odobreni na osnovi pologa, koji se prikrivaju tvrdnjom da su osnova odobrenja kredita bili projekti, bez ikakvog novčanog depozita ili druge imovine predane u depozit banke.

Međutim, saznali smo da je upravo novac koji je Zagorec otuđio u svojstvu pomoćnika ministra obrane bio novac koji predstavlja polog u bankama u Austriji. To proizlazi iz izjava osoba koje tvrde da je izvršni direktor navedene banke Striedinger zajedno sa svojim rođakom, inače poreznim savjetnikom navedene banke, Gabrielom Hermannom, financirao Zagorčeve projekte tako što je njima bilo poznato da on ima deponirana sredstva u Austriji i Kneževini Lihtenštajn. Zasad raspolažemo podacima da su Hermann i Striedinger otvarali tvrtke u Lihtenštajnu, jedna od njih je Sambuca Establishment s uredom u Vaduzu, zatim je na račun te tvrtke položen novac iz Hrvatske, te je taj novac predstavljao depozit na temelju kojega su tvrtkama Sambuca i tvrtkama u Hrvatskoj iz navedene banke odobreni krediti.”

Vrijeme nije saveznik Vladimiru Zagorcu. U posljednjih godinu dana, koliko je prošlo od spomenutog zahtjeva za međunarodnom pravnom pomoći, operativna radna skupina koju čine najkvalitetniji kadrovi Državnog odvjetništva, policije, Ministarstava obrane i financija, Središnje obavještajne agencije, Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju, prikupila je i neke nove informacije o sudbini novca koji se početkom 90-ih potrošio na nabavu oružja za obranu Hrvatske. Moguće je da bi neke od tih informacija Zagorcu mogle zadati dodatne glavobolje.

Dragocjene informacije o novim inozemnim bankovnim računima operativna radna skupina dobila je ponajviše zahvaljujući angažmanu djelatnika Ministarstva obrane. U proteklih godinu i pol dana ozračje u Ministarstvu obrane značajno se promijenilo. Tom ozbiljnom poslu vrlo predano su se priključili djelatnici nekoliko službi u Ministarstva obrane. Tako sada u operativnoj radnoj skupini vrlo pohvalno govore o naporima koje u tom predmetu ulažu djelatnici vojne policije, neki službenici Glavnog stožera te Vojne sigurnosno-obavještajne agencije.

Zahvaljujući njihovu trudu u Ministarstvu obrane uspjelo se rekonstruirati dio dokumentacije za koju je Državno odvjetništvo prije doznalo da se nalazi po privatnim arhivama bivših dužnosnika Ministarstva obrane, koji su dokumentaciju jednostavno ukrali kada su napuštali svoje funkcije. Među ostalim, uspjelo se rekonstruirati i što je od dokumentacije sa sobom ponio odbjegli general Vladimir Zagorec.

Sva dokumentacija i informacije koji se prikupljaju koriste se višenamjenski – za policiju i njihove predistražne radnje, ali i za sud kako bi se tražila pomoć iz inozemstva. Gotovo sve tako prikupljene informacije domaći sud je prihvatio kao valjane i utemeljene. To znači da prikupljene dokaze smatra uvjerljivima. Operativna radna skupina obraća se našem pravosuđu kako bi naš sud zatražio pravnu pomoć od onih država za koje u Državnom odvjetništvu znaju da u tamošnjim bankama postoje računi koji bi mogli pomoći rasvijetliti pljačku novca za obranu i naoružavanje Hrvatske. Potom sudovi u tim zemljama daju nalog njihovim istražnim sucima da počnu službeno komunicirati sa spomenutim bankama. To je ukratko put koji treba prijeći da bi se dobile konkretne informacije koje će se ubuduće moći koristiti kao dokazi u sudskim postupcima.

Novi računi

Saznanja o tajnom računu koji je Zagorec koristio u banci Bawag potvrđena su suradnjom s austrijskim vlastima. Operativna radna skupina koja pokušava rekonstruirati razmjere pljačke novca za obranu otkrila je i neke dosad nepoznate račune. Oni se nalaze u Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Cipru, Izraelu, Švicarskoj i Austriji. Primjerice, otkriveno je da je u listopadu 1996. Ministarstvo obrane uplaćivalo znatan novac u Rumunjsku. Isplate su se radile na račun broj 00 47 11 45 43 00 u banci Romana de Comert Exterior S.A. Bukurešt. Plaćali su se tzv. transporti N.

Uloga Güntera Striedingera

O djelovanju bivšeg čelnika Hypo banke Güntera Striedingera je Pajić Austrijancima pisao: “… postupanje ukazuje na osnovanu sumnju da se radi o klasičnom pranju novca, tako da se novac koji je stečen zlouporabom Zagorčeva položaja i ovlasti polaže na nama nepoznate račune u inozemstvu. Potom navodno bez depozita Hypo banka isplaćuje kredit Zagorčevim tvrtkama, te tvrtke kupuju zemljišta u Hrvatskoj, pa se nakon realizacije tih projekata novac kriminalnog porijekla ‘opere’, te nakon prodaje nekretnina na kojima su izgrađeni poslovno-stambeni objekti vraća u sustav kao legalan novac.”

 

Komentiraj

Source:Berislav Jelinić