Nakon što je prošlog tjedna brutalno ponižen objavom odluke stranke Možemo! da na parlamentarne izbore izlazi samostalno, a ne u koaliciji s njegovom strankom, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Peđa Grbin bit će tijekom iduća dva mjeseca u vlastitim redovima izložen pritiscima da odustane od neslužbene kandidature za premijera. Dio vodećih članova zagovara da umjesto njega to budu Boris Lalovac, Mirela Ahmetović ili Sabina Glasovac. Spominjao se i Zvonimir Mršić, no on nije zainteresiran za takav angažman.

Nacional je u razgovoru s više istaknutih članova i dužnosnika SDP-a starije i mlađe generacije rekonstruirao što se u toj stranci događalo nakon propasti ideje u koju je Grbin uložio veliki dio svog – kazat će njegovi formalni suradnici s Iblerova trga – ionako mršavog političkog kapitala. Sjednica Predsjedništva stranke održana netom nakon propasti svih njegovih planova protekla je mirno i, kako su nam opisali neki od sudionika, „uglavnom u širenju hejta prema stranci Možemo“, no dio članova ipak je u rukavicama postavio pitanje Grbinove odgovornosti i od njega zahtijevao strategiju i plan za djelovanje stranke u novim okolnostima. Njegova pozicija predsjednika SDP-a, ipak tvrde, ni u kojem slučaju nije ugrožena jer se strahuje da bi pokretanje bilo kakvih procesa zapravo bio volej za Andreja Plenkovića. „U slučaju bilo kakvih unutarnjih previranja u SDP-u bilo bi realno da on raspiše izbore prije planiranog roka, negdje u studenome ili prosincu ove godine, pa bi nas uhvatio na krivoj nozi. Ne, do parlamentarnih izbora neće biti nikakvih promjena na čelu stranke i Grbinova pozicija je sigurna. Apsolutno sve struje i svi ključni igrači zaziru od toga jer žele izbjeći bilo kakve unutarnje podjele i slabljenje ionako slabog rejtinga i podrške birača“, objašnjava za Nacional jedan visokopozicionirani SDP-ovac. No, nastavlja, to ne znači da se u međuvremenu neće događati preslagivanje i pregrupiranje – a ključna za to bit će sjednica Glavnog odbora SDP-a za koju je poznato da će se održati na samom početku rujna.

Bivšeg ministra financija u Vladi Zorana Milanovića dio članova SDP-a vidi kao idealnog kandidata za premijera na predstojećim parlamentarnim izborima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Upravo tada očekuje se koordinirana akcija koja za cilj ima progurati novog premijerskog kandidata u ime SDP-a. Kao favoriti slove spomenuti bivši ministar financija Boris Lalovac, koji je cijenjen u svim stranačkim strukturama i ima natprosječno dobar imidž u javnosti, potom Mirela Ahmetović koja se istaknula u radu i na lokalnoj i na nacionalnoj razini, te Sabina Glasovac za koju se objašnjava da također drži konstantu. „Pretpostavlja se da bi se netko od njih troje znatno bolje nosio s Plenkovićem s jedne i, najvjerojatnije, Sandrom Benčić s druge strane. Tijekom ljeta razrađivat će se strategija i na sjednici Glavnog odbora u rujnu može se očekivati takav tijek događanja. Do tada će pritisci na Grbina biti diskretni i pristojni, a ako to ne poluči rezultat, bit će vidljiviji i konkretniji“, eksplicitno tvrdi jedan od Nacionalovih sugovornika. On objašnjava da će se, u svakom slučaju, pokušati doći do cilja da se SDP-ov premijerski kandidat odabere konsenzusom, dogovorom svih strana, a u tome će biti ključno suzbijanje ega Peđe Grbina i njegovo suočavanje s realnosti: on naprosto nema potencijal za vođenje države, imidž mu je potrošen, a rejting stranke u njegovom mandatu zacementiran je na manje od 15 posto. Njegov osobni rejting i stupanj odobravanja gotovo su na razini statističke greške i u tome nije pomoglo ni angažiranje PR stručnjaka Alexa Browna u svibnju prošle godine, tvrde Nacionalovi sugovornici koji sve argumentiraju brojkama. Prije nešto više od godine SDP je, po Crodemoskopu, uživao podršku 17,5 posto birača, a danas 16,2 posto. Po Crobarometru potpora se tada kretala oko 14,1 posto, a danas 12,6 posto.

„Sam Peđa po Crodemoskopu je jedva mrdnuo s 1,5 na 1,8 posto, a po Crobarometru, koji mjeri pozitivan dojam, pao je s 28 na 27 posto uz zabrinjavajući podatak da 50 posto građana o njemu ima izrazito negativno mišljenje. Dakle, godinu dana se navodno radi, a rezultata nema – dapače, oni su sve lošiji. Peđa naprosto nije premijerski materijal. Čak i unutar stranke ponaša se vrlo zatvoreno: okružio se malom skupinom ljudi poput Tončija Restovića, Ivana Račana i Marka Krička koji predstavljaju njegov krug povjerenja, oni ga vjerojatno uvjeravaju da je najbolji na svijetu i da će se prije ili kasnije sve okrenuti u njegovu korist. To već graniči s deluzijom. Ne uživa podršku stranačkih ‘teškaša’ Siniše Hajdaša Dončića ili Biljane Borzan, pa čak ni Ranka Ostojića, dok cijela jedna skupina ljudi poput Arsena Bauka stoji sa strane i djeluje nezainteresirano. Oni vječito šute u ovakvim prilikama i uglavnom se zadovolje time da su uvijek negdje u prvom ešalonu“, objašnjava još jedan eksponirani SDP-ovac za Nacional.

Nakon što je platforma Možemo! odbila zajednički nastup na izborima, predsjednik SDP-a Peđa Grbin suočen je s pritiscima unutar vlastite stranke. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Upravo u mandatu Peđe Grbina SDP je doživio nastavak osipanja članstva, a posebno istaknutih figura sa solidnim minulim političkim radom, što je zapravo nastavak prakse ustanovljene u doba Zorana Milanovića te Davora Bernardića nakon njega. Stranka se danas smatra kadrovski devastiranom i gotovo neprepoznatljivom: u njenom predsjedništvu sjedi poveći broj anonimaca za koje javnost gotovo da i nije čula, a u užem krugu vodećih ljudi rijetki imaju veći politički autoritet. Osim rasprave o isticanju stranačkog kandidata za premijersko mjesto na predstojećim parlamentarnim izborima na sjednici u rujnu, u predstojećem razdoblju slijedit će i ozbiljan rad na formiranju stranačkih izbornih lista – pogotovo jer je Možemo! otklonilo mogućnost formiranja predizborne koalicije. SDP će, potvrđeno je Nacionalu, na njih nastojati privući nestranačke, ali javno eksponirane i priznate stručnjake, osobe iz nevladinog sektora i dosad politički neaktivne javne figure.

„I sam Siniša Hajdaš Dončić, koji se profilirao u vrlo utjecajnog člana u stranačkim strukturama, prošloga tjedna javno je najavio takvu mogućnost kada je kazao da se razmišlja o ‘privlačenju ljudi koji imaju težinu’ i njihovom stavljanju na prolazna mjesta na stranačkim listama. Radi se o prokušanom receptu koji je, uostalom, upravo SDP djelomično koristio u vrijeme pokojnog Ivice Račana, a u novije vrijeme njime se odlično poslužio Most kada je angažirao bračni par Raspudić i tako snažno podigao svoju vidljivost i rejting. Koliko god za jednu veliku stranku to možda izgledalo kao ponižavajući korak, zapravo se radi o demonstraciji njene širine i uključivosti. Ako u svojim redovima nemamo stručnjake poput profesora Josipa Tice – a nemamo, ili ih je jako malo – ne postoji nijedan zdravorazumski argument da mu ne ponudimo angažman“, kaže jedan od sugovornika iz SDP-a.

U samoj stranci, pak, u predstojećem razdoblju pripremaju se dva ključna obračuna – jedan kratkoročni, u Zagrebu, te jedan dugoročni za mjesto predsjednika SDP-a, koji će pričekati dovršetak parlamentarnih izbora. U Zagrebu se nakon raspada Grbinovih planova o sklapanju predizborne koalicije s Možemo! očekuje raspisivanje izbora za predsjednika gradske organizacije stranke, što je dosad blokirao sam Grbin ne želeći dovesti u pitanje vladajući koaliciju. Naime, kao favorit je dosad figurirao Renato Petek, koji uživa podršku izbačenog Viktora Gotovca. „Sada će se izbori napokon raspisati i velike su šanse da Petek pobijedi, a onda će on diktirati ritam i u zagrebačkoj organizaciji i u zagrebačkoj gradskoj vlasti. Znakovita je poruka Siniše Hajdaša Dončića predsjedniku Gradske skupštine Jošku Klisoviću, kada mu je rekao da bi podnio ostavku da je na njegovom mjestu. Da, vrlo je izvjesno da će se u predstojećem razdoblju do kraja zategnuti odnosi s Tomislavom Tomaševićem i njegovim ljudima, no istina je i da će to biti poprilično zahtjevna operacija jer je dio SDP-ovaca dobio različite funkcije, položaje i sinekure kojih bi se morao odreći“, tumače za Nacional sugovornici iz te stranke.

Dugoročni plan barem dijela SDP-ovaca, koji će se provesti nakon parlamentarnih izbora kako se ne bi umanjivale ionako mršave šanse za barem solidan rezultat, jest detroniziranje samog Peđe Grbina i takav razvoj događaja većina Nacionalovih sugovornika smatra krajnje izvjesnim. Kao eventualne izazivače spominju uglavnom osobe s kojima se spekulira kao eventualnim premijerskim kandidatima – Lalovac, Glasović, Ahmetović – te eventualno Biljanu Borzan ako se napokon odluči ohrabriti ući u ovu bitku. No sve veći broj SDP-ovaca spominje i mladog i uspješnog gradonačelnika Ploča Mišu Krstičevića, koji uživa snažnu otporu u dalmatinskim ograncima stranke i po njima bi predstavljao istinsko kadrovsko osvježenje, simbol okretanja stranke novim i nepotrošenim snagama.

„I odnos prema Krstičeviću bit će jedan od testova širine Peđe Grbina jer već postoje spekulacije da će umjesto njega za nositelja SDP-ove liste u desetoj izbornoj jedinici nastojati ponovno progurati Ranka Ostojića. Ako se to doista dogodi, bit će to znak da je Grbin svjestan tko mu je eventualni protukandidat i da će učiniti sve kako bi mu smanjio internu i javnu vidljivost, pa čak i ako to nije u interesu stranke. I na tom pitanju odnosi unutar SDP-a mogli bi se zaoštriti“, prognoziraju Nacionalovi sugovornici iz Socijaldemokratske partije.

Osim Borisa Lalovca, kao mogući kandidat za premijera iz redova SDP-a spominje se i Neven Bosilj koji je pomeo HDZ i Čehoka u Varaždinu. FOTO: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Osim Miše Krstičevića, kao novo lice koje bi moglo donijeti promjenu kursu stranke sve se češće u stranačkim kuloarima spominje i aktualni gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj koji je nedavno pomeo konkurenciju na prijevremenim izborima za varaždinsko Gradsko vijeće. SDP je na tim izborima osvojio više od 43 posto glasova te samostalno ima većinu u Gradskom vijeću. Bosilj je do premoćne pobjede došao usprkos nepogodnom okruženju u kojem se suočio s velikim podmetanjima od strane bivšeg gradonačelnika Ivana Čehoka, ali i HDZ-a. No, Bosilj se uspio oduprijeti svim napadima te je SDP-u donio pobjedu koja je odjeknula u unutarstranačkim krugovima. Riječ je o poprilično atipičnom političaru, koji je završio Fakultet elektrotehnike i računarstva te bi bez problema mogao ostvariti karijeru u privatnom sektoru. Takvih novih lica u SDP-u kronično nedostaje te postoji sve više onih koji se zalažu da upravo ljudi poput Bosilja i Krstičevića postanu nove snage ne samo SDP-a već i hrvatske ljevice općenito. Smatra se da bi takvi ljudi u vrlo kratkom vremenu uspjeli zakopati sve ratne sjekire s bivšim članovima SDP-a koji su osnovali novu stranku-Socijaldemokrate – te da bi hrvatsku socijaldemokraciju vratili pod jedan okvir unutar SDP-a. Takvim bi se potezima, smatra dio članova SDP-a, uspjelo vratiti dio izgubljenog rejtinga SDP-a za što je po njima kriva politika razdvajanja aktualnog predsjednika Peđe Grbina. Oni smatraju da ima još dovoljno vremena za sanaciju štete te podsjećaju da je u posljednju godinu premijerskog mandata Zoran Milanović ušao kao već otpisan političar koji gotovo sigurno gubi iduće izbore, ali je Milanović u samo šest mjeseci nekim potezima vratio dio popularnosti te mu je malo nedostajalo da sastavi vladu za svoj drugi mandat.

Ono što je zanimljivo je da baš Milanović i njegovi suradnici na Pantovčaku s velikom pozornošću prate što se događa na Iblerovom trgu. Iako se nemaju namjeru direktno miješati u stanje u SDP-u jer za to ni nemaju ovlasti, Zoran Milanović i njegovi najbliži suradnici poput Orsata Miljenića i Ante Kotromanovića dobro su upoznati sa svime što se događa u stranci i nemaju namjeru promatrati kako SDP polako nestaje s političke scene. Naravno da oni ne žele sudjelovati u unutarstranačkim previranjima niti im je cilj rušenje Peđe Grbina s mjesta predsjednika stranke, ali Milanović i njegovi suradnici žele određenim savjetima i razgovorima utjecati na bolji rejting stranke, a samim time i na bolji rezultat na parlamentarnim izborima. Ostaje za vidjeti hoće li u tome imati uspjeha te koliko je ljudima na Iblerovom trgu stalo do savjeta bivšeg predsjednika stranke.

I dok se jedni nadaju da će Grbin u najmanju ruku odustati od premijerske kandidature, iz krugova bliskih predsjedniku SDP-a takvu mogućnost odbacuju. “Peđa Grbin će biti službeni kandidat SDP-a za predsjednika Vlade na sljedećim parlamentarnim izborima i samo u slučaju neke dramatične promjene može doći do ishoda u kojem bi netko drugi preuzeo tu kandidaturu”, rekao je Nacionalu izvor blizak predsjedniku SDP-a suočen s tvrdnjama da unutar te stranke postoji sve veći broj onih koji bi u ulozi premijerskog kandidata željeli vidjeti neku drugu osobu, poput Borisa Lalovca, Mirele Ahmetović ili Sabine Glasovac. No iz kruga Grbinu bliskih suradnika se doznaje kako aktualni predsjednik SDP-a neće odustati od premijerske kandidature te kako je Grbin kao predsjednik stranke dužan preuzeti odgovornost i kandidirati se i za premijera, kao što su to prije njega učinili svi predsjednici SDP-a, od Ivice Račana preko Zorana Milanovića do Davora Bernardića.

Međutim, iako Grbin nema namjeru odustati od premijerske kandidature kako bi povećao šanse SDP-a na predstojećim parlamentarnim izborima, jedan njemu bliski izvor tvrdi da nema ništa protiv da se o tome otvori rasprava na stranačkim tijelima SDP-a:

„Svi mi smo čuli ove priče oko kandidata za premijera, ali do sada su takve inicijative dolazile isključivo s nekih rubnih dijelova stranke i stvarno nema potrebe na njih reagirati ili povlačiti neke velike i bitne poteze. No ako se slučajno na Glavnom odboru stranke ili na Predsjedništvu pokrene inicijativa s takvim prijedlogom, naravno da ćemo o tome raspravljati i da će ta tema dobiti prostor koji zaslužuje. Međutim, uvjeren sam da Peđa Grbin ima podršku većine i u Glavnom odboru i u Predsjedništvu tako da i kada bi se razgovaralo o tome, ne vjerujem da bi prijedlog prikupio dovoljnu potporu većine članova ovih dvaju tijela.“

S druge strane, u Grbinovom su okruženju svjesni činjenice da ovakvim potezom i preuzimanjem odgovornosti za izborni rezultat Grbin možda i neće još dugo biti predsjednik SDP-a. Jedan od sugovornika nam je rekao kako je sam Grbin svjestan da u slučaju izbornog podbačaja i ostanka HDZ-a na vlasti, on više neće biti predsjednik stranke.

Politička tajnica SDP-a Mirela Ahmetović prepoznata je u dijelu javnosti i stranke kao idealna kandidatkinja za premijerku. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

„Mislim da je potpuno jasno, i da to uopće nije ni pitanje, da Peđa Grbin neće biti predsjednik SDP-a ako ne uspijemo pobijediti HDZ. On je preuzeo odgovornost, a nakon parlamentarnih izbora ionako su odmah i novi izbori za predsjednika stranke i siguran sam da se Grbin u slučaju izbornog debakla neće ponovno kandidirati za predsjednika. Do tada on je legitimno izabrani predsjednik SDP-a koji je nakon prošlih parlamentarnih izbora i izabran kako bi postao idući hrvatski premijer. Tražiti sada da od toga odustane je malo neozbiljno“, izjavio je za Nacional Grbinu blizak izvor iz SDP-a.

Ono što su Nacionalu potvrdili Grbinovi ljudi unutar SDP-a jest da je predsjednik SDP-a odbijenicu platforme Možemo! oko zajedničkog nastupa na parlamentarnim izborima doživio kao osobni politički poraz te kako Grbin doista misli da su članovi te platforme ovoga puta izabrali stranačke ispred nacionalnih interesa, kao što je to rekao dan nakon što su Sandra Benčić i Tomislav Tomašević objavili odluku.

„Iz njihove odluke o samostalnom izlasku na izbore jasno je kako je Možemo! stavio svoj stranački interes ispred interesa hrvatskih građana. A što se tiče njihovog prijedloga o točkastoj koaliciji, mislim da to u ovom trenutku nije dobro rješenje. Mi ne radimo tako“, rekao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin nakon sjednice Predsjedništva stranke. Zanimljivo je i da Grbinovi ljudi tvrde i da je na toj sjednici predsjednik SDP-a dobio podršku da nastavi sa svojom politikom te da SDP nastavi s predlaganjem alternativa programima aktualne Vlade Andreja Plenkovića.

„Moram priznati da sam iznenađen kada čujem da SDP nema program s kojim bi se mogao suprotstaviti HDZ-u, a samo u posljednjih nekoliko mjeseci predstavili smo nekoliko programa koji direktno mogu utjecati na životni standard građana. No tu nećemo stati i nastavit ćemo predstavljati naše programe i spremni ćemo izaći na izbore sa sveobuhvatnim programom u kojem će u fokusu biti oni najugroženiji poput umirovljenik“, kaže jedan izvor iz samog vrha SDP-a.

I dok se Grbin sprema za predstavljanje novih programa, neki njegovi stranački kolege se očito pripremaju za borbu oko pozicija na listama za parlamentarne izbore. Pa se tako već mogu čuti neke informacije da bi do sukoba moglo doći oko nositelja liste u X. izbornoj jedinici, i to oko toga hoće li tu listu nositi potpredsjednik stranke Ranko Ostojić ili član Predsjedništva i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. No čini se kako u samom vrhu stranke odluke oko ovog pitanja, ali i oko bilo kojeg drugog mjesta na izbornim listama, još nema.

“Malo mi je smiješno kada čitam da je netko na šestom mjestu u ovoj izbornoj jedinici, a netko na četvrtom u onoj. Mi ne samo da nismo ni blizu sastavljanju lista nego o tome još nismo ni počeli voditi razgovore i sigurno nećemo tako brzo ni početi. Tako da su svi ovi potencijalni sukobi zapravo bespotrebno stvoreni jer se još ništa i ne zna. Međutim, kada već konkretno postoji ta dvojba između Ranka Ostojića i Miše Krstičevića, reći ću svoje mišljenje. Ranko je potpredsjednik stranke i dolazi iz grada koji sam ima više birača nego što to ima u cijeloj županiji iz koje dolazi Mišo Krstičević, koji je član Predsjedništva stranke, dakle niže je rangiran u stranačkoj hijerarhiji. Naravno da se može dogoditi da Mišo bude nositelj liste, ali logično bi bilo da to ipak bude Ranko Ostojić ili netko drugi tko dolazi iz Splita ili Splitsko-dalmatinske županije“, zaključio je izvor blizak predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu.