Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva i drugi južnoamerički čelnici pod pritiskom su da na skupu o spasu Amazonije koji počinje u utorak u Brazilu donesu hrabra rješenja za spas te najveće svjetske prašume. 

Brazilski dužnosnici najavljuju da će na skupu u Belemu, gradu na rijeci Amazoni, biti doneseni ambiciozni planovi o zaustavljanju deforestacije.

To je prvi sastanak u 14 godina Organizacije sporazuma o suradnji u Amazoniji koju čine osam država: Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela.

Amazonija, ‘pluća svijeta’, dom je za oko 10 posto svjetske bioraznolikosti, 50 milijuna ljudi i stotine milijardi drveća. Znanstvenici upozoravaju kako se ona zbog deforestacije opasno približava točci bez povratka u kojoj će prašuma početi izumirati i oslobađati ugljik umjesto njegove apsorpcije, što će imati katastrofalne posljedice na svjetsku klimu.

Zemlje regije odlučne su to sprječiti, rekla je brazilska ministrica za okoliš Marina Silva uoči sumita.

Brazilski šef diplomacije Mauro Vieira rekao je da će skup rezultirati zajedničkom deklaracijom koja će odrediti „upute” za osam država kako bi implementirale „nove ciljeve i nove zadatke” za zaštitu prašume od deforestacije.

Nacrt deklaracije dogovoren je u „rekordnom razdoblju – nešto manje od mjesec dana”, dodao je brazilski ministar vanjskih poslova.

Deforestacija Brazila događa se većinom zbog stočarstva, no i  zbog korupcije, otimačine zemlje i organiziranog kriminala u sferama poput trgovine drogom, naoružanjem, drvom i zlatom.

U Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku govedine i soje i zemlji u kojoj se nalazi 60 posto Amazonije, deforestacija je već izbrisala petinu prašume.

Ekološki aktivisti stvaraju pritisak na preostalih sedam država da usvoje brazilsko obećanje o zaustavljanju ilegalne deforestacije do 2030. godine.

Podaci koje je ovaj tjedan objavila brazilska agencija za svemirska istraživanja INPE pokazuju da je deforestacija brazilske Amazonije u srpnju pala na najmanju mjesečnu razinu od 2017. godine.

Također, u prvih sedam mjeseci ove godine deforestacija je kumulativno pala za 42,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., priopćio je INPE.

Stručnjaci su pozdravili to usporavanje pod Lulinom vladom, no i pozvali na daljnji oprez u nadolazećim mjesecima kad je sezona najvećih požara.

„To je veoma značajan pad za mjesec obilježen sušama”, rekla je direktorica ekološke organizacije WWF za Brazil Mariana Napolitano, govoreći o podacima za srpanj.

Ona je kazala kako to pokazuje da poduzete izvanredne mjere donose rezultata, no i upozorila da deforestacija Amazonije i dalje ostaje na visokim razinama te da će biti potrebno daljnje djelovanje kako bi ona stala do 2030. godine.

Amazonski poglavica traži jamstva za očuvanje prašume: “Rijeke presušuju. Prestat će kiše, a veliki požar…”