Nacionalnu naknadu za starije, kolokvijalno zvanu ‘nacionalna mirovina’, iskoristila je samo četvrtina predviđenog broja korisnika, i to vjerojatno zato što stariji i siromašni ljudi nemaju račune u banci, što je Vladin uvjet za korištenje takve mjere, javio je tportal.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem travnja broj korisnika naknade za starije dosegnuo je 4842, što je tek 250 primatelja više nego u ožujku. Četiri mjeseca nakon uvođenja ove novčane pomoći vidljivo je da se broj novih korisnika znatno usporio te se može očekivati da će uz postojeće uvjete ostati na razini od oko 5000 primatelja. Ova brojka znatno je niža od Vladinih projekcija stvarnog broja siromašnih građana bez prihoda.

Prilikom uvođenja nacionalne naknade za starije, početkom godine, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je da Vlada očekuje oko 20.000 korisnika, za što je u proračunu osigurano 132 milijuna kuna.

Na naknadu u visini od 800 kuna mjesečno imaju pravo hrvatski državljani stariji od 65 godina života koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu.

Iz umirovljeničkih udruga upozoravaju da je velika prepreka za ostvarenje ovoga prava to što korisnici moraju imati otvoren račun u banci, a riječ je o ljudima koji žive u siromaštvu i uopće ne koriste bankarske usluge. Stoga traže da se potencijalnim korisnicima omogući isplata putem pošte.

Među korisnicima naknade gotovo je dvije trećine žena, a većina korisnika je u dobi od 65 do 69 godina. Najviše je primatelja u Vukovarsko-srijemskoj (418), Zagrebačkoj (412) i Osječko-baranjskoj županiji (406).

Iz HZMO-a napominju da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani, javio je tportal.