SDP-ov saborski zastupnik Mirando Mrsić komentirao je u petak neslužbene najave iz Vlade o produljenju radnog vremena na 9 sati i ukidanju plaćene stanke od pola sata te uvođenje neplaćene od jednog sata kao još jedan Vladin napad na socijalna prava građana.

Brisanje stanke u suprotnosti sa ZOR-om

Vlada očito kreće putem reformi koje idu za smanjenjem prava građana, a ne povećanjem njihova standarda, poručio je Mrsić u izjavi novinarima na Iblerovu trgu. Najava da će se brisati stanka koja je do sada prema kolektivnim ugovorima bila plaćena u suprotnosti je sa Zakonom o radu (ZOR), upozorio je.

U pregovorima bivše Vlade i sindikata o izmjenama ZOR-a dogovoreno je da stanka i dalje mora biti plaćena, pa je to što se najavljuje vjerojatno korak prema početku novih izmjena ZOR-a koje nisu potrebne jer je taj zakon sada izbalansiran, tvrdi Mrsić.

On drži kako je puštanje neslužbene najave u javnost “pokušaj sondiranja terena” za pregovore o povećanju plaća sa sindikatima javnih i državnih službi. No, time ljudi iz Vlade pokazuju da ne znaju svoj posao i ne shvaćaju da se ne mogu provesti takve izmjene u kolektivnom ugovoru jer u ZOR-u jasno piše da se stanka plaća, naglašava Mrsić.

Poslodavci traže izbacivanje plaćene stanke iz radnog vremena

Bio bi to korak prema ispunjenju dugogodišnjih zahtjeva poslodavaca da se plaćena stanka izbaci iz radnog vremena, čime Vlada Domoljubne koalicije, Mosta i Milana Bandića pokazuje da joj nije stalo do radnika, nego kapitala i poslodavaca, kaže Mrsić.

Na upit što je bivša Vlada namjeravala predložiti kako bi se riješilo pitanje povećanje osnovice za plaće za šest posto javnim i državnim službenicima Mrsić je rekao kako su “imali svoje ideje i načine kako bi to trebalo riješiti, no više nisu u poziciji da pregovaraju sa sindikatima”.

“Ova Vlada mora sama naći rješenje i instrumente za pregovore, a to im očito baš ne ide s obzirom da je otkazan nastavak kolektivnih pregovora. Vlada to treba što prije napraviti, jer su već izgubili tri mjeseca”, rekao je Mrsić napomenuvši da bi trebalo što prije ispregovarati regres i božićnicu za ovu godinu, te započeti pregovore o temeljnim kolektivnim ugovorima za javne i državne službe, koji ističu krajem godine.

EU skraćuje radno vrijeme, a Hrvatska bi ga produljila

Mogućem produljenju radnog vremena usprotivio se i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, koji je u otvorenom pismu zatražio hitno očitovanje potpredsjednika Vlade Bože Petrova. Podsjeća Petrova, ujedno i Vladinog glavnog pregovarača sa sindikatima, da zemlje Europske unije skraćuju radno vrijeme da bi povećale zaposlenost, a njegova Vlada razmišlja o produljenju radnog vremena.

U  Hrvatskoj se već radi dulje nego li u mnogim drugim zemljama, a pritom su plaće manje, uz izrazito visoku nezaposlenost. Sada bi, prema promišljanju Vlade, hrvatski radnici trebali raditi još i više, upozorava Sever. Poručio je, ako su navodi točni, kako im neće biti teško pozvati radnike i ostale građane da s ulice traže svoju zaštitu protiv Vlade koja želi provesti takve promjene.