Moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu u srijedu je objavio da podnosi ostavku, rekavši pritom da je njegov cilj usmjeravanja zemlje prema Europskoj uniji ostvaren, proces protiv kojeg su proruski separatisti odlučni boriti se.
Bivša sovjetska republika, koju vodi proeuropska predsjednica Maia Sandu, dobila je u prosincu zeleno svjetlo EU-a za otvaranje pristupnih pregovora, zajedno sa susjednom Ukrajinom.
Obje zemlje očekuje dugi proces uvođenja promjene i prilagodbe europskim standardima za koji Popescu, šef diplomacije od 2021., tvrdi da je započeo već prije nekoliko godina.
“Ispunio sam sve obveze glede integracije Moldavije u EU koje je odredila predsjednica Sandu. Potrebna mi je pauza”, rekao je Popescu.
Analitičari hvale njegovu ulogu u podršci predsjednici da približi zemlju europskom bloku i objašnjavaju da daje ostavku jer želi više provoditi više vremena s obitelji koja živi u Francuskoj.
No, njegova ostavka stiže u osjetljivo vrijeme za Moldaviju koja je od ove godine uvela carine na uvoz i izvoz, što je dio njenih nastojanja da se pridruži Europskoj uniji, a nakon čega su proruski separatisti u Pridnjestrovlju pozvali na vojnu spremnost.
Čelnik Pridnjestrovlja Vadim Krasnoselski pozvao je obrambeno-obavještajne institucije da budu na “visokom stupnju vojne pripremljenosti” i da u tu svrhu održavaju redovne vježbe.
Pridnjestrovlje se odvojilo prije raspada Sovjetskog Saveza 1991. i vodilo je kratki rat protiv nove nezavisne države Moldavije, jedne od najsiromašnijih država Europe koja se nalazi između Ukrajine i Rumunjske. Više od tri desetljeća komadić zemlje ostao je na istočnom rubu Moldavije uz malo nemira, a 2000 ruskih “mirovnjaka” i dalje je na liniji koja ih dijeli.
Regija, ovisna o pomoći Moskve, kaže da carine štete njenim poslovima, a Krasnoselski ju je osudio kao “srednjovjekovni porez”.
Sandu je osudila rusku invaziju na Ukrajinu i optužila Moskvu da je pokušava svrgnuti s vlasti. Kremlj uzvraća da Sandu potpiruje rusofobiju.
Komentari