Međimurska županija u suradnji s Međimurskom energetskom agencijom kontinuirano provodi javna savjetovanja za građane na temu energetske obnove, obnovljivih izvora energije i energetske tranzicije kako bi pravovremeno informirala zainteresiranu javnost da sustavno prati natječaje i pozive, kako nacionalne tako i europske, dok Međimurska energetska agencija provodi individualna savjetovanja i organizira radionice za interesne skupine s ciljem uključivanja i aktivnog sudjelovanja građana u rješavanju energetskih pitanja.

Međimurska županija proteklih je godina kontinuirano ulagala u projekte energetske učinkovitosti te je u sklopu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora obnovila ukupno 18 objekata kroz 15 projekata. Energetski je obnovljeno 9 osnovnih škola, 2 srednje škole, 3 školske sportske dvorane, učenički dom, radionice tehničkih škola kao i dom za starije koji se nalazi na arheološki pojedinačnom lokalitetu.

Na pet obrazovnih i jednoj zdravstvenoj instituciji ugradit će se kombinacija sustava grijanja i hlađenja s dizalicama topline i sunčanih elektrana na krovovima

Na tim objektima, u sklopu energetske obnove izvodili su se građevinski, strojarski i elektro radovi, odnosno provedena je dubinska obnova. Na svim objektima izvela se toplinska izolacija vanjskih zidova, zamjena vanjske stolarije novom energetski učinkovitijom te rekonstrukcija kotlovnice i rasvjetnih tijela energetski učinkovitijom LED rasvjetom. U sklopu projekta energetske obnove na krov učeničkog doma i školske sportske dvorane postavili su se solarni kolektori za pripremu potrošne tople vode, na jednu osnovnu školu postavljena je sunčana elektrana, dok se na dvije osnovnoškolske ustanove ugradila dizalica topline. Na tri objekta ugrađen je sustav mehaničke ventilacije s povratom topline. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 73,5 milijuna kuna, od čega je sufinanciranje Europskih fondova iznosilo 60%, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije 20%, dok je preostali iznos investicije osigurala Međimurska županija.

Trenutno je u tijeku energetska obnova Županijske bolnice čija je vrijednosti investicije 40 milijuna kuna, a Međimurska županija će uložiti oko 18 milijuna kuna vlastitih sredstava.

Međimurska županija ne staje s ulaganjima u energetsku učinkovitost na području Međimurske županije. U travnju ove godine Međimurska županija u suradnji s Međimurskom energetskom agencijom te ostalim javnim i zdravstvenim ustanovama na Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije prijavila je 6 dodatnih projekata.

Ukupna vrijednost investicije iznosila je 73,5 milijuna kuna, od čega je sufinanciranje Europskih fondova iznosilo 60%, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije 20%, dok je preostali iznos investicije osigurala Međimurska županija. FOTO: Međimurska županija

Na pet obrazovnih i jednoj zdravstvenoj instituciji ugradit će se kombinacija sustava grijanja i hlađenja s dizalicama topline i sunčanih (fotonaponskih) elektrana na krovovima objekata.

Ukupna snaga projektiranih fotonaponskih elektrana iznosit će 216 kW koje će proizvoditi 239.126 kWh/god. električne energije putem 876 ukupno instaliranih panela. Valja napomenuti kako je potrošnja električne energije objekata prije ugradnje obnovljivih izvora energije ukupno 301.366 kWh/god., dok će nakon ugradnje obnovljivih izvora energije iznositi 126.545 kWh/god. Također, trenutna potrošnja prirodnog plina iznosi 354.477 kWh/god., dok će nakon ugradnje dizalica topline iznositi 54.811 kWh/god., što će rezultirati uštedama od 282.862 kWh/god., odnosno ukupne uštede će iznositi 521.988 kWh/god.

Financijski gledano, dosadašnji godišnji trošak za električnu energiju i za prirodni plin smanjit će se na 145.527 kuna za električnu energiju i 141.623 kuna godišnje, što donosi ukupnu godišnju uštedu od gotovo pola milijuna kuna.

Sveukupni iznos planiranih investicija prema glavnim projektima iznosi 2,6 milijuna kuna za ugradnju dizalica topline i isto toliko procjenjuje se vrijednost investicije za ugradnju fotonaponske elektrane ukupne instalirane snage 216 kW, čime bi se trebale ostvariti uštede veće od 75% u isporučenoj energiji, odnosno onoj koja se do sada preuzimala iz mreže. Kada tome pridodamo troškove izrade glavnih projekata kao i usluge stručnog nadzora, dolazimo do ukupnog iznosa investicija od 5,5 milijuna kuna, od čega 40% sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ovime, osim što osiguravamo uštede u potrošnji energije proizvedene iz fosilnih goriva, osiguravamo i energetsku neovisnost o vanjskim sustavima kao i cijenama energenata koje neprekidno rastu, a na što ne možemo utjecati.

Međimurska županija trenutno provodi projekt ugradnje fotonaponske elektrane, ukupne snage 60 kW i dizalice topline na postojeće zgrade Centra znanja, vrijednosti 1,2 milijuna kuna

Međimurska županija trenutno provodi projekt ugradnje fotonaponske elektrane, prijavljen na Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javne namjene, ukupne snage 60 kW i dizalice topline na postojeće zgrade Centra znanja (Upravna zgrada, TICM1 i TICM2). Ukupan iznos investicije iznosi 1,2 milijuna kuna, od čega je osigurano sufinanciranje od 40% opravdanih troškova, odnosno 495.463 kuna.

Također proveden je postupak zajedničke javne nabave prirodnog plina za obrazovne, zdravstvene i druge ustanove na području Međimurske županije. Postupku objedinjene javne nabave s područja Međimurske županije priključilo se ukupno 37 institucija, od toga 22 osnovne škole, 5 srednjih škola i 10 ostalih institucija (Županijska bolnica Čakovec, Dom za starije i nemoćne, Dom zdravlja, Ljekarne, Centar znanja, zgrada Županije…) Cijena opskrbe prirodnim plinom u svibnju 2020. godine iznosila je 0,20 kn/kWh, a u kolovozu 2020. godine pokrenut je postupak objedinjene javne nabave, tijekom kojeg je ugovorena cijena od 0,14 kn/kWh. Temeljem navedene razlike procijenjena je ušteda na godišnjoj razini u iznosu od 1,7 milijuna kuna.

S obzirom na neprekidni rast cijena energenata, nestabilnu političku situaciju, a uzimajući u obzir cijene na tržištu danas koje dosežu i preko 0,85 kn/kWh, očekuje se da će do kraja 2022. godine ušteda biti veća od 18,1 milijuna kuna. Nadalje, pod pretpostavkom da se cijene neće mijenjati do kraja 2023. godine, očekuje se ukupna ušteda u iznosu od 37 milijuna kuna.

Gledajući aktualnu situaciju, a cijene opskrbe prirodnim plinom na tržištu za poslovne korisnike nastavljaju rasti, ušteda za vrijeme trajanja ugovora do kraja 2023. prelazi i 40 milijuna kuna.

Dosadašnjim istraživanjima uočen je veliki potencijal u Međimurju za geotermalnom energijom pa je u pripremi posebna studija koja će stvoriti preduvjete za energetsku neovisnost, razvoj gospodarstva i zdravstvenog turizma. FOTO: Međimurska županija

U skladu s dosadašnjom dobrom praksom provedbe projekata u domeni energetske učinkovitosti, Međimurska županija će nastaviti s ulaganjima u sektoru energetike te u suradnji s Međimurskom energetskom agencijom koja će i u budućnosti kao predvodnik regionalne energetske politike u Međimurskoj županiji aktivno sudjelovati na promicanju energetske učinkovitosti i upotrebe obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru, pri čemu će svoj fokus usmjeriti na provedbu konkretnih investicijskih projekata u domeni energetike.

Sukladno tome promicat će ideju ugradnje sustava pametnih mjerenja u zgradama koji će uz mjerenje potrošnje energije omogućiti i mjerenje kvalitete zraka (vlažnost, temperatura, razina CO2) te stupanj osvjetljenja. Daljnje polazište razvoja energetskog sektora predstavljaju obnovljivi izvori energije pa će se tako nastaviti s projektima koji će biti prvenstveno usmjereni na iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, uključujući geotermalnu energiju te energiju sunca, čiji je potencijal za iskorištavanje na području Međimurske županije ogroman.

Sve veća svijest o važnosti ulaganja u sustave na obnovljive izvor energije dodatno će se potaknuti intenziviranjem aktivnosti na projektima ugradnje fotonaponskih sustava te dizalica topline na privatne i poslovne zgrade te zgrade javne namjene. S daljnjim rastom cijena energenata veći je rizik od produbljivanja problema energetskog siromaštva i tu se među najugroženije korisnike ubrajaju i građani. Sukladno tome će se dodatni napori usmjeriti i na definiranje relevantnih mjera pomoći građanima kroz poticanje dugoročnih mjera kao što su energetska obnova objekata te energetsko certificiranje koje daje stvaran uvid u postojeće stanje objekata i definira mjere koje je potrebno implementirati kako bi se povećala energetska učinkovitost tih objekata.