Više nego ikada, ove su nas godine posebno obradovale rijetke prave „old school“ blagdanske čestitke u kaslićima. Iako se trend već posljednjih nekoliko godina polako vraća, u eri opće otuđenosti, impersonalnosti i hladnoće virtualnih srčeka i zvjezdica, bez našeg rukopisa i truda uloženog u pisanje i slanje čestitke, ovih blagdana radovali smo im se kao pravim skupim darovima. Gle, zrnce topline, ljudskosti i pažnje u kuverti! Netko iskreno misli na mene!

To je prepoznala i kolegica povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak koja je u Galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka postavila izložbu “Autorska čestitka – novi sadržaji za stare običaje”. Naime, uz reminiscenciju na nekadašnju praksu kreiranja umjetničkih čestitki od 1983. do kraja 80-ih, umjetnici i dizajneri odazivali su se svake godine na poziv da ostvare svoju unikatnu autorsku čestitku u obliku razglednice ili male grafike. Ova je izložba naznaka i trag jedne demokratske ideje koju je 1983. osmislio Dragutin Dado Kovačević, provodila Galerija Događanja, a podržao Centar za kulturu Peščenica. Sada se ponovno ukazuje u punoj aktualnosti. Jedan od naših rijetkih suvremenih umjetnika koji marljivo svake godine šalju autorsku umjetničku čestitku za Uskrs i Božić, dubrovački je umjetnik Josip Škerlj.

Prema riječima autorice izložbe, „tada, 1983., u želji za oplemenjivanjem starih običaja čestitanja i darivanja u blagdanske dane, zamišljena je akcija ‘Autorska čestitka’. Ona je postala komunikacijski most između uglednih umjetnika, mladih, svježih i nepoznatih punih želja za takvim zadatkom; između slikara, grafičara i dizajnera i publike koja je tu ideju o novim sadržajima za stare običaje rado prihvatila uz vrlo povoljne cijene. Bilo je to 1983. godine“. Promocije su se održavale u Galeriji Događanja, ali i knjižarama i knjižarskim klubovima poput Stvarnosti, gdje je bio Klub 42 osnovan za likovna događanja. Autorska čestitka bila je revolucionarna novost na tržištu stereotipnih čestitki. Kako je Centar za kulturu Peščenica provodio i sociološka ispitivanja o ukrasima na zidovima u stanovima, bilo je logično da autorska čestitka preraste iz „postkarte“ i u malu grafiku, koja će suvremena likovna djela učiniti dostupnim. Ljepota svakome, to je bila ideja vodilja. Akcija pod imenom “Autorska čestitka” imala je cilj popularizirati suvremenu umjetnost i promijeniti percepciju javnosti o tome što čestitka jest, odnosno odbaciti stereotipe koji su redovito bili na tržištu. Izložba sadržava
otisnute ili originalne predloške afirmiranih hrvatskih umjetnika za autorsku čestitku, aktualizirajući tako iste ciljeve. Cilj je izložbe osvrnuti se na osamdesete godine prošlog stoljeća, uz pokušaje demokratizacije umjetnosti i odbacivanje stereotipa. Prve akcije „Autorske čestitke“ imale su i svoj manifest: „Autorska čestitka nije akcija koja zabranjuje kič. / Autorska čestitka je akcija koja kreacije zagrebačkih umjetnika približava građanima kroz čestitku. / Umjetnički vrijedna i lijepo oblikovana prestaje biti samo mehanički posrednik u prenošenju želja. / Autorska čestitka postaje dar za prijatelje. / Dovoljno mala da bude čestitka. / Dovoljno atraktivna da bude dar. / Dovoljno lijepa da bude slika.“

Branka Hlevnjak pojasnila je kako ujedno „male serigrafije pretvaraju čestitku iz potrošnog sredstva za kurtoazno čestitanje u trajnu vrijednost, dajući činu čestitanja i poklanjanja jedinstveni značaj. Uokvirene male serigrafije prva su organizirana ponuda ove vrste u Zagrebu i konačno alternativa maloj jeftinoj slici koju su do sada uglavnom pokrivali naivni slikari. Male serigrafije uokvirene ili ne kroz akciju ‘Autorske čestitke’ populariziraju suvremenu umjetnost i animiraju za umjetničko djelo“.

Ono što izložba želi potaknuti jest trajno aktualan koncept umjetničke čestitke kao male pristupačne grafike ili razglednice (postkarta), koji može imati opći ili sasvim prigodni značaj u motivu, a svojim trajnim prisustvom pridonosi poboljšanju komunikacije i vizualne kulture uopće, oslanjajući se pritom na autentično domaće stvaralaštvo. Izložba se može pogledati svakog radnog dana do 15. siječnja 2021. od 10 do 14 sati u Galeriji Modulor.