“Ukrajina se bori za oslobađanje svih svojih privremeno okupiranih teritorija i obnovu teritorijalne cjelovitosti unutar međunarodno priznatih granica. Vidimo što rade okupatori i kroz kakva iskušenja moraju proći naši građani koji su pod ruskim ugnjetavanjem. Ukrajinska država ulaže sve napore da im pomogne što je prije moguće. Prisilno izdavanje putovnica Ukrajincima od strane ruske okupacijske uprave je nezakonito i ništavno, jer Ruska Federacija ne može lišiti Ukrajince njihovog državljanstva. Stanovnicima privremeno okupiranih područja okupatori prijete osvetom ukrajinskih vlasti u slučaju njihova povratka. No, ljudi koji nisu krenuli putem suradnje s agresorom nemaju se čega bojati. Zaslužena kazna čeka samo pomagače koji su se uključili u okupatorsku upravu i otvoreno pridonijeli jačanju okupacijskog režima.

Pobjeda kod Avdijevke u ukrajinskom Donbasu prijeko je potrebna Kremlju za stvaranje povoljne političke pozadine tijekom Putinova posjeta Pekingu 17.-18. listopada ove godine Međutim, Obrambene snage Ukrajine osujetile su ovaj plan ruskog vodstva. Platforma Avdijevke jedno je od najmoćnijih utvrđenih područja Oružanih snaga Ukrajine, oprema se od 2015. Svi dosadašnji ruski pokušaji zauzimanja položaja također su bili neuspješni. Rusko zapovjedništvo ne cijeni živote podređenih i šalje trupe u sigurnu smrt. Tijekom tjedan dana borbi kod Avdijevke ubijeno je oko 5000 okupatora, a onesposobljeno je najmanje 118 jedinica vojne tehnike. Trenutno je situacija kod Avdiivke teška, ali je pod kontrolom ukrajinskog zapovjedništva. Unatoč golemim naporima i sredstvima, neprijatelj nije uspio. Ruski napadi na Avdijevku neće spriječiti planiranu protuofenzivu Obrambenih snaga Ukrajine.

Dana 17. listopada ukrajinska vojska napala je neprijateljske aerodrome u privremeno okupiranim gradovima Berdjansk i Lugansk projektilima ATACMS američke proizvodnje. Nakon dugih diplomatskih napora, Ukrajina je od Sjedinjenih Država dobila rakete ATACMS dometa 165 kilometara, što ukazuje na povećanu pomoć saveznika. Već prva borbena uporaba ATACMS-a od strane Oružanih snaga pokazala je impresivnu učinkovitost ovog oružja: uništeni su borbeni helikopteri, specijalna oprema, protuzračni lanseri, skladišta streljiva, neprijateljsko osoblje. Sada je uz pomoć ATACMS-a moguće izvoditi precizna oštećenja drugih ciljeva u dubini neprijateljske obrane. Ruski agresor nema učinkovita sredstva zaštite od udaraca ove vrste oružja. Kijev koristi vrlo precizno zapadno oružje isključivo protiv neprijateljskih vojnih ciljeva koji se nalaze na privremeno okupiranim teritorijima Ukrajine. U Ukrajini je zapadno oružje u pouzdanim i vještim rukama. Moderne rakete dugog dometa sposobne su promijeniti tijek krvavih bitaka na terenu i približiti Ukrajinu pobjedi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je Kinu 17. i 18. listopada u okviru trećeg međunarodnog foruma “Jedan pojas, jedan put”. Zbog naloga za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda, Putin je postao “neprihvatljiv” za većinu zemalja svijeta. Stoga ide samo tamo gdje ga još zovu. Putinov posjet Narodnoj Republici Kini nije državnog karaktera, već se odvija u multilateralnom formatu kao voditelj jednog od brojnih nacionalnih izaslanstava. Pod Putinovim vodstvom Rusija svakodnevno produbljuje svoju međunarodnu izolaciju, slabi, postaje sve ranjivija. Stoga danas pokušava postati, ako ne saveznik, onda barem vazal NR Kine. Pokrenuvši sveopći rat s Ukrajinom, Ruska Federacija je samu sebe uvukla u zamku, a njeno ponašanje postaje sve impulzivnije i opasnije. Odluke poput postavljanja nuklearnog oružja u Bjelorusiju protivne su interesima Kine.  Ne Ruska Federacija, već Narodna Republika Kina će odlučiti o razini i opsegu rusko-kineskih odnosa. Peking u potpunosti iskorištava jeftine energente koje Ruska Federacija više ne može prodati Zapadu, ali mu se ne žuri ispuniti očekivanja Moskve.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe priznala je Holodomor 1932.-1933. kao genocid nad ukrajinskim narodom. Odluka PSVE-a dugo je očekivani korak u Ukrajini u svrhu povijesne pravde i odavanja počasti milijunima žrtava totalitarnog režima. PSVE je zapravo promijenio svoj stav, formuliran u rezoluciji od 28. travnja 2010., gdje je Holodomor nazvan zločinom protiv čovječnosti, ali ne i genocidom. Tijekom 2022.-2023. godine više od petnaest zemalja svijeta, kao i Europski parlament, već su priznali Holodomor kao genocid. To ukazuje na reinterpretaciju ovog zločina u kontekstu aktualne široke vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu. Negiranje genocida je način da se ovo Zlo ponovi. U 1932-33, gotovo 7 milijuna građana umrlo je od gladi na području sovjetske Ukrajine. Riječ je o jednoj od najvećih gladi u povijesti čovječanstva koju su organizirali boljševici na najplodnijim poljoprivrednim područjima Europe. Moskva još nije priznala niti osudila odgovornost staljinističkog režima za Holodomor. Uostalom, sovjetski diktator Staljin politički je idol i autoritet ruskom diktatoru Putinu, pa sada Kremlj pokušava počiniti novi genocid nad ukrajinskim narodom. No, međunarodni sud dovest će do odgovornosti današnjeg moskovskog tiranina Putina za zločine protiv čovječanstva i čovječnosti počinjene na teritoriju Ukrajine”, napisao je Levčenko.