Kristersson, premijer Švedske koja je 1. siječnja preuzela predsjedanje EU-om: “Ukrajina je najvažniji prioritet EU-u”

Autor:

epa10403279 EU Commission President Ursula von der Leyen (L) and Sweden's Prime Minister Ulf Kristersson (R) give a joint news conference in Kiruna, Sweden, 13 January 2023. The European Commission and the Swedish government meet in Sweden's northernmost city Kiruna and nearby Jukkasjarvi on 12-13 January, the first meeting since Swedish took over the EU presidency on 01 January.  EPA/Jonas Ekstromer SWEDEN OUT

EPA/Jonas Ekstromer

Pobjeda Ukrajine koju je napala Rusija egzistencijalno je pitanje  za Europu i za EU nema većeg prioriteta od toga, izjavio je u petak Ulf Kristersson, premijer Švedske koja je 1. siječnja preuzela predsjedanje EU-om.

“Ukrajinska pobjeda ima egzistencijalno značenje za Europu, nema prečeg prioriteta od Ukrajine. Sudbina Ukrajinije ujedno je  i sudbina Europe”, rekao je Kristersson na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednicom Europske komisije (EK) Ursulom von der Leyen.

Švedska vlada je u četvrtak i petak ugostila članove EK-a u Kiruni, najsjevernijem gradu u Švedskoj. Na sastanku se razgovoralo o prioritetima za sljedećih šest mjeseci.

Predsjednica EK-a je istaknula da EU  treba pojačati pritisak na Rusiju i nastaviti pomagati Ukrajini.

“Ukrajinu podupiremo od prvog dana invazije i nastavit ćemo je nepokolebljivom podržavati. Također moramo nastaviti s pritiskom na Rusiju”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da je Europska unija bila previše ovisna o ruskim fosilnim gorivima. Rusija je smanjila isporuku plina EU-u za 80 posto, ali je Unija to uspjela nadoknaditi iz drugih izvora.

“Sada su cijene pline manje nego prije ruske agresije, nismo ostajali bez električne struje, skladišta plina su puna, udvostručili smo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora”, rekla je von der Leyen.

Najavila je da će EK na proljeće objaviti prijedlog reforme tržišta električne energije i da će razraditi mehanizam za zajedničku nabavu plinu.

Jedno od pitanje s kojom se Europska unija suočava je i masovni američki program subvencioniranja proizvoda kako bi se potaknula zelena i digitalna tranzicija. Američki Akt o smanjenju inflacije (IRA) predviđa 369 milijardi dolara subvencija i poreznih olakšica za kupovinu robe proizvedene u SAD-u, poput električnih automobila. U EU postoji strah od bijega investicija i seljenja proizvodnje u SAD-u zbog izdašnih poticaja.

Jedno od rješenje o kojem se u EU-u razgovara jest daljnja liberalizacija pravila o državnim potporama kako bi članice mogla subvencionirati svoja poduzeća.

Premijer Kristersson upozorava da se osim pružanja potpora tvrtkama u sektoru zelene tehnologije mora voditi računa i konkurentnosti.

“Moramo započeti stvarnu raspravu o tome kako poboljšati produktivnost, kako povećati konkurentnost i kako privući više tvrtki na temelju naših vlastitih sposobnosti, a ne samo na temelju  državnih potpora”, rekao je Kristersson.

Von der Leyen je rekla da će EK predložiti “ciljane i privremene” promjene okvira za državne potpore te “alat za financiranje investicija potrebnih za zelenu tranziciju”.

Na pitanje kako će izgledati taj “alat”, hoće li to biti u obliku zajedničkog zaduživanja ili će se koristiti postojeća neiskorištena sredstva, von der Leyen je odbila reći išta konkretno, istaknuvši da prvo treba analizirati potrebe za financiranjem.

Kristersson i von der Leyen te švedski kralj Karl XVI. su u Kiruni sudjelovali na svečanom otvaranju prve postaje za lansiranje satelita na europskom kontinentu

Predsjednica EK-a je rekla će mali sateliti koji će se sa sjevera Švedske slati u svemir biti važni za praćenje posljedica klimatskih promjena, elementarnih nepogoda i otklanjanje njihovih posljedica, kao i za sigurnost, što je vidljivo, između ostalog, i po ratu u Ukrajini.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.