Klimatolog pojasnio što se događa s vremenom u Hrvatskoj: ‘Ovo je definitivno neuobičajeno…’

Autor:

13.09.2017., Zagreb - Prof. Branko Grisogono, meteoroloski strucnjak i redoviti profesor u trajnom zvanju na PMF-u u Zagrebu. "nPhoto: Goran Stanzl/PIXSELL

Goran Stanzl/PIXSELL

Olujno jugo i preobilna kiša pogodili su Zadar i okolicu u noći s prošle nedjelje na ponedjeljak. Na tom području palo je čak 164 litre kiše po četvornom metru što je, po riječima voditelja tamošnje Meteorološke postaje, više nego što je u isto vrijeme palo u pola Hrvatske.

Prije ove goleme sredozemne ciklone u Hrvatskoj je tjednima vladalo pravo proljetno vrijeme sličnije onome početkom travnja, nego krajem siječnja i u veljači. Prosječna temperatura zraka u veljači bila je viša čak i od prosječne temperature u ožujku.

Čitava ova zima u Hrvatskoj je bila najtoplija otkad se sustavno mjere temperature.

Neobični poremećaji

Atmosferski fizičar Branko Grisogono, inače profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu, rekao je kako ovo nije tipično vrijeme za ovo doba godine.

“Godina je počela neobično, dugotrajnim anticiklonama, a sada se nastavila ovakvim vremenom s obilnim kišama. Definitivno je neuobičajeno”, rekao je Grisogono,

Naglasio je da se iznenađenja u vremenu događaju. Uzrok spomenutim poremećajima vidi u djelovanju El Niña, periodične meteorološke pojave koja se javlja u tropskim područjima i očituje kao anomalija u temperaturama Tihog oceana, a utječe na vrijeme u skoro cijelome svijetu. Pojasnio je kako smo u drugoj fazi El Niña, u kojoj su poremećaju veliki i neobični.

Veljača je bila jako topla, sve je procvalo, a sada imamo duboku ciklonu. Ona inače brzo prođe preko naših krajeva – za 12 do 24 sata, a sada traje već duže od dva dana. To je prilično neobičan poremećaj”, napominje Grisogono.

Jedan od jačih El Niña: ‘Svi ga osjete’

Pojasnio je kako se u Hrvatskoj ne ostvaruju jaki efekti El Niña. Oni nastanu na istočnom Atlantiku, u tropskim krajevima, u Indijskom oceanu, ali sve to utječe na opću cirkulaciju atmosfere koja onda struji i do Skandinavije zbog čega je tamo nedavno bila neobično dugotrajna anticiklona.

El Niño na na nas utječe preko drugih područja, objasnio je klimatolog.

“Kao kada prilikom kuhanja dodajete jedan sastojak, a ne znate kako će reagirati s drugim. Ovo je jedan od jačih El Niña i osjeti se u cijelome svijetu. Nismo ga imali šest ili sedam godina. Krajem prošloga ljeta i početkom jeseni krenuo je prilično žestoko, a sada kao da odtitrava. No još je prerano reći kada će mu biti kraj. Možda u lipnju ili srpnju, a možda i kasnije”, rekao je.

Sve češći ekstremi

Prošloga ljeta Hrvatsku je pogodila neuobičajena i vrlo neugodna meteorološka pojava – superćelijska oluja.

Ona se 19. srpnja spustila s Alpa pa nevjerojatnom brzinom i žestinom poharala područje od Hrvatskog zagorja preko Zagreba i središnje Hrvatske do Slavonije ostavivši za sobom četvero poginulih ljudi i ogromnu materijalnu štetu. Grisogono upozorava da će takve ekstremne pojave biti sve češće.

Naročito će, kaže, bujične poplave biti problem.

Što se tiče ljeta, kaže kako može biti dugotrajno, možda čak i s puno kiše.

Klimatolog: “Ovako nešto nikad nisam vidio. To kad krene ima valjda snagu atomske bombe”

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.