Pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić u petak je predstavio dokument “Procjena rizika od velikih nesreća na području Grada Zagreba” prema kojem najveću prijetnju predstavlja razorni potres, dok je manja opasnost od poplave i industrijske nesreće.

Katastrofalne bi bile posljedice razornog potresa 9. stupnja Merkalijeve ljestvice u kojem bi bila srušena ili oštećena većina zgrada te industrijska i komunalna infrastruktura. U tom je scenariju, po Kalinićevim riječima, predviđen i značajan broj povrijeđenih i poginulih.

“Najviše zaziremo od takvog potresa. Najveći problem je to što od razornog potresa u Zagrebu 1880. do 1964. nije bilo nikakvih propisa o protupotresnoj gradnji. Preventivne mjere koje se mogu poduzeti su svakako protupotresna gradnja, mjere protupotresnog ojačavanja postojećih građevina i edukacija i osposobljavanje operativnih snaga za djelovanje u slučaju potresa”, kazao je Kalinić.

Orijentacijski scenarij najgore moguće situacije

Dodao je da je scenarij takvog razornog potresa orijentacijski i opisuje najgoru moguću situaciju.

No, naglasio je kako je mala vjerojatnost da sve okolnosti u scenariju razornog potresa budu najnepovoljnije, kao i da je to opis svih mogućih, ali malo izglednih događaja.

U predstavljenoj procjeni rizika vrlo male vjerovatnosti, ali najvećih posljedica, obrađeni su i ostali scenariji velikih nesreća – poplave, industrijske nesreće, a prvi put su obrađeni scenariji ekstremnih temperatura, epidemije i pandemije.

Scenarij poplave izazvane pucanjem Savskog nasipa za što, kako je kazao Kalinić, postoji mala vjerovatnost predviđa “ugrozu građevina kritične infrastrukture”, poplavljivanje zgrada, poremećaj opskrbe pitkom vodom i izlijevanje otpadnih voda, a preventivne mjere su održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vodotoka i vodnog dobra.

Prvi put obrađen scenarij opasnosti od ekstremnih temperatura

Scenarijom industrijske nesreće obrađena je eksplozija ukapljenog naftnog plina u pregrijanom spremniku od 1000 kubičnih metara te potencijalna katastrofalna šteta, a kao preventivne mjere navedene su građevinske mjere zaštite, sustavi zaštite od požara i ostale mjere “koje su dužni provoditi operateri”.

U prvi put obrađenom scenariju ekstremnih temperatura predložene su “zdravstvene mjere prevencije uz pravodobno pružanje informacija za stanovništvo”.

U scenariju epidemija i pandemija obrađena je pandemijska gripa povezana s “osobama koje su u kontakt s uzročnikom” došle van hrvatskih granica. Prema scenariju, epidemija bi trajala najmanje devet tjedana, a preventivne mjere bi bile “zdravstvene mjere prevencije uz medijsku podršku u pružanju pravodobnih informacija”.

Procjenu rizika od velikih nesreća izradio je Ured za upravljanje u hitnim situacijama, a donijela ju je zagrebačka Gradska skupština.