Od 11. do 18. kolovoza održat će se 29. Sarajevo Film Festival, na kojem će u okviru 18 programa biti prikazano 235 filmova, od toga 111 dugometražnih i 124 kratkometražna. Od njih je 137 igranih, 70 dokumentarnih i 28 animiranih filmova iz 54 zemlje, 54 filma imat će svjetske premijere, a 23 međunarodne. Članovi žirija Natjecateljskog programa – igrani film su glumica i redateljica Mia Wasikowska, predsjednica žirija, glumac Zlatko Burić, glumica Danica Ćurčić, redatelj i glumac Juraj Lerotić i kustos Odsjeka za film u MoMA-i Josh Siegel.

Sarajevo Film Festival prometnuo se u jedan od najvažnijih filmskih festivala u Europi i postao zajednička platforma za filmski biznis čitave regije, postavljajući visoke standarde u festivalskoj organizaciji, promociji i prezentaciji filmova. Osnovan je u Sarajevu 1995. godine, tijekom opsade grada, u okviru Obala Art Centra koji je dugogodišnji direktor SFF-a Mirsad Purivatra vodio sa svojim kolegama s alternativne kulturne scene u ratnim godinama. Misao vodilja bila je očuvati kulturu kao dio života iako su bili izloženi stalnim granatiranjima i snajperskim hicima, bez struje, grijanja, vode, hrane i telefona. Sarajevo Film Festival bio je logičan nastavak Prvog ratnog kina „Apollo“ otvorenog još sredinom 1993. godine. Od samog osnutka Sarajevo Film Festival privlači najpoznatije filmaše, režisere i filmske zvijezde, koji su oduvijek s veseljem dolazili u Sarajevo, pa čak i te ratne 1995.

Ovogodišnje izdanje Festivala otvara film „Poljubite budućnost“ Nenada Čičin-Šaina, dok će u okviru Open Air programa biti prikazani i filmovi „Otpalo lišće“ Akija Kaurismäkija, „Prošli životi“ Celine Song, „Adaptacija“ Spikea Jonzea, „Kraljevstvo životinja“ Thomasa Cailleya, „Zaista, nikad nisi bio ovdje“ Lynne Ramsay, „Asteroid city“ Wesa Andersona i film koji će zatvoriti ovogodišnji Sarajevo Film Festival i koji je koproducirao Obala Art Centar „Klub Zero“ Jessice Hausner, kojoj je posvećen festivalski program „Tribute to“. Program Open Air proširen je ove godine većim brojem filmova s ovog govornog područja pa će tako u Ljetnom kinu Stari Grad biti prikazani filmovi „Samo kad se smijem“ Vanje Juranić, „Bosanski lonac“ Pave Marinkovića, „Sirin“ Senada Šahmanovića, „Smrt djevojčice sa žigicama“ Gorana Kulenovića, „Umri prije smrti“ Ahmeda Imamovića, „Kajmak“ Milcha Manchevskog i „Hotel Pula“ Andreja Korovljeva.

Na Sarajevo Film Festivalu bit će prikazano i šest televizijskih serija iz regije. Dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 2023. je američki scenarist, redatelj i producent, oskarovac Charlie Kaufman, a bit će mu dodijeljeno priznanje za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.

O ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu tjednik Nacional razgovarao je s Jovanom Marjanovićem, direktorom Festivala, koji je tu funkciju preuzeo 2022. od svog prethodnika i osnivača festivala Mirsada Purivatre. Jovan Marjanović već više od 25 godina radi na SFF-u i prošao je tu sve pozicije. Bio je savjetnik i član žirija nekoliko svjetskih filmskih festivala i instituta (Doha Film Institut, Torino Film Lab, Sam Spiegel Film Lab Jerusalem, Visions du Réel u Švicarskoj). Magistrirao je 2008. menadžment sa specijalizacijom za filmsku industriju na Cass Business School City Univerziteta u Londonu. Predstavnik je Bosne i Hercegovine u Upravnom odboru fondacije Vijeća Europe za podršku europskoj kinematografskoj koprodukciji – Eurimages. Producirao je niz nagrađivanih dokumentarnih, kratkih i igranih filmova. Šef je katedre i izvanredni profesor na Odsjeku za produkciju i menadžment na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

NACIONAL: Je li sve spremno za Festival?

U ovom trenutku sve što je potrebno je spremno. Iako se, naravno, još dosta toga treba odraditi do 11. kolovoza. Ono što je najvažnije – ulaznice su puštene u prodaju i za njih vlada veliki interes. Filmovi su manje-više svi stigli, gosti dolaze i vjerujem da će se sve posložiti do početka festivala.

NACIONAL: Radi se o vrlo zahtjevnoj organizaciji s obzirom na to da prikazujete 235 filma u 18 programa. Po kojem su kriteriju birani filmovi?

Prije svega, moramo odvojiti filmove iz naše regije – jugoistočne Europe, plus Ukrajina od prošle godine, kada smo otvorili vrata i ukrajinskoj filmskoj industriji – koji imaju poseban status. To su natjecateljski programi festivala – za igrani, dokumentarni, kratki i studentski film. Oni su fokusirani na kinematografije ovog dijela svijeta, koje, kao što znamo, i jesu i nisu zastupljene na drugim festivalima. Nekad manje, nekad više. Ali Sarajevo Film Festival je zajednička platforma upravo za kinematografije svih zemalja regije. Mi promoviramo koprodukcijsku suradnju između zemalja, ali i služimo kao prozor u svijet svim tim kinematografijama. Tako da tu dolazi većina svjetskih premijera filmova iz regije, u Sarajevu oni startaju svoj filmski život, tu ih vidi većina kritičara i producenata drugih festivala, kao i distributeri. Druge festivalske sekcije kurirane su kao najbolje od svjetske kinematografije u programima Summer Screen i Open Air. Za njih tražimo najzanimljivije filmove za širu publiku koji su izašli u proteklih sedam, osam mjeseci, odnosno – najbolje s drugih festivala. Program Open Air ove godine je proširen većim brojem filmova, s naglaskom na filmove s ovog govornog područja i prikazujemo ih u Ljetnom kinu Stari Grad. U programu Kinoscope istražujemo nove granice filmskog medija, dakle, inovativnije pristupe stvaranju filmova i načinu komuniciranja s publikom. Tu je još nekoliko tematskih programa kao što je, naprimjer, retrospektiva Jessice Hausner u programu „Posvećeno“.

NACIONAL: Posebno se obilježava i 30. obljetnica Prvog ratnog kina Apollo koje je osnovano 1993. u opkoljenom Sarajevu?

Da, to je kino na neki način bilo prethodnica Sarajevo Film Festivala i onoga što je Obala Art Centar, kao udruženje koje stoji iza festivala, radila za vrijeme opsade Sarajeva. U čast te obljetnice organiziramo jedan posebni program, točnije, reviju filmova koji su u tom ratnom kinu igrali tada, od 1993. do 1995. godine. Projekcije su upravo na mjestu gdje je to kino i bilo – u podrumu Akademije scenskih umjetnosti, odakle je sve počelo. Tako da je to povratak u podrum, ali s mnogo kvalitetnijim projekcijama nego tada.

‘Tretman koji nudimo, uz medijsku pozornost i prestiž koji pojavljivanje na crvenom tepihu Festivala znači, imponira autorima i producentima’. FOTO: Sarajevo Film Festival

NACIONAL: Koji su se filmovi u opkoljenom Sarajevu gledali u tom kinu?

To je zanimljivo pitanje. Naime, nisu to bili samo filmovi s VHS kaseta da se malo zabavi publiku i odvuče pažnja s ratnih strahota i svakodnevice. Taj program bio je ambiciozno postavljen od samog početka, što je gotovo nevjerojatno kada se sagledava iz današnje perspektive. To je kino, između ostalog, prikazalo retrospektivu festivala u Locarnu iz 1994., zatim retrospektivu Edinburškog festivala i slično. Drugi dobitnik ovogodišnjeg Srca Sarajeva je Mark Cousins, koji je tada bio umjetnički direktor Edinburškog festivala. On je te 1994. došao u opkoljeno Sarajevo i donio filmove koji su prikazivani u ratnom kinu. Dakle, to je bio program kojim se ozbiljno bavilo. Neki od tih filmova bit će prikazani u ovogodišnjem programu, uglavnom klasici koji su do danas ostali klasici.

NACIONAL: Ima puno svjetskih i međunarodnih premijera, je li ih bilo teško dobiti?

Track-record festivala dosta govori o tome koje su šanse filmova koji u Sarajevu imaju svjetsku premijeru. Mi se trudimo da svaki od tih filmova dobije nekoliko relevantnih kritika u relevantnim međunarodnim filmskim časopisima i regionalnim medijima. Trudimo se i da filmove vide profesionalci iz onog dijela biznisa koji je značajan za nove filmove – dakle, distributeri, agenti za prodaju i TV emiteri, koji bi eventualno napravili akviziciju tih filmova. Imamo i kompletan segment za profesionalce, koji se bavi time da se poveća vidljivost filmova koji dolaze sa svojim premijerama u filmskoj industriji. Smatram da taj tretman koji nudimo, uz medijsku pozornost i prestiž koji pojavljivanje na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala znači, očito imponira autorima i producentima tih filmova i zato najčešće nemamo problema s privlačenjem dobrih filmova kako bi upravo u Sarajevu imali svoje svjetske premijere.

NACIONAL: Koliko je filmova iz Hrvatske?

Dosta ih dolazi iz Hrvatske, ali nažalost, u natjecateljskom programu igranih filmova nemamo nijedan, osim jedne koprodukcije izvan konkurencije. To je film „Čuvari formule“. Međutim, u programu dokumentarnih i kratkih filmova dominira Hrvatska, a dolazi i TV serija „Gora“ koja će premijeru imati upravo na Sarajevo Film Festivalu. Mislim da je Hrvatska tradicionalno zemlja koja je prva na ljestvici svih vremena po broju filmova prikazanih na Sarajevo Film Festivalu u posljednjih 28 godina. Taj trend se nastavlja i ove godine.

NACIONAL: Bit će prikazano i šest TV serija iz regije – to je relativno novi program koji je zaživio. Koliko producentima znači izbor za Sarajevo Film Festival?

Visoko kvalitetne igrane serije sada su već postale većina produkcija u regiji. To je jako dobar trend za koji mislim da će donijeti puno pozitivnog. Neki se pribojavaju da to predstavlja opasnost za produkciju filma jer većina novca ide u serije. Serije produciraju kompanije poput Netflixa u svijetu, odnosno, teleoperatera u regiji. U Srbiji su to Telecom ili Telemach, u Bosni i Hercegovini to je BH Telecom, u Hrvatskoj su to obično televizije s nacionalnom koncesijom, koje uglavnom imaju dovoljno novca da financiraju kompletan projekt same. No to najčešće nije slučaj s filmovima, čiji autori dosta vremena troše i bore se za financiranje od fonda do fonda, što, dakako, traje puno duže. Očito je da se zbog toga dosta autora okreće serijama, jer brže dolaze do projekata i rade više. No ja mislim da će se upravo zato što rade više i više snimaju, to preliti i na film i da će se snimati i više filmova.

NACIONAL: Počasno Srce Sarajeva dobiva scenarist i oskarovac Charlie Kaufman. Zašto on?

Charlie Kaufman je definitivno netko tko je obilježio i filmove koje smo kroz godine prikazivali na Sarajevo Film Festivalu – od „Biti John Malkovich“ do filma „Sinegdoha, New York“, koji je ujedno i njegov redateljski prvijenac, a predstavili smo ga 2008. na 14. Sarajevo Film Festivalu, kada nam je Kaufman također bio gost. Zapravo, mislim da su svi njegovi filmovi igrali na festivalu, a njegova karijera nekako se vremenski prožima upravo s održavanjem festivala. Bilo nam je zadovoljstvo ponovo ga pozvati kako bismo mu dodijelili nagradu Počasno Srce Sarajeva. Osim toga, i kao prijatelj Festivala i kao značajan scenarist i redatelj, ima dosta toga reći o stanju filmske industrije danas, u svjetlu štrajka pisaca i scenarista u Hollywoodu. Mislim da će on biti izuzetno zanimljiv gost i svakako netko tko mladim autorima koji dolaze na program Talents Sarajevo, može puno toga prenijeti. Njima će puno značiti susret s nekim kao što je on, da razmijene s njim iskustva, poslušaju njegov masterclass i pogledaju film „Adaptacija“ nakon puno godina. Mislim da je taj film uvijek dobro ponovo pogledati, osobito u otvorenom kinu.

NACIONAL: Koje svjetske zvijezde dolaze?

Ne mogu otkriti sve, ali u ovom trenutku mogu potvrditi da dolazi predsjednica ovogodišnjeg žirija za natjecateljski program Mia Wasikowska, mlada glumica i redateljica. Ona je trenutno sigurno jedno od najzanimljivijih lica Hollywooda s obzirom na brojne uloge u filmovima koje su gledale generacije, poput „Alise u zemlji čudesa“. Ali ona nije zanimljiva samo kao filmska zvijezda, već i kao netko tko ima jedan drugačiji pogled na industriju i pokušava pronaći svoju neovisnost u tome, što nije jednostavno. I ona je u srcu ove priče o štrajkovima pisaca i scenarista u Hollywoodu. Vjerujem da ćemo imati priliku s njom komentirati i regionalne filmove. Bit će još poznatih imena, ali ne bih to sada mogao otkriti.

NACIONAL: Sarajevo živi s Festivalom – ima li još slobodnih mjesta po hotelima?

Kako kažu zaposleni u turističkom sektoru, traži se krevet više! Ali naravno da će oni koji žele doći, naći nešto i u zadnji tren. Očekuje nas živa festivalska atmosfera, koja je već krenula. Festival ima taj multiplicirajući efekt i već je dosta živo na ulicama Sarajeva i već se dosta programa organizira u ovom periodu zagrijavanja. Pozivam sve koji to još nisu doživjeli da dođu i uživaju, ne samo u filmovima već u fantastičnoj atmosferi koja vlada cijelim gradom, na svim ulicama, trgovima, u restoranima. Vjerujem da je to iskustvo doživljaja Sarajevo Film Festivala, s kojim živi cijeli grad, doista jedinstveno.