Teško kršenje Ustava, udar na ustavnopravni poredak,  strašno, opasno, nedopustivo – tako su ustavni stručnjaci, prilično uzrujano, pokopali namjeru predsjednika Republike Zorana Milanovića da kao nezavisan kandidat na listi SDP-a sudjeluje na skorim parlamentarnim izborima. Ne može na izbore, tumače, dok je na Pantovčaku. Izričito tvrde da prije kandidiranja mora dati ostavku na sadašnju dužnost.

Objašnjenja uglednih profesora nisu se u javnosti previše propitivala. Njihovim je tragom krenula bujica. Od vladajućeg HDZ-a u kojem tvrde da je riječ o klasičnom pokušaju državnog udara, pa od Ustavnog suda traže ne samo tumačenje, nego hitno smjenjivanje šefa države, do nezavisnog i demokratski osjetljivog GONG-a iz kojeg poručuju da se HDZ-ove nepravde ne mogu ispravljati udarom na politički sustav. Nitko pritom da se pozove na neku konkretnu ustavnu ili zakonsku odredbu. Njihovi stavovi, tvrde, proizlaze iz duha Ustava i zakona, trodiobe vlasti i sličnog. Čeka se mišljenje Ustavnog suda. Od kojega je SDP zatražio očitovanje mogu li ono što Ustav i zakoni ne zabranjuju smatrati dopuštenim.

Hrvatski zakoni, međutim, takvu mogućnost već dopuštaju. Dopuštaju mogućnost da šef države sudjeluje na izborima dok je u mandatu, bez prethodnog podnošenja ostavke. Izričito to stoji u Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. U članku10 tog zakona nabrajaju se funkcije nespojive s pozicijom europarlamentarca. Između ostalih, naravno, i dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Ali, 3. stavak istog članka doslovce navodi da se svi oni „mogu kandidirati za člana Europskog parlamenta, a u slučaju da budu izabrani za člana u Europski parlament, prestaje im funkcija koju obnašaju danom početka mandata u Europskom parlamentu.“ Dakle, predsjednik se Hrvatske može kandidirati na europskim izborima i ostaje na Pantovčaku sve dok mu ne počne mandat u Bruxellesu. Ako to vrijedi za europske izbore, zašto ne bi vrijedilo u izborima za hrvatski Sabor?