Specijalni izaslanik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je u subotu da “računa na odgovorno ponašanje” obje strane kako bi se sačuvali stabilnost i sigurnost u vrijeme novih napetosti na Kosovu o kojima je Beograd izvjestio Moskvu i Peking, a od Washingtona dobio upozorenje da se ponaša odgovorno.

“Nasilje se mora izbjeći”, napisao je Lajčak na Twitteru nakon višesatnog razgovora u petak navečer sa srbijanskim predsjednikom Aleksandron Vučićem.

Nakon izvanredne sjednice vlade u subotu na kojoj je izvjestio ministre o razvoju situacije, Vučić je na Instagramu rekao da “Srbija ne odustaje od politike mira i stabilnosti”.

On je potom u odvojenim razgovorima veleposlanike Rusije i Kine u Beogradu  “informirao o sigurnosj situaciji na Kosovu i Metohiji i pritiscima sa kojima se Srbi i Srbija suočavaju”.

“Ponovio sam našu zahvalnost na principijelnom stavu i podršci Ruske Federacije suverenitetu i teritorijalnom integritetu naše zemlje”, napisao je Vučić na Instagramu nakon sastanka s ruskim veleposlanikom Aleksandrom Bocanom Harčenkom koji je najavio da će “sve informacije koje su mu predočene prenijeti službenoj Moskvi”.

Kineskoj veleposlanici Chen Bo rekao je kako “unatoč svim izazovima, Srbija nastavlja voditi odgovornu politiku mira i stabilnosti” i “ostaje posvećena poštivanju međunarodnog prava i punoj primjeni dosad postignutih sporazuma”.

Istaknula je da Kina podržava “legitimne zahtjeve srpske strane, koji se tiču sigurnosti njezinih građana na Kosovu i Metohiji”, te “napore da se dogovor uspostavi u okviru Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (iz 1999.)”.

Prema priopćenju Vučićeva ureda, Chan Bo je istaknula da se “Kina protivi jednostranim akcijama koje pridonose eskalaciji i narušavanju stabilnosti” i dodala da “Priština čim prije mora pristupiti formiranju Zajednice srpskih općina”, sukladno Briselskom sporazumu.

Srbijanski predsjednik je telefonski razgovarao i s američkim veleposlanikom Christopherom Hillom koji je od njega “zahtijevao da se Srbija ponaša odgovorno, ozbiljno i da ni na koji način ne sudjeluje u ugrožavanju regionalnog mira i stabilnosti”, stoji u Vučićevu priopćenju.

Nove napetosti između Beograda i Prištine izbile su nakon što je u ponoć 31. listopada istekao rok koji je kosovska vlada ostavila za primjenu odluke o zamjeni registarskih tablica izdanih u Srbiji, koje koriste Srbi na Kosovu.

Beograd tu odluku vidi kao kršenje ranijeg sporazuma po kojem tablice, po preporuci misije UN-a (UNMIK) trebaju imati neutralnu oznaku KS, a ne Republika Kosova (RKS), na čemu inzistira vlada Albina Kurtija.

Priština u međuvremenu nije prihvatila prijedlog Washingtona i Bruxellesa da odgodi primjenu mjera na 10 mjeseci, ali je kosovska vlada odlučila primjenjivati ih u fazama od studenog 2022. do lipnja 2023. na što su Srbi sa sjevera rnajavili prosvjede i blokade.

Dodatne napetosti potaknula je suspenzija regionalnog zapovjednika Kosovske policije Sjever Nenada Đurića koji je odbio provoditi odluku vlade u Prištini o opomenama Srbima koji nisu preregistrirali vozila na „RKS“ tablice, ocijenivši da je ta odluka „politička i usmjerena protiv srpske zajednice“.

Čelnici Srpske liste na Kosovu, koju kontrolira Beograd, najavili su za subotu hitan sastanak svih predstavnika kosovskih institucija na sjeveru na kojem će predložiti da svi Srbi napuste kosovske institucije, “počev od lokalnih samouprava, tužiteljstva, suda, policije i svih ostalih tijela“.

Srpska zajednica na Kosovu ima zajamčenih 10 mandata u parlamentu i sudjeluje u kosovskoj vladi, premda Beograd službeno ne priznaje neovisnost Kosova i protivi se prijemu u UN i međunarodne instituciuje.

Beograd optužuje Prištinu da skoro desetljeće nakon potpisivanje Briselskog sporazuma u travnju 2013. nije formirala Zajednicu srpskih općina (ZSO). Kosovska vlada izbjegava osnovati tu asocijaciju jer joj ne želi dati izvršne ovlasti, dok Beograd inzistira da ZSO “ne može biti nevladina organizacija”.