Varšavski ustanak (polj. Powstanie Warszawskie) je bio ustanak Poljske domovinske armije (polj. Armia Krajowa) tijekom Drugog svjetskog rata sa ciljem da se Varšava oslobodi od njemačke okupacije.

Borbe u Varšavi počele su 1. kolovoza 1944. godine u sklopu općenarodnog ustanka u Poljskoj. Poljske trupe pružale su otpor Nijemcima sve do 2. listopada 1944. godine. Poljski gubici iznosili su 18.000 poginulih i 25.000 ranjenih vojnika kao i preko 250.000 civila koji su ubijeni u masovnim egzekucijama koje su provele njemačke snage tijekom napredovanja. Njemački gubici bili su 17.000 poginulih i 9.000 ranjenih vojnika. Po okončanju ustanka Hitler je izdao naređenje da se Varšava sravni sa zemljom. Do siječnja 1945. godine su njemačke snage bacačima plamena i artiljerijom sistematski uništile preko 85% grada.

Ustanak je izbio u trenutku kada su se sovjetske snage približavale Varšavi. Iako su sovjetske snage 16. rujna stigle na svega nekoliko stotina metara od istočne obale rijeke Visle, napredovanje je obustavljeno, što je omogućilo njemačkoj vojsci da se obračuna sa ustanicima. Nakon što je cjeloukupno stanovništvo iseljeno iz Varšave, njemačke snage su započele sa sistematskim uništavanjem grada. Posebne grupe inžinjeraca opremljenih bacačima plamena i eksplozivom raspoređene su širom grada kako bi uništile ili spalile preostale zgrade koje nisu srušene tijekom borbi. Rušilačkih aktivnosti bile su posebno usmjerene prema  kulturnim i povijesnim spomenicima. Prema njemačkim planovima, Varšava je poslije rata trebala biti pretvorena u jezero.