Ljubitelji dobrog slikarstva uvijek s nestrpljenjem očekuju izložbe slovenskih slikara koje već godinama promovira i poziva varaždinski galerist Darko Sačić ispred galerije Zlati ajngel. Tako se od srijede, 17. svibnja, u 19 sati u Izložbenom salonu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin i prostoru galerije Zlati ajngel mogu vidjeti nove slike istaknutog slovenskog slikara Ive Prančiča, koji nije nepoznat hrvatskoj kulturnoj sceni i koji barem jednom u deset godina izlaže kod nas.

Dvadesetogodišnje kontinuirano praćenje slovenske likovne scene u galeriji Zlati ajngel počelo je upravo izložbom slika Ive Prančiča u svibnju 2003. godine. Prema riječima Darka Sačića, „generacijska bliskost i zajednički stavovi o slikarstvu stvorili su neraskidivo prijateljstvo i bogatu suradnju koja je tijekom godina rezultirala predstavljanjem trideset i šest slovenskih autora u Varaždinu“.

Ivo Prančič rođen je 1955. u Ljubljani. Diplomirao je na odjelu za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani 1982. godine u klasi profesora Gustava Gnamuša kod kojeg je dvije godine kasnije završio i specijalku. Izlagao je na pedesetak samostalnih i sedamdesetak skupnih izložaba od kojih treba istaknuti velike samostalne u Kostanjevici na Krki, galeriji Bažato u Ljubljani (2021.) i Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu (2022.) Dobitnik je više nagrada i stipendija, među kojima su Stipendija Sklada Moša Pijade 1990., Nagrada za slikarstvo DSLU-a, Majski salon u Ljubljani 1991. godine, 1993. dobiva stipendiju francuske vlade za studijski boravak u Parizu, a 1996. godine boravi u New Yorku dobivši stipendiju Pollock-Krasner Foundation. Dobitnik je nagrade Prešernovog sklada u Ljubljani 2001, 2004. dobiva stipendiju Ministarstva za kulturu Republike Slovenije, a 2022. godine laureat je Nagrade Ivane Kobilca za životno djelo (nagrada Društva likovnih umjetnika Slovenije imenovana po jednoj od najistaknutijih slovenskih slikarica). Godine 2013. izašla je raskošna monografija o njegovu djelu. Živi i radi kao samostalni umjetnik u Ljubljani.

Ivo Prančič danas je jedan od vodećih slovenskih slikara generacije koja se formirala osamdesetih godina 20. stoljeća i stvarala (uvjetno) u kontekstu neomodernističkog apstraktnog slikarstva. U svojim ciklusima analitički, temeljito i inovativno istražuje sliku, posebno njezine nemimetičke osobine, stavljajući u prvi plan slikarsku materijalnost i proces. Karakterizira ga gusta faktura površine slike, koja je povremeno bila bliska enformelnoj ostavštini, ali je jednako tako često dodavao na podlogu trake izrezanog platna i krpâ eksperimentirajući s planovima, dubinom i nekom vrstom reljefnosti apstraktne površine. U recentnijim radovima vraća se tamnijem koloritu te nasljeđu postapstraktnog ekspresionizma i gestualnog slikarstva, da bi se ponovno u najnovijim slikama „otvorio“ malo više boji.

Slovenska i hrvatska likovna kritika uvijek ga je visoko pozicionirala, ističući kako „slikarstvo za njega nije nikad završena priča već neograničeno otkrivanje, analiziranje i istraživanje“. „Prančič je jedan od onih slikara koji na konceptualnom planu vode dijalog s poviješću modernog slikarstva… Njegov poslovično vehementan sraz s podlogom, uronjenost u slikarsku materiju koju nanosi kako mu dođe, kistom, krpom, prstima, odaju izrazito intuitivno poimanje slikarskog medija, a samo slikanje između ostalog i kao kanal osobnog pročišćavanja. Njegova gesta će se potpuno slobodno i nesputano preliti preko rubova slike ili u drugom slučaju zastati prije rubova u integraciji podloge u kompoziciju, pravila nema. Međutim, ove primarno gestualne situacije koje se razvijaju iz unutrašnje stvaralačke potrebe, na putu realizacije otvaraju se različitim temama – estetskim, etičkim, proceduralnim ili kulturološkim – koje usprkos gravitaciji nanesenog materijala izbijaju u prvi slikarski plan određujući formalni i semantički značaj kompozicije…“ (Branko Franceschi, iz predgovora katalogu u galeriji Bažato u Ljubljani 2021.). Kao što, uostalom, i sam umjetnik govori: „Kraj klasične umjetnosti ne možemo ni dočekati niti naslikati.“

Izložba će biti otvorena do 11. lipnja.