Gospodarski program koji sam u ime Mosta predstavio javnosti 24. listopada 2015. okljaštren je skoro do neprepoznatljivosti, a upravo smo na njemu dobili toliki broj mandata. Građani su nas obvezali da se dosljedno pridržavamo svega što je tamo napisano. Tako, na primjer, monetarnu reformu osim mene u Mostu nitko ne spominje, a proteklih dana vidjeli smo da nju žele određivati strani bankari. Bez te reforme nikada se neće moći riješiti teški problemi gospodarstva. Kao autor značajnog dijela gospodarskog programa Mosta na temelju kojeg smo dobili toliki broj mandata, mogu reći da se osjećam izigranim, a siguran sam i svi oni koji su za nas glasovali”, rekao je to prošlog petka u Saboru Ivan Lovrinović, jedan od čelnih ljudi Mosta i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, obrazlažući svoju odluku zašto neće podržati Vladu Tihomira Oreškovića. Bez obzira na to što Lovrinovićev glas u tom trenutku nije bio presudan za odluku o izglasavanju povjerenja Vladi, unijelo je to dodatni potres u redove Mosta te otvorilo pitanje stabilnosti i nove Vlade i koalicije. Lovrinović je tijekom pregovora Mosta s koalicijom Hrvatska raste i Domoljubnom koalicijom bio jedan od vodećih pregovarača za gospodarstvo, a spominjao se kao mogući potpredsjednik Vlade za gospodarstvo te kao potencijalni budući guverner Hrvatske narodne banke. No njegov prijedlog o snižavanju proračunskih troškova za čak desetak milijardi kuna bez smanjivanja plaća državnim namještenicima, i to ponajviše preusmjeravanjem uplata za drugi mirovinski stup natrag u prvi stup te refinanciranjem domaćeg javnog duga uz pomoć HNB-a, očito nisu dobile širu podršku unutar Mosta, a bilo je čak i nekih medijskih pokušaja Lovrinovićeve diskreditacije.

Iako se još u petak počelo nagađati da će Lovrinović s još dvojicom zastupnika, Jurom Martinovićem i Ivanom Mišićem, osnovati vlastiti zastupnički klub, odluku o tome još uvijek nisu donijeli. U ekskluzivnom razgovoru za Nacional neposredno nakon saborske sjednice Lovrinović je rekao da i dalje ostaje uz Most, pod uvjetom da ima pravo i dalje iznositi vlastite stavove, bez obzira na to jesu li oni u skladu s mišljenjem većine u Mostu. Božo Petrov je pak u subotnjem intervjuu za Hinu rekao: “Bez obzira na to što Lovrinović nije podržao Vladu, na što ima pravo kao saborski zastupnik jer u Mostu zastupnici ne moraju po principu stranačke stege dizati ruku i za stvari s kojima se ne slažu, očekujemo da će i dalje kao i gospoda Mišić i Martinović, sudjelovati u radu Mosta i našeg kluba zastupnika.”

Ali pitanje je kako će Lovrinović dalje funkcionirati u Mostu s obzirom na to da je u svom govoru čak postavio i pitanje izbornog legitimiteta Vlade, pitanje modela predlaganja kandidata za ministre kao i njihove “geografske koncentracije” jer polovica ministara iz kvote Mosta dolazi iz Metkovića, pa ih je nazvao i “zavičajnom Vladom”‘. Sporazum između Mosta i Domoljubne koalicije nazvao je prigodnim papirom bez upotrebne vrijednosti, na temelju kojeg se nitko neće moći pozivati na odgovornost jer u njemu nije naveden ni jasan program niti rokovi njegova provođenja.

“Ako fokus ove Vlade bude samo na javnom dugu i proračunu, to govori da se nastavlja politika prethodnih vlada jer se ne vidi da je daleko važniji problem u monetarnom sustavu i HNB-u. Dakle, stezanje, rezanje i strategija interne devalvacije bit će okosnica ekonomske politike nove Vlade. Taj scenarij smo već vidjeli, a on nigdje u svijetu nije dao rezultate. Most je glede gospodarstva u ključnim segmentima odstupio od svoga izvornog programa. Stoga se postavlja pitanje: tko su stvarni autori ovog drugog? Na temelju nedavnih izjava iz Austrije, čini da su glavni kreatori ekonomske politike bankari, prije svega inozemni. Nikada u Hrvatskoj poslije rata nisu bile potrebne velike državničke odluke i snažni potezi u okviru jasne i pozitivne vizije, što bi ozdravilo gospodarstvo i društvo. Toga ne vidim u svemu ovome”, zaključio je svoj govor u Saboru Lovrinović. Svoja stajališta i okolnosti koje su ga dovele do odluke o tome da neće podržati Vladu, pojasnio je u intervjuu za Nacional.

NACIONAL: U svom ste govoru postavili pitanje utjecaja velikih banaka na buduću ekonomsku politiku Vlade, inozemne bankare čak ste nazvali glavnim kreatorima te politike. Kako u tom kontekstu komentirate da je Carlo Vivaldi, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu, rekao da će Zagrebačka banka podržati program mandatara, odnosno danas premijera Tihomira Oreškovića?

Trebate pitati premijera što to znači za njega. Mi bez bankarstva ne možemo, bile banke velike ili male, ali ono o čemu svatko, a posebno premijer mora voditi računa je to da u Hrvatskoj dođe do europeizacije bankarstva, a ne dodatne balkanizacije. Znači, banke koje su ovdje došle poslovati trebaju poslovati i ponašati se po istim principima kako to čine u svojim matičnim zemljama. Ako to nije tako, to je problem Vlade i svih onih koji obnašaju vlast u Hrvatskoj. Mi trebamo imati stabilno, organizirano, konkretno, efikasno bankarstvo, ali ne na balkanski način, ne skupo bankarstvo, ne ono koje može raditi što hoće, nego ono koje će biti jasno regulirano i koje će štititi korisnike financijskih usluga.

• ‘VIDIO SAM DA JE PROGRAM OKLJAŠTREN do razine koja ne jamči oporavak. Morao sam sačuvati obraz i ljudima koji su mi dali povjerenje reći što mislim. A Tihomir Orešković me zbunio i pojačao moju odluku’

NACIONAL: Vidite li neke naznake, hoće li sada doći do promjene politike Vlade u odnosu prema rješenju problema kredita u švicarskom franku?

To ćemo vidjeti već prema prvim potezima, ali to neće biti moguće tijekom prvih nekoliko dana, nego u roku mjesec dana. Vrlo je važno donijeti proračun koji se mora usvojiti do kraja ožujka jer je sada na snazi privremeno financiranje. Struktura proračuna i njegov način i izgled kao mjere koje se najavljuju vrlo će jasno pokazati u kojem se smjeru ide.

NACIONAL: Vaše izlaganje u Saboru izazvalo je šok i u javnosti i u Mostu. Kako je to izgledalo iznutra, kako su u Mostu reagirali na vašu odluku da nećete podržati Vladu?

Želio bih naglasiti da smo mi u Mostu nezavisni, nemamo partijske stege, nego Most funkcionira na principu slobode mišljenja i u skladu s vlastitom savješću svakog pojedinca. Ali, naravno, da navedem argumente. Poštovao sam zajednički dogovor Mosta, međutim kad sam završne teze usporedio s programom koji smo stvarali u vrijeme predizborne kampanje, odnosno s programom koji sam i sam predstavio javnosti, vidio sam da je to okljaštreno do razine koja ne može jamčiti oporavak, odnosno izlazak iz krize. To je bila točka gdje sam morao sačuvati svoj obraz i ljudima koji su mi dali povjerenje reći što mislim, odnosno pokazati da neću odstupiti od onog što sam rekao. Zato sam postupio tako kako sam postupio i glasao sam protiv.

NACIONAL: Kako je Petrov reagirao na vašu odluku, odnosno jeste li se čuli nakon sjednice Sabora?

Nije me zvao zbog toga, a iz njegove izjave u medijima vidjelo se da potvrđuje stav o slobodi mišljenja i da Most nije platforma u kojoj se moramo partijski ponašati i pitati predsjednika za mišljenje. Sve dok je tome tako, nema razloga za to da napuštam Most.

NACIONAL: Je li Petrov uopće znao unaprijed kako ćete vi glasati?

Ne, nisam mu rekao niti me pitao. To je tako kod nas.

NACIONAL: Kako to da nije došlo do vašeg imenovanja u Vladu i tko je donio konačnu odluku o tome?

To ja ne znam, to treba pitati njih. Međutim, nije riječ o tome da sam ja glasao protiv Vlade zato što nisam ušao u nju. Da sam htio trgovati, ne bih čekao zadnjih sedam dana. Uostalom, bilo je prilike, i mediji su svjedoci.

‘Petrov me nije zvao, ali iz njegove izjave u medijima vidi se da potvrđuje stav o slobodi mišljenja i da Most nije platforma u kojoj se moramo partijski ponašati’. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

NACIONAL: Jeste li vi razgovarali s mandatarom?

Vidjeli smo se dva, tri puta i razgovarali.

NACIONAL: Niste imali pojedinačan razgovor s njim?

Morao nas je sve bolje upoznati pa smo razgovarali, međutim to nisu bili iscrpni razgovori.

NACIONAL: Jeste li u tom razgovoru bilo razmimoilaženja?

Ne, jer se u njima nije išlo u dubinu i širinu. To me i zbunilo i dodatno pojačalo moju odluku. Kad sam sve zbrojio i usporedio, nisam mogao drugačije postupiti.

NACIONAL: Jeste li vi uopće u Mostu definirali koja je trebala biti vaša uloga u budućoj Vladi, jer sve što smo mogli čuti je bilo ono što je objavljeno u medijima, a to je funkcija potpredsjednika u Vladi za gospodarstvo ili eventualno funkcija guvernera HNB-a?

Most je tu glavinjao. Najprije je već praktično bila donesena odluka da nitko neće ići u Vladu, pa je onda ispalo da treba ići. To je bila promjena koju je poslije trebalo definirati.

Mi smo građanima rekli da ćemo preuzeti odgovornost za one reforme koje smo im obećali, a ja sam isto zastupao mišljenje i još uvijek ga zastupam, da to možemo jedino ako naši ljudi koji su za to sposobni direktno preuzmu odgovornost. Zašto? Zato što nitko njih ne može zamijeniti u njihovu naboju, želji i pozitivnoj energiji za promjenama jer netko može biti tako stručan, ali nema takvu ljubav i naboj kao ovi ljudi.

NACIONAL: Je li vama logično da je Most cijelo vrijeme insistirao na reformama, a nije uopće tražio mjesto ministra financija? Na primjer, ekonomski analitičar Guste Santini smatra da je to ključno ministarstvo za provedbu reformi.

Ministarstva su podijeljena kako su podijeljena, ali Most je dobio ministarstvo gospodarstva, policije, javne uprave, pravosuđa, najproblematičnije resore u kojima ima odgovornost za provedbu reformi.

NACIONAL: Što ovaj razvoj situacije znači za vas, ostajete li i dalje u Mostu ili ćete ipak osnovati svoj klub?

Trenutno nemam potrebe osnivati klub sve dok Most bude funkcionirao na načelima koje sam malo prije rekao, da svatko može slobodno misliti i djelovati. Jer mi smo svi tamo nezavisni.

• ‘DOK GOD MOGU IMATI SLOBODNO MIŠLJENJE, nema razloga da napuštam Most i osnivam svoj klub. Ali smatram da će Domoljubna koalicija nastojati ‘pokupiti’ manjince i marginalizirati Most da ne bude važan’

NACIONAL: Ne bojite se da će vas izbaciti?

Ne bojim se. Ja se ne borim za fotelju, nego za program. Pored toga, imam svoj posao i mjesto u Saboru koje su mi omogućili građani. To je taj izborni legitimitet koji je presudno važan.

NACIONAL: Gledate li sada malo drugačije na ono što se dogodilo Dragi Prgometu?

Ne gledam drugačije, Prgomet je uistinu napravio težak prekršaj, ali se nisam složio s načinom na koji je izbačen. Smatram da je čovjeka trebalo pozvati na sjednicu Nacionalnog vijeća da osobno obrazloži svoj postupak i iznese obranu. Prošao bi isto kako je prošao, ali ne može se taj postupak provoditi jednostrano bez mogućnosti da se brani. Trebao je doći, 24 sata čekanja na donošenje odluke ne bi ništa promijenilo, a značilo bi puno za Most po pitanju demokratičnosti.

NACIONAL: Što smatrate najvećom opasnošću za Most?

Smatram da će Domoljubna koalicija po prirodi stvari nastojati marginalizirati Most i kada “pokupe” manjince i druge pojedince da im on ne bude više toliko važan. Ali najveća opasnost za Most bit će ako se bude i dalje udaljavao od svojih izvornih načela i borbe za reforme. To je napravljeno u sferi ekonomskog programa i uskoro će se pokazati da građani to kažnjavaju. Vjerodostojnost je najvažnija u politici na duge staze.